DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2018 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Kako su šume u Hrvatskoj većim dijelom FSC certificirane, jedina opcija je korištenje biološkog sredstva u suzbijanju što znatno poskupljuje tretiranje zrakoplovima kada je ono potrebno. Iz svega toga opravdano je postaviti pitanje ; da li je izračunati kritični broj zadovoljavajuće precizan s obzirom na velike troškove suzbijanja, te da li se troškovi suzbijanja mogu sniziti boljim planiranjem na temelju što preciznijeg obračuna kritičnog broja jajnih legala gubara? Cilj ovog rada je, na temelju podataka iz literature, izračunati kritične brojeve jajnih legala gubara na nov način, uzimajući u obzir broj gusjenica po jednom leglu, starost sastojine, parazitiranost i broj stabala po ha. Svrha je dobiti bolju metodu obračuna kritičnog broja primjenjivu u praksi, što će imati izravan utjecaj na manje korištenje insekticida uz financijske uštede. Također su financijski učinci novog načina obračuna, pa time i površinama obuhvaćene tretiranjem uspoređeni sa starima, kako bi se vidjelo da li se trošak suzbijanja smanjuje uz isti rezultat suzbijanja. METODA RADA WORKING METHODS Izračun kritičnih brojeva (KB) gusjenica u ovom radu predstavlja broj gusjenica po jedinici površine (ha) koji će najvećim dijelom obrstiti krošnju i odnosi se isključivo na hrast lužnjak. Za obračun kritičnog broja trebaju podaci o količini lišća, broju zdravih gusjenica i količini lišća koju 1 gusjenica prosječno konzumira od izlaska iz jaja do kukuljenja. Kako su ti podaci sastojinski varijabilni, obračun bi se trebao raditi za svaku sastojinu posebno. Kako bi se to izbjeglo, stvoren je model temeljen na podacima iz literature: i) Tropin (1962) - Broj gusjenica koji će obrstiti stablo određene starosti (indirektna veza s prosječnom količinom lišća koju pojede jedna gusjenica od eklozije do kukuljenja) ii) Bezak (1992) - Normale hrasta lužnjaka (broj stabala po jedinici površine) Kratice koje se koriste u radu su sljedeće: KBJL – kritični broj jajnih legala za 1 stablo hrasta preračunato prema Tropin (1962) na temelju 500 jaja u leglu KBJL – Critical number of egg masses per 1 oak tree calculated according to Tropin (1962) on the basis of 500 eggs per egg mass KBg – kritični broj gusjenica za 1 stablo hrasta prema Tropin (1962) KBg – Critical number of larvae per 1 oak tree according to Tropin (1962) Podaci o zarazi gubara u Hrvatskoj za 2004 i 2013. godinu (gradacije) dobiveni su iz službenih podataka Izvještajno prognoznih poslova (IPP) u šumarstvu koje provodi Hrvatski šumarski institut, koji su sakupljeni terenskim opažanjem i registracijom broja jajnih legla na terenu metodom transekta (Vasić, 1981; Pernek, 2001; Pernek i Pilaš, 2005). Za potrebe izračuna prosječnog broja gusjenica u jajnom leglu u laboratorij Hrvatskog šumarskog instituta, Jastrebarsko, 15.1.2013. doneseno je 50 jajnih legala gubara s nekoliko lokacija iz Uprave šuma podružnica Nova Gradiška, gdje su legla nasumično odabrana na transektu sjever-jug i međusobnoj udaljenosti od 50 m, prvo sa sjeverne, zatim zapadne, istočne i južne strane te istim redoslijedom u nastavku. Jajna legla su stavljena u petrijeve posude, te su prvo s njih oprezno skinute dlačice, a zatim su jajašca pregledana pod stereomikroskopom i svrstavana u skupine: vitalna, sterilna i parazitirana, te nakon toga izbrojana. Obračuni kritičnih brojeva za 2004. i 2013. godinu dobiveni su iz službenih podataka Izvještajno prognoznih poslova u šumarstvu Hrvatskog šumarskog instituta. REZULTATI RESULTS Na temelju ulaznih podataka normale i kritičnog broja gusjenica za 1 stablo hrasta lužnjaka izračunat je kritični broj jajnih legala gubara za 1 stablo (Tablica 1). Da bi taj podatak bio ispravan mora biti poznato koliko vitalnih jaja ima u jajnom leglu. Brojanjem jaja iz 50 legala, u jednom jajnom leglu gubara bilo je najmanje 136, a najviše 975 jaja, što je prosječno 511±204 jaja (Tablica 2). Na temelju tog rezultata, a za potrebe istraživanja kritičnog broja jajnih legala gubara po hektaru, broj jaja u 1 jajnom leglu aproksimiran je sa 500 i služi kao baza za obračun najveće kategorije rizika nazvana Kategorija I. Kako je iz rezultata vidljivo postoji velika standardna devijacija broja jaja u leglu te je zbog toga formirana Kategorija II na bazi 700 jaja u 1 jajnom leglu. Kategorija II formirana je iz sigurnosnih razloga radi moguće oscilacije varijabli, kao što su broj jaja u jajnom leglu, ali i odstupanje od normale. Prve dvije klase formirane su sa stanovitim faktorom sigurnosti, jer nije obračunata parazitiranost, koja je iznosila u ovom istraživanju prosječno 23,7% (Tablica 2). Takav faktor sigurnosti je stvoren kako ne bi došlo do velikih pogrešaka u odlukama o tretiranju, pri čemu Kategorija I označava rizik golobrsta odnosno odluku da se sastojina tretira, a Kategorija II mali rizik od golobrsta odnosno dodatnu provjeru ili planiranje tretiranja zbog nekog specifičnog razloga (zaštićeni objekt, jako narušeno zdravstveno stanje sastojine i sl.). Kategorija III označava da nema rizika od golobrsta te se za sastojine koje se nalaze u toj kategoriji može donijeti odluka da tretiranje nije potrebno. Na temelju dobivenih podataka kritični broj jajnih legala po hektaru neke sastojine n-te starosti može se prikazati kao jednadžba: |