DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2017 str. 68     <-- 68 -->        PDF

sukladno optimalnim mikroklimatskim uvjetima. Na osnovi detaljnih statističkih analiza potvrđena je međupopulacijska varijabilnost broja dana za fenološko svojstvo bubrenja pupa kroz sve tri godine promatranja. Utvrđena međupopulacijska razlika fenoloških svojstava lista u istraživanim populacijama posljedica je djelovanja kako unutarnjih (genetskih), tako i vanjskih (ekoloških) utjecaja.
Poglavlje Molekularna varijabilnost crnih topola s potpoglavljem Genetska karakterizacija europskih crnih topola (Populus nigra L. ssp.nigra) i dlakavih crnih topola (Populus nigra ssp. caudina) sadrži detaljne presjeke genetske strukture crnih topola u Bosni i Hercegovini na temelju DNK analiza. Također je ovim istraživanjem učinjen pokušaj određivanja molekularno-genetičke povezanosti populacija crnih topola duž riječnih vodotoka.
Istraživanja su obuhvatila korištenje deset mikrosatelitskih biljega, a analiziran je polimorfizam u šest riječnih slivova iz kojih su za analizu korištena stara stabla autohtonih crnih topola. Autor na osnovi dobivenih rezultata zaključuje postojanje razlika između populacija iz različitih ekoloških niša, odnosno riječnih slivova, a razlog tomu je i jaki antropogeni utjecaj kroz povijest ili su ipak klimatske razlike između staništa najznačajnije utjecale na genetičku diferencijaciju između populacija.
Poglavlje Očuvanje crnih topola u Bosni i Hercegovini sa potpoglavljem Klonski arhiv crnih topola u Žepču obrađuje povijest radova i aktivnosti na očuvanju topola u Bosni i Hercegovini, a provedenih u suradnji s kolegama sa Šumarskoga fakulteta u Zagrebu i kroz program očuvanja genofonda europskih vrsta šumskoga drveća (EUFORGEN Populus nigra Network). Prikazani su i rezultati značajni za očuvanje genofonda kao što su: unutarpopulacijska i međupopulacijska istraživanja na morfološkoj razini (morfologija lista); unutarpopulacijska i međupopulacijska istraživanja na molekularnoj razini (djelomična DNK analiza) i aktivnosti na konzervaciji metodom in situ. Dani su glavni ciljevi očuvanja, a odnose se na očuvanje genetskog diverziteta autohtonih crnih topola s područja Bosne i Hercegovine kroz arhivirane ex situ objekte, kao i stvaranje arhiva ex situ u svrhu reintrodukcije autohtonih crnih topola. U potpoglavlju Metoda vegetativnog razmnožavanja prikazana je standardna metoda vegetativnog razmnožavanja klonskog materijala hibridnih topola i njihovi rezultati. U zasebnom potpoglavlju Molekularno identificiranje klonova u arhivu Žepče prikazani su rezultati koji su potvrdili da u klonskom arhivu postoje klonovi s introgresijom i koje će trebati ukloniti iz arhiva. Tako se pretpostavlja da je u populacijama mlađih biljaka situacija još poraznija, te da postoji veća zastupljenost introgresije. Tako se zaključuje da populacije gube određena adaptivna svojstva, iako pojedini spontani hibridi mogu biti vrlo perspektivni za plantažni uzgoj topola.
Poglavlje Preporuke za korištenje i očuvanje crnih topola sadrži zaključna saznanja o varijabilnosti ove vrste dobivene primjenom rezultata istraživanja crne topole u Bosni i Hercegovini, što će doprinijeti kao osnova za stvaranje strategije u gospodarenju ovom ugroženom vrstom. Određivanje granica homogenih prostora prema ‘ekološko-vegetacijskoj razdjelbi i pretpostavlja i daljnje izmjene u funkciji obnove znanstvenih informacija o genetičkoj varijabilnosti ove vrste. Potpoglavlje In situ genetska obnova populacija Populus nigra daje detaljnu strategiju očuvanja kroz u tri operativna cilja: a) osigurati optimalnu moguću količinu prirodne obnove (pojavu ponika); b) spriječiti gubitak genetskog diverziteta i gubitka individulane sposobnosti opstanka u sljedećim generacijama; i (c) identificirati i sačuvati lokalne i regionalne genetske baze. Zasebno je obrađeno i korištenje crnih topola u sustavu agrošumarstva i fitoremedijacije.
Navedena je opsežno korištena literatura, a na kraju monografije nalazi se sažetak na engleskom i hrvatskom jeziku.
Mora se naglasiti da je i ova monografija, nakon objave monografija obične jele i hrasta lužnjaka, još jedan jedinstveni primjer i hvalevrijedno djelo nastalo kao plod višegodišnjih istraživanja autora na području Bosne i Hercegovine. Monografija je bogato ilustrirana brojnim slikovnim i tabličnim prilozima, koji prikazuju veliki dio onoga što je opisano tekstom. Smatram da će monografija biti značajan doprinos pozitivnom odnosu ljudi prema jednoj ugroženoj vrsti šumskog drveća, kako bi poslužila i kao poticaj da se u Bosni i Hercegovini posveti veća pozornost ovakvim dendrološkim posebnostima. Monografija je namijenjena užoj šumarskoj znanstvenoj javnosti, no napisana je jasno i razumljivo, na potrebnoj sveučilišnoj i visokoj stručnoj razini, a moći će je koristiti znanstvenici i stručnjaci prirodoslovnog i biotehničkog područja, studenti, učenici, ali i široki krug čitatelja ljubitelja prirode. Rado će se preporučiti kao dodatna literatura iz područja šumarstva, posebice u oplemenjivanju i uzgajanju šuma, te će pridonijeti na očuvanju jedne značajne šumske vrste u širokom bogatstvu biljnog svijeta Bosne i Hercegovine. Obnovljene ili sačuvane topolove populacije predstavljaju važan prilog u očuvanju složenog ekosustava kakve su poplavne ili ritske šume uz porječja bosanko-hercegovačkih rijeka. Monografija predstavlja bitan doprinos pozitivnom odnosu ljudi prema šumskom drveću i popularizaciji ugroženih vrsta, kao i poticaj da se njima posveti sve veća pozornost sukladno šumarsko genetičkim posebnostima.