DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2018 str. 102     <-- 102 -->        PDF

KONFERENCIJA „POŽARI U HRVATSKOJ: OBRANA I PREVENCIJA“ : CILJ JE POTAKNUTI DIJALOG KAKO NAM SE NE BI PONOVILA 2017. GODINA
Goran VINCENC
Velika konferencija u organizaciji Jutarnjeg lista i Hrvatskih šuma pod nazivom „Požari u Hrvatskoj: Obrana i prevencija“ održana je sredinom studenog u zagrebačkoj Laubi. Na konferenciji se okupilo tristotinjak sudionika iz gospodarskog, obrambenog i vatrogasnog sektora koji su raspravljali o ključnim temama vezanim uz organizaciju vatrogasnih postrojbi, problematiku požara u 2017. godini te na koji način poboljšati preventivu požara i sanaciju opožarenih područja.
Želja organizatora bila je potaknuti dijalog oko, po mnogima, najgore protupožarne sezone od hrvatske samostalnosti koja nas je zadesila ovoga ljeta u kojoj je sudjelovalo oko 9.700 vatrogasaca, 12 protupožarnih aviona, dva transportna helikoptera, 1.390 vojnika, pripadnici HGSS-a, policije i Hrvatskih šuma.
Uz sudjelovanje velikog broja visokih državnih, lokalnih i vatrogasnih dužnosnika, ali i pilota, vatrogasaca i šumarskih stručnjaka koji na terenu odrađuju velik dio posla, među panelistima i govornicima bili su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar obrane Damir Krstičević, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić i brojni drugi.
U svome uvodnome govoru, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić, istaknuo je prevažnu ulogu šume u krškim predjelima glede ekoloških i socijoloških funkcija te se dotaknuo OKFŠ-a i uputio apel svim prisutnima da ne ukidaju tu naknadu, jer je ona jamstvo da će se postojeći sustav obrane od požara održati  i unaprijediti. Napomenuo je kako unatoč svemu, u Hrvatskoj za razliku od mnogih drugih zemalja u kojima su ove godine bjesnili požari, nije izgubljen niti jedan ljudski život.
– Na milijun kuna prihoda, pravne osobe plaćaju 265 kuna koje osiguravaju obnovu šuma, čiste izvore vode i funkcioniranje vatrogastva, naglasio je Jakupčić.
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić naglasio je kako se o idućoj protupožarnoj sezoni konačno počelo raspravljati u pravo vrijeme, jer sada je trenutak za donošenje ključnih odluka. Usporedivši Istru i Dalmaciju rekao je kako je u Istri bilo neusporedivo manje požara, iako su klimatske prilike bile vrlo slične, no u Istri postoji video-nadzor, dok u Dalmaciji ne.
– Dužnost je ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma da osiguraju video-nadzor na području cijele Dalmacije. Tolušić se dotaknuo i zapuštenog poljoprivrednog zemljišta koje predstavlja možda i najveći problem u protupožarnoj zaštiti, stoga je najavio novi Zakon o poljoprivrednome zemljištu.
Na konferenciji su održane i 4 prezentacije te dva panela. Na prezentacijama izdvajamo predavanje zapovjednika Protupožarne eskadrile 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Davora Turkovića, koji je govorio o mogućnostima i svrsi protupožarne eskadrile, pojasnivši pritom da nabavka novih zrakoplova nema nekog velikog smisla ukoliko se ne poradi na organizaciji cijelog sustava.
Vatrogasni zapovjednik i savjetnik francuske vlade Christophea Frersona pojasnio je način i organizaciju kojom se Francuska bori s požarima. Sustav je vrlo kompleksan ali i učinkovit, što se moglo zaključiti iz prezentacije, gdje je predstavio sinergiju svih čimbenika, od civila, šumara, vatrogasaca, preko policije do pravosuđa.
U svojoj prezentaciji, zamjenik glavnog vatrogasnog zapovjednika RH Željko Sutlar dao je pregled protupožarne sezone. Naglasio je kako su požarno najopterećenije županije Šibensko – kninska, Zadarska te Splitsko – dalmatinska dok je najviše opožarenih površina evidentirano na području Zadarske županije. Ukupno opožarene površine do 1. rujna nešto su veće od Međimurske županije, što dovoljno govori o razmjerima opasnosti koja je ovoga ljeta harala našim priobaljem.
Mate Botica direktor tvrtke Odašiljači i veze predstavio je njihovo rješenje integriranog protupožarnog video-nadzora

