DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2017 str. 81     <-- 81 -->        PDF

PREGLED PISANJA ODABRANIH ČASOPISA U REDAKCIJSKOJ RAZMJENI ŠUMARSKOG LISTA
Branko Meštrić
VATROGASTVO I UPRAVLJANJE POŽARIMA
Časopis Vatrogastvo i upravljanje požarima iz nekog razloga nije do sada bio u formalnoj redakcijskoj razmjeni s našim časopisom, iako bi se i zbog sadržaja koji je svakako zanimljiv šumarima, ali i velikog broja šumara koji u njemu surađuju, u razmjeni trebao nalaziti.
Vatrogastvo izlazi sedmu godinu, izlazi dva puta godišnje u nakladi od 1000 primjeraka i objavljuje znanstvene i stručne članke iz područja vatrogastva i zaštite od požara u cilju promicanja vatrogasne struke. Svaki članak podliježe recenziji.
Glavni i odgovorni urednik je prof. dr. Željko Španjol, tehnički urednik dr. Roman Rosavec a u uređivačkom odboru su još, uz desetak vatrogasnih stručnjaka, i šumari prof. dr. Damir Barčić, Tomislav Dimitrov i dr. sc. Tomislav Dubravec.
Ako dodamo da se već u prvom broju čak četiri rada odnosilo na problematiku šumskih požara, a i kasnije takvih radova nije nedostajalo, opravdano se postavlja pitanje zašto se šumarska struka na izvjestan način oglušavala na ovaj vrijedan izvor.
Važno je napomenuti da je cjelokupna arhiva članaka u časopisu dostupna na webu na adresi http://www.hvz.hr/arhiva-vatrogastvo-i-upravljanje-pozarima/ pa u nastavku, budući da je ovo prvo predstavljanje časopisa u Šumarskom listu, donosimo pregled svih radova koji se odnose na problematiku šumarskih požara. U budućnosti se nadamo da ćemo časopis uvrstiti u redovitu razmjenu i uredno popratiti u svakom novom izdanju.
1/2011
Vegetacijske prilike i gorivi materijal na Kornatu vezano uz kornatski požar 30. kolovoza 2007.godine (Španjol, Ž., Rosavec,R., Barčić, D.)
Analiza opasnosti od požara za vrijeme kornatskog požara 30.kolovoza 2007.godine (Vučetić, M., Vučetić V.)
Čimbenici utjecaja šumske prostirke na požare u šumskim ekosustavima (Barčić. D, Španjol, Ž., Rosavec, R.)
Vatrogasna operativa i zaštićene prirodne vrijednosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (Miloslavić, M.)
Znanstvenoistraživački rad šumarskih stručnjaka na problematici šumskih požara (Španjol, Ž., Rosavec, R., Barčić, D., Dimitrov, T.)
1/2012
Vremenska analiza za vrijeme velikog šumskog požara na otoku Braču od 14. do 17. srpnja 2011. (Mifka, B., Vučetić, V.)
Prilog poznavanju prirodne obnove nakon požara i problematika njege opožarenih površina u sastojinama alepskoga bora (Dubravac, T., Barčić, D.)
Šumski požari kao ekološki i krajobrazni čimbenik u području Dalmatinske zagore (Rosavec., R., Španjol, Ž., Bakšić, N.)
2/2012
Prirodna obnova sastojina obične bukve i hrasta cera nakon požara u gospodarskoj jedinici „Perjasička kosa“ (Ožura, M., Vargović, L.)
Kvarnerski požar 23. i 24. srpnja 2012. godine – vremenska analiza (Kozarić, T., Mokorić, M.)
1/2013
Organizacija zaštite od požara na otoku Rabu (Ličina, M.)

ŠUMARSKI LIST 11-12/2017 str. 82     <-- 82 -->        PDF

2/2013
Potencijalno šumsko gorivo u eumediteranskom području (Rosavec, R., Šikić, Z., Barčić, D.)
Dinamika požara kod Selca 23. srpnja 2012. godina (Miklić, D.)
1/2014
Ocjena požarne sezone 2013. godine i usporedba s požarnom sezonom 2012. godine (Tomašević, I., Vučetić, V.)
2/2014
Primjena zrakoplova pri gašenju požara (Rosavec, R., Španjol, Ž., Barčić, D, Palčić, D.)
