DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2017 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Suha tvar nadzemnog dijela dvogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka golog korijena iznosi od 2,72 g do 18,94 g (Roth i dr., 2009).
Suha masa korijena u našem istraživanju (od 1,63 g do 4,10 g) manja je od mase zrako suhog korijena lužnjakovih sadnica starosti 1 + 0 uzgojenih u gredici, tj. golog korijena, koja iznosi od 4,4 g do 5,8 g (Brekalo, 2005). Težina suhe tvari nadzemnog dijela, a posebno korijena, veća je u kontejnerima većeg volumena (Orešković i dr., 2006).
Omjer suhe mase nadzemnog dijela i suhe mase korijena važna je mjera preživljenja sadnica, a odnosi se na zonu transpiracije (lišće i izbojak) i zonu opskrbe vodom (korijenski sustav), (Jaenicke, 1999). Sama veličina sadnice nije toliko značajna ako ne postoji ravnoteža nadzemnog dijela sadnice i korijenskog sustava, odnosno velik izbojak zahtijeva i velik korijen koji će sadnicu opskrbljivati vodom i biljnim hranjivima.
Povoljan omjer masa stabljike : masa korijen, tj. onaj koji ukazuje na zdravu sadnicu je 1 : 1 do 1 : 2. (Jaenicke, 1999).
Izmjereni su omjeri mase nadzemnog dijela i korijena od 0,13 (za klon 25) do 1,11 (za klon 53). Odnos biomase nadzemni dio / korijen u kontejnerima iznosi 0,3 za Paperpot i Bosnaplast 12, te 0,2 za Bosnaplast 18 (Ocvirek 1997).
Suha masa nadzemnog dijela čini od 11,50 % (klon 25) do 52,55 % (klon 53) cjelokupne suhe mase sadnice pa odnos postotnog učešća mase nadzemnog dijela i mase korijena u ukupnoj masi iznosi od 1 : 0,9 (klon 53), do 1 : 7,7 (klon 25). Kod jednogodišnjih biljaka hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) uzgojenih u gredici taj odnos iznosi od 1 : 3,0 do 1 : 3,2, a suha masa nadzemnog dijela čini 24–25 % ukupne mase sadnice (Brekalo, 2005).
Masa suhe tvari nadzemnog dijela i korijena lužnjakovih dvogodišnjih sadnica (2 + 0) iznosi od 1 : 1,3 do 1 : 2,1 u korist korijenskog sustava (Roth, 1999).
Dobra razvijenost korijena odlučujući je preduvjet za dobar primitak na terenu (Ocvirek, 1997), jer što je manja transpiracijska, a veća apsorpcijska površina, bolji su uvjeti preživljenja sadnica nakon presadnje i bolji je inicijalni rast. Suha masa korijena, prepoznata je kao jedan od najvažnijih čimbenika koji utječu na opstanak i rast biljke nakon presadnje pa visoki omjer S/K ne znači nužno i manji opstanak ako sadnice imaju dobro razvijen korijenski sustav.
U našem istraživanju ukupno je 24 uzoraka s omjerom suhe mase nadzemnog dijela sadnica i suhe mase korijenskog sustava 0,4 ili manjim, i možemo pretpostaviti da taj omjer definira kvalitetnu sadnicu. Uzorci koji potječu od klonova 3 i 21 imaju suhu masu korijena manju od 2,00 g i te sadnice vjerojatno ne bi imale dobar primitak na terenu nakon presadnje zbog male apsorpcijske površine. Ostali uzorci s povoljnim omjerom suhe mase nadzemnog dijela i suhe mase korijenskog sustava, imaju masu korijena veću od 2,0 g, što je jedan od preduvjeta za dobar opstanak i zadovoljavajući inicijalni rast sadnice nakon presadnje.
Sadnice s omjerom suhe mase nadzemnog dijela i suhe mase korijenskog sustava većim od 0,4 dobivene su od ukupno 25 klonova. Uzorci klonova 28, 31, 51 i 53 imaju suhu masu korijenskog sustava manju od 2,0 g, i uz nepovoljan omjer nadzemnog dijela sadnice i korjenskog sustava pretpostavljamo da će te sadnice imati loš primitak na terenu, slabo preživljenje i inicijalni rast, jer je transpiracijska površina velika, a zona apsorpcije mala. Posebno se ističu sadnice klona 53, koje imaju najnepovoljniji omjer suhe mase nadzemnog dijela i suhe mase korijenskog sustava (1,11) i malu suhu masu korijenskog sustava (1,95 g).
ZAKLJUČCI
Conclusions
U ovom istraživanju utvrđena je varijabilnost i morfološke razlike jednogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) uzgojenih u kontroliranim uvjetima. Statističkom analizom utvrđeno je postojanje signifikantne razlike između aritmetičkih sredina uzoraka za parametre: suha masa lišća, stabljike, korijena, nadzemnog dijela sadnice i sveukupna suha masa. Varijabilnost dobivenih podataka za pojedine parametre dijelom je uvjetovana podrijetlom sjemenskog materijala, odnosno klonova hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) koji potječu iz sedam gospodarskih jedinica s područja Uprave šuma Podružnice Bjelovar. Uzorci od 24 klona imaju povoljan omjer suhe mase nadzemnog dijela sadnice i korijenskog sustava, što ukazuje na dobar balans transpiracijske i apsorpcijske površine. Od svih 49 uzoraka, uzorci porijeklom od klonova 3, 21, 28, 31, 51 i 53 imaju suhu masu korijenskog sustava manju od 2,0 g, a uzorci klonova 28, 31, 51 i 53 imaju i nepovoljan omjer suhe mase nadzemnog dijela i korijenskog sustava, što upućuje na potencijalno slab primitak i preživljavanje sadnica tih klonova nakon presadnje.
ZAHVALE
Mentions
Za brižan rad sa sadnicama tijekom njihova uzgoja, od same sjetve pa do završnih izmjera, posebnu zahvalu upućujemo kolegama Matku Mužaru, mag. ing. silv., i Blaženki Molnar, mag. ing. silv.
Prof. dr. sc. Anamariji Jazbec, hvala na pomoći u statističkoj obradi prikupljenih podataka.
LITERATURA
References
Bobinec – Mikek, D., 2009: Utjecaj potencijala rasta korijena sadnica crnog bora (Pinus nigra F.J.Arnold) na njihovo preživljavanje. Magistarski rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 180 str.
Brekalo, Z., 2005: Utjecaj podrezivanja korijena na kvalitetu sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Magistarski rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 120 str.