ŠUMARSKI LIST 1-2/2018 str. 103     <-- 103 -->        PDF

nastalog u suradnji s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita.
Uslijedila je panel diskusija na temu „Što smo naučili od požara u ljeto 2017.“ na kojoj su sudjelovali ministar obrane Krstičević, ministar unutarnjih poslova Božinović, ministar poljoprivrede Tolušić, predsjednik HVZ Sanader, predsjednik uprave Croatia osiguranja Damir Vanđelić te voditeljica Službe za agrometeorologiju dr. sc. Višnjica Vučetić.
– Glavna lekcija je da se treba formirati jedinstveno operativno zapovjedništvo u Divuljama koje će imati strukturu samostalnog donošenja odluka te kroz tehnologiju imati uvid u situaciju na terenu, naglasio je ministar Krstičević.
Ministar Tolušić je napomenuo kako je šteta bila manja tamo gdje su poljoprivredne površine bile uređene. Šteta od požara iznosi 2,3 milijarde kuna te je pozvao poljoprivrednike na osiguranje svoje imovine i usjeva, jer država pokriva 70 % osiguranja. Vanđelić je dodao kako je osiguranje imovine općenito spada među jeftinija osiguranja.
Ministar Božinović je na pitanje o piromanima i većim kaznama rekao kako je policija općenito ove godine bila učinkovitija te je otkrio kako je 13 od 30 okrivljenika namjerno potpaljivalo požar.
Panel „Sanacija opožarenih područja i prevencija požara“ bila je šumarskoj struci najzanimljivija, jer su u njoj sudjelovali Krunoslav Jakupčić predsjednik Uprave HŠ, akademik Igor Anić sa Šumarskog fakulteta, dr. sc. Vlado Topić sa Jadranskog instituta za melioraciju krša, Božidar Longin župan Zadarske županije te Ivan Melvan voditelj Uprave

