DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2017 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Hosoya, još uvijek nije potvrđena kao primarni uzročnik odumiranja poljskoga jasena u nizinskim šumama, već se smatra samo jednim od više različitih biotičkih i abiotičkih čimbenika koji sudjeluju u navedenom procesu. Cilj provedenog istraživanja bio je zabilježiti i utvrditi ulogu ostalih gljiva te gljivama sličnih organizama u okolnom tlu, kao i na korijenovom sustavu i donjem dijelu debla stabala poljskoga jasena, kako bi se uz prijašnja istraživanja koja su se uglavnom odnosila na krošnju, dobio sveobuhvatan uvid u ulogu navedenih skupina organizama u odumiranju.
U Uvodu autorica ukazuje na značaj poljskoga jasena kao šumske vrste drveća u Republici Hrvatskoj, na fenomen odumiranja poljskoga jasena u Republici Hrvatskoj kronološki, na općenito ulogu gljiva i gljivama sličnih organizama u odumiranju šumskog drveća u šumskim ekosustavima. Pojašnjava pojam gljivama sličnih organizama te navodi sistematske skupine navedenih organizama. Ukratko, osvrće se na načine života i ishrane gljiva i gljivama sličnih organizama i pripadajuću uloga u šumskim ekosustavima. Vezano za razvoj novih metoda autorica ukazuje na napredak u istraživanju gljiva i gljivama sličnih organizama primjenom molekularnih metoda. Daje pregled dosadašnjih istraživanja uloge gljiva i gljivama sličnih organizama u odumiranju jasena (Fraxinus spp.), te na kraju iznosi ciljeve i hipoteze istraživanja u svojem doktorskom radu.
U Materijalima i metodama opisuje područje istraživanja, definira istraživanje pridolaska gljiva i gljivama sličnih organizama u okolnom tlu i na stablima različitog zdravstvenog stanja, definira i opisuje odabir stabala i procjenu kategorije zdravstvenog stanja, opisuje sakupljanje uzoraka na terenu, postupke izolacija gljiva i gljivama sličnih organizama iz uzoraka tla i biljnog tkiva, identifikaciju taksonomskih jedinica izoliranih organizama molekularnim metodama, definira podjelu identificiranih taksona u kategorije prema načinu života i ishrane i taksonomskom položaju, te navodi korištene metode statističke analize podataka. Definira materijale i metode rada pri utvrđivanju prisutnosti potencijalno patogenih gljivama sličnih organizama iz roda Phytophthora u tlu, opisuje metodu sakupljanje uzoraka tla na terenu, laboratorijsku obradu uzoraka, izolaciju gljivama sličnih organizama iz simptomatičnih listova, indukciju tvorbe sporangija, te identifikaciju vrsta molekularnim metodama.
U Rezultatima rada iznosi podatke o identificiranim taksonima gljiva i gljivama sličnih organizama u okolnom tlu i na stablima različitog zdravstvenog stanja, uspješnost provedenih metoda izolacije iz različitih uzoraka, uspješnost primjene molekularnih metoda u identifikaciji čistih kultura micelija, daje detaljan pregled svih identificiranih taksona gljiva i gljivama sličnih organizama i njihove kategorizacije prema načinu života i ishrane te sistematici, daje pregled identificiranih taksona koji obuhvaćaju više različitih vrsta.
Prikazuje distribuciju identificiranih taksona s obzirom na kategoriju uzorka, distribuciju identificiranih taksona s obzirom na kategoriju zdravstvenog stanja stabala, distribuciju identificiranih taksona s obzirom na geografsku lokaciju uzorkovanja. Iznosi i analizira podatke o raznolikosti zajednica gljiva i njima sličnih organizama, analizira utjecaj identificiranih taksona na zdravstveno stanje stabala, analizira povezanost identificiranih taksona prisutnih u biljnom tkivu (korijen, deblo) sa zdravstvenim stanjem stabala, analizira povezanost identificiranih taksona s geografskim lokacijama uzorkovanja, analizira osutost krošnje kao pokazatelja zdravstvenog stanja stabala. U poglavlju o rezultatima rada iznosi dobivene podatke istraživanja o prisutnosti potencijalno patogenih gljivama sličnih organizama u tlu, uspješnosti izolacije gljivama sličnih organizama iz tla, te daje pregled identificiranih taksona gljivama sličnih organizama u tlu istraživanih lokaliteta.
U Raspravi autorica se osvrće na utvrđenu raznolikost gljiva i njima sličnih organizama, te na identificirane taksone gljiva i gljivama sličnih organizama i njihovom utjecaju na zdravstveno stanje jasenovih stabala. Ukazuje na dobivene rezultate i raspravlja o ulozi utvrđenih takosna gljivama sličnih organizama iz rodova Pythium i Phytopythium, te se posebno osvrće na identificirane patogene koji su utvrđeni u uzorcima jasena istraživanih lokaliteta te raspravlja o ulozi vrsta Fusarium solani, Diaporthe cotoneastri, vrstama roda Armillaria, Hymenoscyphus fraxineus, Ganoderma adspersum, Gibberella fujikuroi, Aspergillus ruber, Fusarium sporotrichioides, Pholiota adiposa, Dactylonectria vitis, Leucostoma persoonii i njihovom mogućem utjecaju na zdravsteno stanje poljskog jasena istraživanih lokaliteta, te raspravlja i o ulozi ostalih često izoliranih taksona gljiva i gljivama sličnih organizama na istraživanim lokalitetima. Autorica raspravlja o povezanosti identificiranih taksona s geografskim lokacijama uzorkovanja, osutosti krošanja kao pokazateljem zdravstvenog stanja jasenovih stabala, te gljivama sličnih organizama prisutnih u tlu sastojina poljskog jasena sa simptomima odumiranja.
U Zaključcima autorica izvodi zaključke na temelju analiza dobivenih podataka te ističe da provedeno istraživanje daje do sada najdetaljniji pregled taksona gljiva i gljivama sličnih organizama na poljskom jasenu u Europi; da je zabilježena