DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2018 str. 104 <-- 104 --> PDF |
šuma podružnice Split. Panel je otvorio Krunoslav Jakupčić, naglasivši kako je ovo prilika da se čuje i posluša glas šumara i glas struke i stručnjaka. Naime, gotovo svakog ljeta na optuženičkoj klupi završi alepski bor i trgovačko društvo Hrvatske šume. Istovremeno malo tko za mišljenje u tim situacijama pita šumarskog stručnjaka, profesora s fakulteta ili znanstvenika s instituta. Kada se govori o zapuštenim i zakrčenim putevima potrebno je znati kako se uglavnom radi o zapuštenim poljoprivrednim zemljištima koja se ne mogu izvlastiti, a ne o državnom zemljištu. Osim o „zapuštenim“ poljskim putevima najveća rasprava vodi se oko pošumljavanja, točnije oko vrste koja se koristi za pošumljavanje, ponajprije alepskog bora. Kako je rekao dr. sc. Vlado Topić, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša već 50 godina sustavno radi na problemu izbora vrsta prilikom pošumljavanja krša. – Osnovali smo eksperimentalne objekte na submediteranu pokraj Sinja te u eumediteranskim uvjetima pokraj Šibenika, gdje smo u submediteranu eksperimentirali s 11, a u eumediteranu s 15 vrsta. Bitno je naglasiti kako su alepski i crni bor predvrste koje pripremaju stanište za dolazak autohtonih vrsta. Utvrdili smo da je temeljna vrsta submediterana hrast medunac, kao klimatogena vrsta. Međutim pokazalo se da ta vrsta u teškim uvjetima i na teškim terenima jednostavno ne može doći u prvoj fazi pošumljavanja, ponajprije zbog izmijenjenih stanišnih prilika. U isto vrijeme i na istim stanišnim uvjetima crni bor uspijeva značajno bolje. To sve govori, ne samo sa stajališta produkcije, nego i sa stajališta melioracijskog učinka. Naime poanta pošumljavanja na suhom kršu je poboljšanje staništa odnosno tla, kako bi dobili poboljšano meliorirano stanište koje može osigurati dolazak stabilne i kvalitetnije autohtone zajednice, zaključio je dr. sc. Topić. Na situaciju u Zadarskoj županiji osvrnuo se župan Božidar Longin. Zadar je ove godine imao tri velike pošasti: sušu, požare, a na kraju i poplave. Sve tri nepogode uzrokovale su goleme štete i gubitke. O velikom požaru na području Splita govorio je voditelj Uprave šuma podružnice Split, Ivan Melvan. Kako i sam kaže, požar kod Splita zasigurno se ubraja u drugi najveći požar na ovom području. Akademik Igor Anić objasnio je postupak sukcesije vegetacije nakon požara. U šumarstvu svi procesi dugo traju i često se konverzija ne može dogoditi, jer nam ista šuma do temelja izgori svakih 10 ili 15 godina. Nakon požara sukcesija ide točno određenim slijedom u dugim razdobljima. Ona mora proći pionirsku vrstu, prijelaznu vrstu, da bi na kraju došla do klimatogene šume. Tu konačnu ili klimatogenu šumu u našem priobalju čini hrast crnika, odnosno u zaobalju hrast medunac. Ali da bi došli do te zajednice drveća, bez obzira prepustili mi to prirodi ili umjetno utjecali na čitav postupak obnavljajući požarište sadnicama, mora proći faza pionirske i prijelazne vrste u kojoj dominira bor, u priobalju alepski u zaobalju crni bor, kazao je akademik Anić – Kao prvo moramo reći i naglasiti da alepski i crni bor nisu alohtona već autohtona vrsta, domaća hrvatska autohtona vrsta, glavni pioniri i nezaobilazni pioniri u našem priobalju. Čitav proces može trajati kraće tamo gdje je tlo dublje i plodnije, međutim na teškim terenima gdje je tlo isprano, kao što će sada biti na obroncima Mosora i Peruna, ne može uspjeti ništa drugo nego bor. Dobar primjer zrele šume bora u kojoj se može napraviti konverzija prema klimatogenoj šumi hrasta crnike je park šuma Marjan u Splitu, koja je pošumljena prije 130-140 godina, neometano je rasla, na sreću nije izgorjela, bor je svoje odradio i došlo je vrijeme da se bor pomalo uklanja. No sada, pazite taj apsurd, s jedne strane da spomenete uklanjanje bora na Marjanu Splićani bi vas razapeli, a nekoliko kilometara niže u Žrnovnici bor je smrtni neprijatelj, slikovito je opisao akademik Anić. Foto: Goran Vincenc 12. HRVATSKI DANI BIOMASE: ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP “ZNAČAJ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U POTRAJNOJ OPSKRBI ENERGIJOM” Josip DUNDOVIĆ U dvorani „Emaus“ Franjevačkog samostana sv. Antuna Padovanskog u Našicama 8. rujna 2017. godine Hrvatska udruga za biomasu (sekcija HŠD-a) organizirala je sa trgovačkim društvom „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb 12. hrvatske dane biomase. U sklopu manifestacije održan je Znanstveno-stručni skup pod nazivom “Značaj obnovljivih |