DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2017 str. 89     <-- 89 -->        PDF

simpozija treba istaći sudjelovanje u radu Sekcije za oplemenjivanje šumskog drveća Zajednice instituta i fakulteta bivše Jugoslavije, kao i Hrvatskog genetičkog društva.
Od 1994. Predstavnik je Šumarskog instituta u Europskom šumarskom institutu (EFI) sa sjedištem u Joensuu, Finska; nacionalni koordinator za Hrvatsku za očuvanje europskih šumskih genetskih resursa (EUFORGEN) u okviru Međunarodne udruge za biljne genetske resurse (IPGRI) sa sjedištem u Rimu; nacionalni koordinator u okviru međunarodnog projekta »Procjena i motrenje štetnog djelovanja onečišćenja zraka, tla i vode na šume», koji financira EU; koordinator projekta 1 Zaštita i unapređenje proizvodnje biomase u ulozi podržavanja višestrukih uloga i funkcija šuma, financiran od »Hrvatskih šuma», d.o.o. Zagreb; glavni istraživač projekta Ministarstva znanosti 0024001 Oplemenjivanje i šumsko sjemenarstvo.
Uvijek je bio društveno i strukovno aktivan, član Hrvatskog šumarskog društva od 1962.g., a dopredsjednik od 1994.g. Dopredsjednik Hrvatskog ekološkog društva (1987.-93.) i član Društva za biljnu fiziologiju i Hrvatskog genetičkog društva. Jedan je od osnivača Akademije šumarskih znanosti.
Objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova. Član je Uredništva i autor članaka u monografijama: „Hrast lužnjak u Hrvatskoj“, „Obična jela u Hrvatskoj“, „Obična bukva u Hrvatskoj“, „Šume hrvatskog Sredozemlja“ te „Poplavne šume u Hrvatskoj“.
Poštovani čitatelji moglo bi se još pronaći podataka o Dr. sc. Josi Gračanu, ali već i iz ovog navedenog razvidno je kako se radi o vrlo plodnom i uspješnom znanstveniku Hrvatskog šumarskog instituta, čiji je cjelokupni znanstveni, stručni, tehno-menađerski kao i društveni rad ostavio dubok trag u svima nama, najbližim suradnicima, djelatnicima Instituta, djelatnicima Šumarskog fakulteta, Hrvatskih šuma, a i kolega u inozemstvu.
Na kraju, koristim ovu priliku da se u ime svih zaposlenika Hrvatskog šumarskog instituta i svoje osobno ime još jednom zahvalim dr.sc. Josi Gračanu za sve što je učinio na dobrobit hrvatske šumarske znanosti i struke. Također se zahvaljujem na višegodišnjoj suradnji, kolegijalnosti i velikom prijateljstvu.
NEKA MU JE VJEČNA HVALA I SLAVA I LAKA MU HRVATSKA ZEMLJA.
Mr. sc. GAŠPAR FABIJANIĆ, dipl. ing. šum. (1933. – 2017.)
Oliver Vlainić, Ivica Milković
Na mjesnom groblju u Cvetkoviću pokraj Jastrebarskog, 7. studenoga 2017. pokopan je mr. sc. Gašpar Fabijanić, dipl. ing. šum. Uz rodbinu i prijatelje, posljednjem ispraćaju nazočili su i Gašparove kolegice i kolege šumari. Oproštajno slovo pročitao je predsjednik HŠD-a ogranka Karlovac mr. sc. Ivan Grginčić, dipl. ing. šum.
„Tužni skupe,
Svjesni smo činjenice kako svi imamo svoj kraj, no uvijek je teško doći na posljednji ispraćaj još jednom kolegi šumaru iz starije generacije. Svakim pojedinačnim odlaskom odlazi i dio naše šumarske povijesti, ali zato ostaju djela koje je svatko ostavio iza sebe. Za kolegu Gašpara možemo reći da je ostavio dubok trag u našoj struci kojoj se posvetio punim žarom.
