DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 80     <-- 80 -->        PDF


POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE
ENDEM HRVATSKE FLORE – HRVATSKA PERUNIKA (Iris croatica Hotvat et Horvat M., Iridaceae) u Hrvatskoj

Jozo Franjić
(= I. aphylla L. ssp. croatica I. et M. Horvat) eng. Croatian Iris

Hrvatska je perunika prirodno rasprostranjena na području sjeverozapadne Hrvatske i Slavonskoga gorja (Krndija). Raste na nadmorskoj visini od 160-730 m, na šumskim čistinama i na rubovima termofilnih šuma i šikara hrasta medunca. Nešto rjeđe dolazi na kamenitoj podlozi, uglavnom s kalničkom šašikom (Sesleria kalnikensis Jáv.), s kojom se dosta podudara i po arealu. Raste na vapnenačkoj ili dolomitnoj podlozi, na bazičnom i vrlo humoznom tlu (rendzina). Najbolje se razvija na dubljem tlu u svjetlim šumama, a na kamenitoj je i plitkoj podlozi niža i slabije razvijena.
Podzemni dio biljke je podanak. Nadzemna stabljika je nalik na batvo, visine je 25-40 (-70) cm. Stabljika je razgranjena, često već od prizemnoga dijela. Postrani ogranci nose 1-2 cvijeta, a glavna os završava s 2 cvijeta. Listovi su unifacijalni, snažni i sabljasti, uglavnom dugi kao i stabljika ili dulji od nje. Pricvjetni su listovi vrlo napuhani, ovalni, zaokruženi ili su slabo ušiljeni. U vrijeme cvjetanja su do 3/4 zeleni, a u gornjem dijelu su suhokožičasti, s crvenoljubičastim prugama i mrljama, posebno prema vrhu, što se vidi i na osušenim primjercima. Cijev ocvjeća je gotovo dvostruko dulja od plodnice. Ocvjeće je sastavljeno od listova, koji su uglavnom slične građe. Cvjetovi su gotovo jednobojni, modroljubičasti, rijetko su vanjski listovi ocvjeća tamniji. Vanjski listovi ocvjeća su dugi 5,5-7 cm, a široki su 2,1-3,5 cm. Vise u pravilnom luku, a pri dnu se sužavaju. U donjoj su trećini prekriveni »bradom«, sa žućkastim, na vrhu svijetložutim ili svijetloplavim papilama. Dno vanjskih listova ocvjeća je bjelkasto, s jakim tamnoljubičastim prugama, koje se stapaju u jednoliku modroljubičastu plojku. Unutarnji listovi ocvjeća su ovalno-lopatasti, dugi 5,3-7 cm, a široki 2,7-3,7 cm. Na vrhu su ponekad urezani i sužavaju se dosta naglo u žljebasti držak, koji na unutarnjoj strani ima pojedinačne dlake. Prašničke su niti duže od prašnica i sežu 2-4 mm ispod ruba njuške. Ogranci tučka su dugi 3,5–5,3 cm i široki 1,2–1,7 cm. Krakovi tučka su raskrečeni, osrednje nazubljeni, a njuška tučka je zaokružena. Plodnica je na vrlo kratkom dršku, uglavnom je trobridna, ponekad okruglasto-šesterobridna. Plod je trobridni tobolac smeđe boje. Broj kromosoma je 2n = 48.
Hrvatska je perunika trajnica-geofit (podzemna stabljika-podanak). Entomofilna, medonosna i ukrasna biljka. Cvjeta u IV. I V. mjesecu. U Hrvatskoj je zaštićena.
Hrvatska perunika pripada velikoj skupini perunika s papilama, tzv. »bradom« (sect. Pogoniris). Ovu je vrstu opisao 1962. godine i potanko usporedio sa sličnim oblicima, glasoviti hrvatski botaničar Ivo Horvat, uz pomoć svoje supruge Marije. S obzirom na rasprostranjenost u Hrvatskoj, ali i u susjednim područjima, smatra se subendemom. I. croatica pripada srodstvenoj skupini vrlo varijabilne vrste I. aphylla s. l. (u širem smislu), panonsko-pontskoga areala. Vrlo često u taksonomskim i florističkim radovima zamjenjivana je s vrstom I. germanica L., od koje se razlikuje po