DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2017 str. 76     <-- 76 -->        PDF

i ostalog šumskog zemljišta a moguće je formirati internet aplikaciju po pitanju ponude i potražnje drvne mase i ostalih šumskih dobara, prodaje šuma i šumskih zemljišta te na taj način direktno spojiti potencijalnog kupca (npr. Pilanu) i vlasnika šume..te izbjeći ´´neregistrirane prekupce – sivu ekonomiju´´ koja je nažalost preplavila ovu struku. Ovime država gubi velika sredstva koja bi se mogla legalno naplatiti i povratno subvencionirati u sustav da se održava ´´pogon´´ jedne takve Agencije ili kako god se ta institucija zvala. Pitanje je samo ima li strukovne i političke volje za ovakvim rješenjima!!! Na kraju svega mi ulazimo u razdoblje jedne moderne kontinentalne i mediteranske turističke zemlje kojoj je bitno očuvati biološku raznolikost pod svaku cijenu. Ta održivost i potrajnost u gospodarenju primarnim sektorom (šumarstvo, poljoprivreda, ribarstvo) daje nam mogućnost, snagu i želju da kroz buduće generacije svi uredno i lijepo živimo u svojoj Domovini.
Krunoslav Jakupčić, dipl. ing., mr. sc. Ivica Milković: Hrvatske šume d.o.o.
Imajući u vidu činjenicu da su šume dobro od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i podatke o prilikama u pogledu gospodarenja privatnim šumama, potrebno je za buduće razdoblje predvidjeti mjere šumarske politike koje će biti usmjerene na poboljšanje stanja u šumama privatnih šumoposjednika i stvaranje uvjeta za povećanje šumskogospodarske aktivnosti u tom dijelu šumskog posjeda.
Mjere šumarske politike trebaju biti usmjerene na:
– unaprjeđivanje gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika veliki je izazov za šumarsku struku u Republici Hrvatskoj te treba iznalaziti rješenja i modele koji će optimalno koristiti sve raspoložive resurse. Imajući u vidu raspoložive ljudske potencijale, opremu i infrastrukturu, Hrvatske šume d.o.o., kao trgovačko društvo u vlasništvu države, mogu na tom planu dati značajan doprinos;
– poticanje okrupnjivanja privatnog šumskog posjeda te bi u tom cilju trebalo formirati fond za otkup šuma u vlasništvo RH, odnosno za poticanje otkupa šuma od strane privatnih šumoposjednika koji se obvezuju da će šumama održivo gospodariti i provoditi odredbe šumskogospodarskih planova i programa (ili to pitanje rješavati kroz program ruralnog razvoja);
– potporu šumoposjednicima u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa;
– poticanje prodaje drvnih sortimenata iz svih šuma bez obzira na vlasništvo po tržišnim načelima, a subvencionirati se trebaju drvni sortimenti proizvedeni u ispodprosječnim uvjetima (mali posjed, veliki nagibi, krš) iz šuma koje su održivo gospodarene. Na taj način bi drvni sortimenti iz održivo gospodarenih privatnih šuma bili konkurentni, a vlasnici destimulirani za provođenje zahvata koji su u suprotnosti s održivim gospodarenjem šumama;
– stimuliranje privatnih vlasnika šuma unutar zaštićenih dijelova prirode, Natura područja i unutar urbanih područja. Parametri za izračun visine naknade trebali bi biti: razina ograničenja u pogledu gospodarskog korištenja šuma; vrijednost općekorisnih funkcija šuma, razlika vrijednosti u odnosu na alternativni način korištenja zemljišta, suglasnost vlasnika za javno korištenje šume (odmor, rekreacija) i sl;
– sprječavanje nelegalnog prometa drvom te je u tom pogledu potrebno razvijati modele intenzivnije suradnje udruga šumoposjednika, šumarske inspekcije, lokalne uprave, pravosudnih tijela, Savjetodavne službe, Hrvatskih šuma i Javnih ustanova za zaštitu prirode;
– prilikom definiranja mjera šumarske politike koristiti najbolja strana iskustva glede funkcioniranja gospodarenja privatnim šumama.
OBJEDINJENI ZAKLJUČCI
USTAV RH; Članak 52.
More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu.
Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.
– Privatne šume u Republici Hrvatskoj zauzimaju 661.720,89 ha s drvnom zalihom od 83.704.258 m3 (163 m3/ha). Prirast iznosi 2.213.745 m3 (4,31 m3/ha). Prema podacima Savjetodavne službe 2016. godine doznačeno je 507.625 m3, a otpremljeno je 363.304 m3.
– U Hrvatskoj postoji 341.376 šumoposjednika što znači da je prosječna veličina posjeda 1,9 ha. 88 % šumoposjednika ima posjed manji od 1 ha.
– Zakonodavni okvir u privatnim šumama propisan je Nacionalnom šumarskom politikom i strategijom, Zakonom o šumama, Zakonom o šumskom reprodukcijskom materijalu i nizom podzakonskih akata, Pravilnika.
– Propisi u privatnim šumama regulirani su Šumskogospodarskom osnovom područja i Programima gospodarenja. Danas je 65 % površine privatnih šuma uređeno Programima gospodarenja. Za šumoposjede koji nemaju odobren Program Ministarstvo poljoprivrede, na prijedlog Savjetodavne službe, odobrava Opseg nužne doznake stabala.
– Privatne šume obuhvaćane su Prvom nacionalnom inventurom šuma Republike Hrvatske (2010. godina).
– Institucionalni okvir u gospodarenju privatnim šumama čine: Ministarstvo poljoprivrede, Savjetodavna služba,