DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2018 str. 105     <-- 105 -->        PDF

izvora energije u potrajnoj opskrbi energijom”.  U suorganizaciji skupa sudjelovali su Ogranak Matice Hrvatske Našice, Svjetska udruga za biomasu, Europska udruga za biomasu (AEBIOM), Austrijska udruga za biomasu, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika, UNIKOMERC-uvoz d.o.o. Velika Gorica i NEXE Grupa d.d. Našice. Pokrovitelj skupa bilo je Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Moto skupa je glasio  „Opskrba energijom ima za svaku zemlju strateški značaj“. Ovogodišnji hrvatski dani biomase održani su u sklopu 17. festivala „Dani slavonske šume“ i 5. srednjeeuropske konferencije o biomasi (Graz, siječanj 2017.godine) na kojoj je donesena Gradečka deklaracija 2017. i smjernice za razvoj bioenergije u Europi nakon Pariškog sporazuma. Na 12. hrvatskim danima biomase sudjelovalo je oko 130 sudionika iz područja politike, znanosti i gospodarstva, lokalne uprave i medija (Fotografija 1).
U ime domaćina nazočne je pozdravio fra Zoran Bibić, gvardijan Franjevačkog samostana Našice koji je između ostaloga istaknuo da je sam papa Franjo progovorio o važnim temama i posljedicama čovjekovog neodgovornog ponašanja prema prirodi te o moralnom pustošenju svijeta kojemu je više uzroka, kao i nezasitnoj želji za manipulacijom i nadzorom nad ograničenim dobrima planeta i pohlepom za neograničenim izvlačenjem zarade. U svom obraćanju gvardijan je citirio dio izjave koju su početkom rujna potpisali ekumenski patrijarh Bartolomej i papa Franjo u Vatikanu na temu očuvanja prirode: “Zemlja nam je povjerena kao uzvišeni dar i naslijeđe za koje smo svi odgovorni sve dok na kraju sve na nebu i na zemlji ne bude obnovljeno u Kristu. Znači ljudsko dostojanstvo i dobrobit duboko su povezani s našom brigom za čitav stvoreni svijet. Onima koji su na važnim položajima u društvu, gospodarstvu, politici i kulturi upućujemo hitan apel da odgovorno osluhnu krik zemlje i da odgovore na potrebe marginaliziranih, ali prije svega da odgovore na molbu mnogih i podrže globalni konsenzus za oporavak našeg ranjenog svijeta. Uvjereni smo da nema iskrenog i trajnog rješenja za izazov ekološke krize i klimatskih promjena bez složnog i kolektivnog odgovora, bez zajedničke odgovornosti koje će svi voditi računa o do sada učinjenom te bez davanja prioriteta solidarnosti i služenju“.
Pozdravljajući okupljene skupu se, u svojstvu glavnog organizatora, obratio i predsjednik Hrvatske udruge za biomasu sekcija HŠD-a mr. sc. Josip Dundović. Istaknuo je važnost  5. srednjoeuropske konferencije o biomasi i donošenje Gradačke deklaracije  2017. kojoj su ključni ciljevi smanjenje korištenja fosilnih goriva za polovinu do 2030. godine, te da se zatopljenje zemlje održi ispod 2°C. Glavna uloga bioenergije, energetskom uporabom biomase je zaštita klime i očuvanje prirode, sigurnost, zaposlenost, kvaliteta života i osiguranje socijalnog mira. Istaknuo je da Hrvatska svoj gospodarski rast treba temeljiti na načelima potrajnog gospodarenja šumama i održivog razvoja poljoprivrede te s obzirom na energetske potencijale poljoprivredne i šumske biomase u Republici Hrvatskoj, smatra mogućim otvaranje više od 20.000 novih radnih smjesta do 2030. godine čime bi se  zadržali stručni mladi ljudi u Domovini. Prema raspoloživim podacima iz kolovoza 2017. godine naglasio je da je kvota za Elektrane na biomasu 120 MW potrošena u 2016. godini. U Hrvatskoj ima 14 postrojenja na biomasu s kojima je HROTE sklopio ugovor i nalaze se u sustavu poticaja ukupne snage 28.955 kw, dok kod 46 Elektrana na biomasu za koje je HROTE sklopio ugovor, nisu još završene i nisu u sustavu poticaja. Njihova se snaga procjenjuje na 85.823 kw. Zakonski okvir (Zakon o OIE i visokoučinkovitoj kogeneraciji na snazi od 1. siječnja 2016.) trenutno nije u funkciji, jer Ministar još nije donio novi Pravilnik o obnovljivim izvorima energije (OIE) i time omogućio nove investicije u BE-TO. Mr. sc. Dundović smatra da bi Vlada RH do kraja 2018. godine trebala donijeti Strategiju niskougljičnog razvoja RH za razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu i Strategiju gospodarenja hrvatskih šuma do 2020.+, koja će predstavljati jednu zajedničku viziju i budućnost hrvatske šumarske politike (primjer Austrija). U svom je obraćanju naznačio da lokalne vlasti (načelnici i gradonačelnici) u Hrvatskoj, s Hrvatskom zajednicom županija, trebaju inicirati poticanje uporabe OIE i energetske učinkovitosti, te da kreiraju Studiju o izradi Energetskog koncepta autarkičnih/neovisnih regija do 60.000 stanovnika vodeći se sličnim primjerima u Austriji i dodatno motivirajući stanovništvo za energetsku uporabu OIE. Istaknuo je dobre primjere iz domaće drvne industrije koje koriste OIE, a to su: „BE-TO DC Glina“ (oko 98 % opreme domaća proizvodnja); „Lika Energo Eko d.o.o.“,  drvnoprerađivački pogon Slavonski hrast d.o.o., Slavonska bačvarija d.o.o. Našice,  ali i HEP d.d. BE-TO Osijek, te BE-TO Sisak. Istaknuo je da i poduzeće „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb  trebaju sustavnije promišljati o rješavanju problema većeg energetskog korištenja biomase i aktivnijim pokretanjem kogeneracijskih postrojenja (BE-TO), proizvodnji briketa i peleta pozivajući se na Šumsko-gospodarsku osnovu područja (2016. – 2025.) kojom treba planirati radove njege i obnove, povećanje godišnjeg etata drva za energiju smanjenjem otpada u šumi s 40 % na 15 % i podizanjem „kultura kratkih ophodnji“ na šumskom zemljištu i zapuštenom poljoprivrednom zemljištu. Hrvatsko šumarstvo ima velike kadrovske i financijske potencijale te stvarne  mogućnosti proizvodnje i uporabe drva za bioenergiju. U svom obraćanju mr. sc. Dundović je naznačio potrebu da hrvatski šumari na čelu s novom Upravom trgovačkog društva „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb budu uspješni u korištenju fondova iz Europske unije za razvoj novih djelatnosti, kao što su „regionalno stvaranje novih radnih mjesta i dodane vrijednosti“ energetskim korištenjem drva za bioenergiju (bivša Uprava poduzeća nažalost