Kolega Gašpar rodio se 21. svibnja 1933. godine u Domagoviću. U rodnom mjestu završio je i osnovnu školu 1944. godine da bi školovanje nastavio u Zagrebu, gdje je 1953. godine završio Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju. Zvanje šumarskog inženjera stekao je 1962. godine diplomiravši na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Netom nakon diplome zaposlio se u Šumskom gospodarstvu Karlovac, prvo kratko u Šumariji Ozalj kao referent za uzgajanje šuma, a nakon četiri mjeseca prešao je u Sekciju za uređivanje šuma

ŠUMARSKI LIST 11-12/2017 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Karlovac na radno mjesto taksatora. Rad na uređivanju šuma obilježio mu je čitavu karijeru.
Početkom 1976. godine postao je prvi magistar šumarskih znanosti na uređivanju šuma s temom iz šumarske fotogrametrije. U radu je iznijeo originalnu metodu ustanovljenja drvne mase dijela šuma Pokupskog bazena, tj. hrastika prekinutog sklopa. Sljedeće godine postao je rukovoditelj Radne jedinice Uređivanje šuma Karlovac, što je obnašao idućih 14 godina. Započeo je radove na uređivanju privatnih šuma 1986. godine na području tadašnje Skupštine općine Karlovac.
Osnutkom Hrvatskih šuma, javnog poduzeća za gospodarenje državnim šumama i šumskim zemljištima, postao je početkom studenoga 1991. godine prvi rukovoditelj Službe za uređivanje šuma u Direkciji. Činjenica da je, među svim šefovima uređivanja šuma bivših šumskih gospodarstava uklopljenih u Hrvatske šume, upravo on zauzeo vodeće mjesto šumarskog „projektnog ureda“, gdje se oblikuje budućnost šuma, govori o njegovoj stručnosti i iskustvu. Pod njegovim vodstvom izrađena je 1993. godine prva Šumskogospodarska osnova područja Hrvatske za jedinstveno šumskogospodarsko područje Republike Hrvatske te još jedna 1996. godine.
Veliki doprinos dao je u izradi Pravilnika o uređivanju šuma iz 1994. godine. Ovaj Pravilnik u odnosu na nekoliko prethodnih donosi značajne promjene  u samoj tehnici inventarizacije šuma,  prostornom uređenju šuma, razvrstavanju šuma i šumskih zemljišta te u propisanom načinu gospodarenja šumama. Pravilnik po prvi put daje odredbe za vrednovanje općekorisnih funkcija šuma.
Po njegovim idejama i smjernicama ustanovljena je jedinstvena baza podataka o šumama u Hrvatskoj i izrađen računalni program za izradu osnova gospodarenja. Pokrenuo je radove na digitalizaciji prostornih podataka o šumama. Sve njegove postavke izdržale su test vremena u proteklih 20-ak godina.
Uz velika praktična znanja iz područja uređivanja šuma, bio je veliki poznavalac teorije izmjere šuma, šumarske biometrike, fotogrametrije i uređivanja šuma te je bio otvoren za istraživanje i primjenu novih metoda i tehnika rada.
Zajedno s prof. dr. Šimom Meštrovićem sa Šumarskog fakulteta 1995. godine izdao je priručnik za uređivanje šuma, koji je sadržavao godinu dana ranije objavljeni Pravilnik o uređivanju šuma te upute za njegovu primjenu, što je puno pomoglo šumarima u terenskom radu. U monografiji „Hrast lužnjak u Hrvatskoj“ izdanoj 1996. godine u suradnji s akademikom Klepcem obradio je uređivanje šuma hrasta lužnjaka.
U zasluženu mirovinu otišao je 1998. godine. Svoje umirovljeničke dane provodio je u obiteljskom krugu u Jastrebarskom, ali i sudjelovao kao član povjerenstva ministarstva za pregled novih osnova gospodarenja.
Miran i staložen, a istodobno stručan čovjek, ostat će zapamćen u „Hrvatskim šumama“ i hrvatskom šumarstvu.
U ime Hrvatskoga šumarskog društva ogranka Karlovac, šumara, kolegica i kolega s kojima je Gašpar proveo svoj radni vijek te svoje osobno,  izražavamo sućut supruzi Danici, sestri Dragici, nećaku Petru s obitelji te svoj ostaloj tugujućoj rodbini i prijateljima.
Dragi kolega Gašpare neka ti je laka hrvatska zemlja. Počivao u miru.“