Analiza Hainesova indeksa na Jadranu s ciljem poboljšanja procjene opasnosti od požara raslinja (Mokorić, M., Kozarić, T., Kalin, L.)
1/2015
Vremenska analiza velikog šumskog požara na Strahinjčici u ožujku 2012. (Kuraži, D., Vučetić, V.)
Značaj šumsko-uzgojnih mjera u zaštiti šuma od požara u Deliblatskoj peščari (R. Srbija) (Bobinac, M.)
2/2015
Sanacija izgorenih borovih sastojina na području šumarije Metković (Čović, I., Rosavec, R., Barčić, D.)
Potencijalna opasnost od požara otvorenog prostora u Republici Hrvatskoj (Bakšić, N., Vučetić, M., Španjol, Ž.)
1/2016
Gašenje požara otvorenog prostora na području grada Siska (Šipuš, M.)
2/2016
Prilog poznavanju prirodne obnove šuma u NP Mljet nakon požara (Španjol, Ž., Rosavec, R., Vučetić, M., Nodilo J., Gašparović I.)
Utjecaj požara otvorenog prostora na šumarstvo sredozemnog područja krša (Barčić D., Dubravac, T., Rosavec, R.)
1/2017
Analiza meteoroloških uvjeta tijekom šumskih požara na poluotoku Pelješcu u srpnju 2015. (Omazić, B., Vučetić, V.)
250 brojeva HRVATSKIH ŠUMA
Časopis za popularizaciju šumarstva koji izdaju Hrvatske šume d.o.o. dostigao je svoj 250. broj. Kako redovito izlazi u 12 brojeva (zapravo u 10 svezaka godišnje, tradicionalno ima zimski i ljetni dvobroj) znači da već preko dvadeset godina uporno širi šumarsku misao. Dobro, neke godine i možda malo manje uporno, ovisno o kolebanjima u vodstvu poduzeća, kolebala je i uređivačka politika.
Časopis je pokrenut u siječnju 1997. kao nasljednik isto-imenih novina poduzeća Hrvatske šume. Tadašnji kolegij HŠ zaključio je da su prerasli i formu i sadržaj tvorničkih novina i odlučili s novim urednikom, Hrvojem Glavačom, a praktički s istom redakcijom stvoriti novu tiskovinu, svojevrstan popularni magazin koji se ne bi trebao baviti poduzećem i pojašnjavati poznate stvari svojim zaposlenicima, već se okrenuti prema van i biti izvorom relavantnih informacija o ovoj specifičnoj djelatnosti upravo vanjskim subjektima, okružju, koje tada baš i nije najbolje razumjelo mjesto i ulogu šumarskog djelovanja u prirodnom okružju i uopće u ekosustavu. Časopis je odmah i adresiran prema vanjskim čitateljima i od početka, pa i danas, distribuira se besplatno na preko 5000 adresa, počevši od osnovnih i srednjih škola, pa do lokalnih i državnih vlasti (tada se distribuirao i svim zastupnicima u Saboru!). Adresanti su se vremenom mijenjali, ali i danas se najveći broj od 6000 primjeraka šalje između ostalog i školama, koje ga vrlo rado koriste u nastavi o prirodi i ekologiji.
Prvi broj časopisa potpisao je tadašnji direktor Hrvatskih šuma Anđelko Serdarušić i glavni urednik Hrvoje Glavač. Mora se priznati da se izdavač tu malo tražio, pa već sedmi broj potpisuje kao urednik Marin Tomaić, da bi se konačno u desetom broju angažirao i vanjski urednik, popularni Milan Ivkošić. Eksperimenti traju do polovice 1998., kada konačno novi direktor Ivan Tarnaj na uredničku poziciju vraća Antuna Zlatka Lončarića, glavnog urednika ukinutih novina Hrvatske šume. Od tada se o časopisu brinu isključivo „kućne“ uredničke snage. Nakon 29 Zlatkovih brojeva uredničku palicu preuzima kolega iz redakcije Miroslav Mrkobrad, koji tu ostaje skoro 11 godina (127 brojeva) da bi s njegovim odlaskom u mirovinu s brojem 175 (7/2011) uredništvo preuzeo mladi šumar iz Osijeka i aktualni urednik Goran Vincenc, koji je u dosta složenim uvjetima uspio časopis dogurati i do 250. broja.

