DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 99     <-- 99 -->        PDF

U Koruškoj je 54,7 % komercijalnih šuma, 39 % su šume s ponajprije zaštitnom ulogom (Nacionalni parkovi i ost.), 3 % su šume za odmor i rekreaciju i „gradske“ šume.
Godišnji prirast iznosi 2,9%, (10,1 m3/ha), a intenzitet sječe je 2,1 % (7,2 m3/ha).
Subvencioniranje u privatnim šumama je vrlo malo, tako da je samo oko 5 % šumskih projekata subvencionirano. Najviše se od toga ulaže u šumske ceste i pošumljavanja.
Ulaže se dosta u obuku vlasnika za gospodarenje šumama.
2015. godine u Austriji je posječeno 17,55 mil. m3 (bez kore):
- 8,2 mil. m3 pilanske oblovine > 20 cm (46,7 %)
- 1,29 mil. m3 oblovine slabije kvalitete (7,4 %)
- 3,08 mil. m3 drveta za industrijsku preradu (17,6 %)
- 4,98 mil. m3 drveta za energiju.
U šumama malih posjednika (< 200 ha) posječeno je 10,01 mil. m3, u šumama velikih posjednika (> 200 ha) 5,91 mil. m3, a u državnim šumama 1,63 mil. m3.
U Koruškoj je prošle godine prerađeno cca 2,5 mil m3 drveta, od čega je 60 % pilanska oblovina, 25 % drvo za preradu i 15 % ogrjevno drvo.
Prosječna cijena pilanske oblovine smreke i jele B klase, 2015. godine, franco šumska cesta, 92,19 €/m3, 5,9 % manje nego 2014. godine.
Za ogrjevno drvo tvrdog drveta cijena je 61,82 €/m3.
U Austriji šumarski sektor (šumarstvo i prerada drveta) zapošljava oko 200.000 ljudi, dok je u Koruškoj u tom sektoru zaposleno oko 20.000 ljudi.
 
Kako bi potpomogli male šumovlasnike na intenzivnije gospodarenje austrijska država donijela je niz mjera. Poticala je organiziranje tzv. „šumskih ekonomskih zajednica“ koje organiziraju sječu, pošumljavanje i ostale uzgojne radove, otvaranje šumskih prometnica, certificiranje šuma i dr. U njima je zaposleno šumarsko osoblje, profesionalni lugari, dipl. inženjeri i inženjeri. Dijelom se financiraju iz države, a dijelom iz općina. Objedinjenom prodajom dobivaju bolje cijene od pilanara, pa tako vlasnik koji godišnje ima male količine, npr. 50 m3, postiže cijenu na tržištu kao i veliki opskrbljivači tržišta, što je velika prednost. To je dobar primjer i za Hrvatske šumovlasnike.
PITANJA I RASPRAVA
Marko Tepić, predstavnik Udruge šumovlasnika „Gora Dalmatina“ iz Nerežišća na Braču iznijeo je probleme gospodarenja šumama na kršu, tj. na Braču, gdje se šuma zbog male ekonomske vrijednosti nije koristila, pa samim time nema ni izgrađene infrastrukture. Velik problem u gospodarenju ovim šumama su nesređeni imovinsko pravni odnosi tj. neusklađenost katastra i gruntovnice, kako međusobno, tako i u stvarnom korištenju čestica i stanja kultura. Zadnja katastarska izmjera rađena je za Austrougarske monarhije i bez nove katastarske izmjere nećemo moći naći rješenje. Osvrnuo se na raspravu o novom Zakonu o Savjetodavnoj službi i prijedlogu naziva Poljoprivredna savjetodavna služba, bez spominjanja imena šumarstva, u čime se očituje zanemarivanja šumarstva.
Marina Antulov, dipl. ing. postavila je problem kolaudacija radova Ovlaštenih inženjera u privatnim šumama, koji su prema sadašnjim Pravilnicima prekomplicirani. Posebice se to odnosi na doznaku stabala. Zar pečat Ovlaštenog inženjera uz STRUČNO PREGLEDAO na doznačnoj knjižici