DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2017 str. 77     <-- 77 -->        PDF

RIZIČNI PROCESI INOVATORA
Mladen Stojković
Prema Krasnec T., 2017., Večernji list, prilog Obzor: „Pet zemalja s najvećim brojem registriranih patenata su SAD, Njemačka, Japan, Francuska i Švicarska, Hrvatska zauzima 41. mjesto od 48 registriranih zemalja.“
Prema istom autoru, Elmar Mock, Švicarac koji je izumio Swatch, megapopularni plastični ručni sat, otišao je s uvjerenjem da će dobiti otkaz. Tri godine poslije počela je proizvodnja sata koji je prodan u 700 milijuna primjeraka. Mock je 1986. napustio firmu koja je danas najveći svjetski proizvođač satova i osnovao vlastitu konzultantsku kuću.
Gotovo ništa se ne zna o inovacijama u šumarstvu. Ovog ljeta na području Mediterana plamtjeli su veliki i opasni požari. Kada bi u kompjutoru svi radovi bili objavljeni na jednome mjestu, došli bismo do podataka iz svijeta o boljem suzbijanju požara. Vratimo se na zadanu temu. To je vlastita priča za priznatu inovaciju. U ime Republike Hrvatske putem Zavoda za intelektualno vlasništvo, primljeno je rješenje o priznavanju konsenzualnog patenta protupožarnih grablji na deset godina. U daljnjem tekstu vidjet ćemo kako do uporabe alatke, uz sva ostala priznanja, nije došlo. Tako Jadranski velesajam u Rijeci u svojem programu inovacija ekologije i medicine daje priznanje ovome patentu.
Opis i uporaba protupožarnih sredstava
To su:
1. Protupožarne grablje i metlanice
Ova prvo navedena alatka višenamjenska je, pa može uklanjati biljni i manji drveni materijal preko kojega se može širiti požar. Poznato je kako može gorjeti i izgorjeti prostirka, tada više nema šume. Suzbijanje požara prostirke obnavlja se potkopavanjem, ali se može i grabljanjem pomoću ove alatke, i to sa strane napredujućih požara. Jedne godine na dijelu Velebita u dubini tla gorjelo je više dana. Vode nije bilo, a nije se ni mogla koristiti. Dijelom, nakon nastanka požara, ostalo je golo tlo. To je također najbolja alatka kod kontrole garišta. Ona poravnava nasipanu zemlju. Grablje se izrađuju od čelika koji je izabran uz pomoć sveučilišne ustanove i kod izrade prototipa njihov laboratorij izvršio je kaljenje. Predviđena drška je od drva, ali najbolje bi odgovarala teleskopska duljine do 4 m, jer se dolazi u veliku blizinu požara.
2. Metlanica
To je alatka koja ponajprije služi za sakupljanje lišća u parkovima i po putovima. Nije imala konkurenciju i spretni trgovci njome su osvojili dio tržišta. I kontinentalne šumarije za svoje protupožarne ekipe imale su metlanice na zalihi. Izrađuju se od lima i nije poznata njihova uporaba u šumi. Šumarska inspekcija prijavljuje šumariju koja nema metlanice.
Protupožarne grablje nikoga ne zanimaju i svaka je ponuda bila bez odgovora. Prema izjavi Velimira Sriće, profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, u SAD-u inovatori nemaju vremena ni za proslavu, jer odmah nastavljaju raditi. Za održivost patenta bilo je potrebno kroz 10 godina u državni proračun uplatiti određenu svotu. Uz taj i ostale troškove, bio je to rizičan posao. Nakon tih 10 godina konsenzualnog prava na patent od Zavoda za intelektualno vlasništvo dolazi zahtjev za potpuno ispitivanje protupožarnih grablji. To više nije materijalno ispitivanje, ali se traži ocjena rada prema ovdje ranije navedenim poslovima višenamjenske alatke. Takvog ispitivanja oslobođeni su jedino patenti iz područja kemije iz poznatih razloga. Kako protupožarne grablje nisu korištene, inovator tom zahtjevu nije mogao udovoljiti. Također nije htio koristiti pravo žalbe koja mu je ponuđena. Nestao je patent koji ima neke veze s naprednom tehnologijom SAD-a kod suzbijanja šumskih požara. Kao zaključak može se postaviti i pitanje zašto to nije realizirano. Željelo se pomoći gorućoj šumi, a pritom se zaboravilo, između ostalog, u kakvoj sredini radimo i živimo.
Ne možemo ovdje pisati o politici, ali ipak kratka napomena. U novonastaloj vlasti i državi nije nestalo sve ono što nije bilo dobro kod prethodne vlasti. Ratne i poslijeratne životne prilike, društvene, ekonomske i druge, utjecale su na razvoj novih tehnologija uz koje dolaze i inovacije. Kako kritika i nije poželjna, okrenimo se vjeri u bolju budućnost iz predmeta naše teme, a to su inovacije, uz korak s naprednim i razvijenim državama.
Za kraj: ovo nije usporedba Švicarske i Hrvatske, ali misao je teško izbrisati. Šivicarska danas na tisuću stanovnika ima najviše bogatih ljudi u svijetu, dok je Hrvatska od 28 zemalja EU na pretposljednjemu mjestu po siromaštvu.