ŠUMARSKI LIST 1-2/2018 str. 104     <-- 104 -->        PDF

šuma podružnice Split. Panel je otvorio Krunoslav Jakupčić, naglasivši kako je ovo prilika da se čuje i posluša glas šumara i glas struke i stručnjaka. Naime, gotovo svakog ljeta na optuženičkoj klupi završi alepski bor i trgovačko društvo Hrvatske šume. Istovremeno malo tko za mišljenje u tim situacijama pita šumarskog stručnjaka, profesora s fakulteta ili znanstvenika s instituta.
Kada se govori o zapuštenim i zakrčenim putevima potrebno je znati kako se uglavnom radi o zapuštenim poljoprivrednim zemljištima koja se ne mogu izvlastiti, a ne o državnom zemljištu. Osim o „zapuštenim“ poljskim putevima najveća rasprava vodi se oko pošumljavanja, točnije oko vrste koja se koristi za pošumljavanje, ponajprije alepskog bora.
Kako je rekao dr. sc. Vlado Topić, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša već 50 godina sustavno radi na problemu izbora vrsta prilikom pošumljavanja krša.
– Osnovali smo eksperimentalne objekte na submediteranu pokraj Sinja te u eumediteranskim uvjetima pokraj Šibenika, gdje smo u submediteranu eksperimentirali s 11, a u eumediteranu s 15 vrsta. Bitno je naglasiti kako su alepski i crni bor predvrste koje pripremaju stanište za dolazak autohtonih vrsta. Utvrdili smo da je temeljna vrsta submediterana hrast medunac, kao klimatogena vrsta. Međutim pokazalo se da ta vrsta u teškim uvjetima i na teškim terenima jednostavno ne može doći u prvoj fazi pošumljavanja, ponajprije zbog izmijenjenih stanišnih prilika. U isto vrijeme i na istim stanišnim uvjetima crni bor uspijeva značajno bolje. To sve govori, ne samo sa stajališta produkcije, nego i sa stajališta melioracijskog učinka. Naime poanta pošumljavanja na suhom kršu je poboljšanje staništa odnosno tla, kako bi dobili poboljšano meliorirano stanište koje može osigurati dolazak stabilne i kvalitetnije autohtone zajednice, zaključio je dr. sc. Topić.
Na situaciju u Zadarskoj županiji osvrnuo se župan Božidar Longin. Zadar je ove godine imao tri velike pošasti: sušu, požare, a na kraju i poplave. Sve tri nepogode uzrokovale su goleme štete i gubitke.
O velikom požaru na području Splita govorio je voditelj Uprave šuma podružnice Split, Ivan Melvan. Kako i sam kaže, požar kod Splita zasigurno se ubraja u drugi najveći požar na ovom području.
Akademik Igor Anić objasnio je postupak sukcesije vegetacije nakon požara. U šumarstvu svi procesi dugo traju i često se konverzija ne može dogoditi, jer nam ista šuma do temelja izgori svakih 10 ili 15 godina. Nakon požara sukcesija ide točno određenim slijedom u dugim razdobljima. Ona mora proći pionirsku vrstu, prijelaznu vrstu, da bi na kraju došla do klimatogene šume. Tu konačnu ili klimatogenu šumu u našem priobalju čini hrast crnika, odnosno u zaobalju hrast medunac. Ali da bi došli do te zajednice drveća, bez obzira prepustili mi to prirodi ili umjetno utjecali na čitav postupak obnavljajući požarište sadnicama, mora proći faza pionirske i prijelazne vrste u kojoj dominira bor, u priobalju alepski u zaobalju crni bor, kazao je akademik Anić
– Kao prvo moramo reći i naglasiti da alepski i crni bor nisu alohtona već autohtona vrsta, domaća hrvatska autohtona vrsta, glavni pioniri i nezaobilazni pioniri u našem priobalju. Čitav proces može trajati kraće tamo gdje je tlo dublje i plodnije, međutim na teškim terenima gdje je tlo isprano, kao što će sada biti na obroncima Mosora i Peruna, ne može uspjeti ništa drugo nego bor. Dobar primjer zrele šume bora u kojoj se može napraviti konverzija prema klimatogenoj šumi hrasta crnike je park šuma Marjan u Splitu, koja je pošumljena prije 130-140 godina, neometano je rasla, na sreću nije izgorjela, bor je svoje odradio i došlo je vrijeme da se bor pomalo uklanja. No sada, pazite taj apsurd, s jedne strane da spomenete uklanjanje bora na Marjanu Splićani bi vas razapeli, a nekoliko kilometara niže u Žrnovnici bor je smrtni neprijatelj, slikovito je opisao akademik Anić.
Foto: Goran Vincenc
12. HRVATSKI DANI BIOMASE: ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP “ZNAČAJ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U POTRAJNOJ OPSKRBI ENERGIJOM”
Josip DUNDOVIĆ
U dvorani „Emaus“ Franjevačkog samostana sv. Antuna Padovanskog u Našicama 8. rujna 2017. godine Hrvatska udruga za biomasu (sekcija HŠD-a) organizirala je sa trgovačkim društvom „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb 12. hrvatske dane biomase. U sklopu manifestacije održan je Znanstveno-stručni skup pod nazivom “Značaj obnovljivih