ŠUMARSKI LIST 11-12/2017 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Ne želeći u ovom kratkom prikazu ulaziti u sam sadržaj koji objavljuje ovaj časopis, zadržimo se samo na faktografiji koje je impresivna. U ovih prvih 250 brojeva objavljeno je ukupno 5918 članaka na 8663 stranice (efektivne stranice, bez reklama i sl.) Ovdje vrijedi izdvojiti bar nekoliko autora i spomenuti da je od tih skoro 8700 stranica čak 1155 ispisao (i poslikao) sada umirovljeni Miroslav Mrkobrad, slijedi ga pokojna Vesna Pleše sa 787 članaka na 1020 stranica, pa Ivica Tomić sa 743 na 1234 stranice i Antun Zlatko Lončarić sa 294 članka na 444 stranice. Radi se, dakako, o dugogodišnjim profesionalnim članovima redakcije. Na tablici ih slijede sada aktivni članovi redakcije Goran Vincenc sa 377 članaka i 650 stranica, pa Irena Devčić (279/490) i Marija Glavaš (273/452).
Valja spomenuti da su uz novinare Hrvatskih šuma pa i ponekog freelancera, u časopisu pisali i brojni zaposlenici Hrvatskih šuma, šumarski znanstvenici sa Fakulteta i Instituta, kao i drugi šumarski djelatnici. Ukupno smo pobrojali skoro 400 autora koji su pisali za Hrvatske šume, a ovdje bi izdvojili šumare i to Darka Getza (48/129), Ivana Šimića (40/59), Ratka Matoševića (38/56), Alojzija Frkovića (28/41) i Branka Meštrića (33/39). Potonji je, budi usput rečeno, uz ostalo već 18 godina i formalno na čelu Uređivačkog odbora ovog časopisa.
Svi gore navedeni podaci potiču iz bibliografije časopisa, koja je dostupna na internetu na adresi http://casopis.hrsume.hr. Na istoj adresi su dostupni u digitalnom formatu i SVI brojevi časopisa (a i novina Hrvatske šume) tako da se svi zainteresirani mogu lako, na jednom mjestu, vratiti u prošlost ovog šumarskog poduzeća. I bibliografija, a i digitalna arhiva časopisa djelo su potpisnika ovih redaka, koji eto drži da vrijednost ovih materijala premašuje nekakvu mjeru lijepog ponašanja, a koja bi zahtijevala samozatajnost i potrebu za nekom lažnom skromnošću.
FLORA UČVRSTILA PRIJATELJSTVO
Ivo Aščić
U povodu 20 godina od uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i Izraela, točnije 4. rujna 1997. ali ponajprije radi potvrde i ojačavanja prijateljskih odnosa dviju zemalja, početkom rujna 2017. izdana je marka u zajedničkom izdanju ovih dviju država. Oba izdanja, istovjetnog dizajna s prikazom karakterističnog nacionalnog cvijeća: izraelske krunične šumarice (Anemone coronaria) i hrvatske perunike (Iris croatica Prodan), za tisak je priredila hrvatska dizajnerica Sabina Rešić. Ovim motivima, posebice tzv. privjescima na arcima gdje su prikazane nacionalne zastave, prenosi se jasna poruka o privrženosti i identificiranju Izraelaca i Hrvata s vlastitim nacionalnim vrijednostima i simbolima svojih država.
O odnosima dviju država koji su dosegli visoku razinu suradnje, prijateljstva i dijaloga, jer su se dvije države i njihovi građani bolje upoznali i zbližili tijekom protekla dva desetljeća, u prigodnom tekstu koji prati hrvatsku marku Aleksandra Kundid piše: „Bliskost i snaga partnerstva naših nacija proizlazi iz mnogih sličnosti koje nas neraskidivo povezuju. Višestoljetne ideje o vlastitoj državi, borba za nacionalnu emancipaciju i domovinu, iskazivanje predanog domoljublja i zajedništva u teškim povijesnim prilikama dodatno prožimaju našu noviju povijest. Hrvatska cijeni otvorenost izraelskog naroda, njegovu posebnost i jaku želju da sačuva spomen na jedinstvenost svog povijesnog udesa. Izraelsko izrazito uspješno globalno konkurentno i tehnološki razvijeno gospodarstvo s visokim stupnjem inovacije i snažnom poduzetničkom klimom, svakoj je državi izazov za suradnju u cilju razvoja stabilnog i gospodarski