DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 62     <-- 62 -->        PDF

ulovljenih jedinki zlatokraja u 2014. godini veći u I brojanju (3453) u odnosu na II brojanje (2595), a u 2015. godini manji u I brojanju (232) u odnosu na II brojanje (720) (grafikon 1). Prosječan ulov jedinki zlatokraja u 2014. godini po klopci za I brojanje iznosi 6,42 jedinki, dok za II brojanje iznosi 4,39 jedinki (tablica 2), u 2015. godini za I brojanje iznosi 3,86 jedinki, a za II brojanje iznosi 12,0 jedinki (tablica 3).
Za Šumariju Travnik utvrđeno je da je broj ulovljenih jedinki zlatokraja u 2014. godini veći u I brojanju (429) u odnosu na II brojanje (198), a u 2015. godini manji u I brojanju (1267) u odnosu na II brojanje (1387) (grafikon 2). Prosječan ulov jedinki zlatokraja u 2014. godini po klopci za I brojanje iznosi 5,43 jedinki, dok za II brojanje iznosi 2,50 jedinki (tablica 4), u 2015. godini za I brojanje iznosi 15,08 jedinki, a za II brojanje iznosi 16,51 jedinki (tablica 5).
Za Šumariju Kreševo utvrđeno je da je broj ulovljenih jedinki zlatokraja u 2014. godini veći u I brojanju (934) u odnosu na II brojanje (252), a u 2015. godini veći u I brojanju (2523) u odnosu na II brojanje (1971) (grafikon 3). Prosječan ulov jedinki zlatokraja u 2014. godini po klopci za I brojanje iznosi 6,22 jedinki, dok za II brojanje iznosi 1,68 jedinki (tablica 6), u 2015. godini za I brojanje iznosi 19,11 jedinki, a za II brojanje iznosi 22,39 jedinki (tablica 7). Broj ulovljenih jedinki zlatokraja za Šumariju Travnik i Kreševo je znatno veći u odnosu na 2014. godinu, na osnovi čega se vidi da se brojnost ovog štetnika na ovom području povećala, što ukazuje na to da je ovo štetnik s izrazitom polifagnošću s tendencijom postizanja velike gustoće populacije (Elkinton et al., 2006).
Zaključci
Conclusions
Na osnovi provedenih terenskih istraživanja došlo se do sljedećih zaključaka:
– više štetnih čimbenika (abiotske i biotske prirode) utiče na propadanje stabala u prirodnim sastojinama bukve i hrasta;
– među štetnim biotskim čimbenicima najveće značenje za šume Srednje Bosne ima štetnik E. chrysorrhoea L.;
– broj ulovljenih jedinki zlatokraja na području Šumarije N. Travnik u 2014. godini je veći u odnosu na 2015. godinu za 6,35 puta;
– broj ulovljenih jedinki zlatokraja na području Šumarije Travnik u 2014. godini je manji u odnosu na 2015. godinu za 4,23 puta;
– broj ulovljenih jedinki zlatokraja na području Šumarije Kreševo u 2014. godini je manji u odnosu na 2015. godinu za 3,79 puta;
– korištenje feromona i feromonskih klopki u stadiju imaga utiče na smanjenje brojnosti ovog štetnika;
– uslijed gradacije štetnika, potrebno je postaviti veći broj feromonskih klopki.
Literatura
References
Abaei M. (2000): Pests of forest trees and shrubs of Iran. Agricultural Research, Education and Extension Organization, Tehran, Iran, 178 pp.
Alford O.V. (1995): A colour atlas of pests of ornamental trees. Monson Publishing, London, UK, 414 pp.
Arevalo-Durup, P. (1991): Le nidd’hiver d’ Euproctis chrysorrhoea L. (Lepidoptera: Lymantriidae) comme estimateur de population en milieu forestier. Dissertation. Université Paul Sabatier, Toulouse, France.
Candan, S., Suludere, Z. and Bayrakdar, F. (2007): Surface morphology of eggs of Euproctis chrysorrhoea (Linnaeus, 1758). - Acta Zoologica (Stockholm) 88
Chao, C.-L. (1978): Memoirs of Chinese economic entomology, vol. 12. Lepidoptera, Lymantriidae. Scientific Publ. Ctr., Peking, 121 pp.
Cleve K. (1972): “Der Goldafter (Euproctis chrysorrhoea L.) als Sanddornschädling”, Jahresbericht der Forschungsstelle für Insel- und Küstenschutz,Bd.XIII,1972.
Elkinton, J. S., D. Parry, and G. H., Boettner (2006): Implicating an introduced generalist parasitoid in the invasive browntail moth’s enigmatic demise. Ecology 87: 2664-2672.
Elkinton, J. S., Preisser, E., Boettner, G., & Parry, D. (2008): Factors influencing larval survival of the invasive browntail moth (Lepidoptera: Lymantriidae) in relict North American populations. Environmental entomology,37(6), 1429-1437.
Eroğlu, M. (1992): Investigations on biology and damage of Euproctis chrysorrhoea (l.) (Lep., Lymantriidae). Proceedings of the Second Turkish National Congress of Entomolgoy, Adana, pp. 425-431. (in Turkish), Entomoloji Derneği Yayınları, No: 5.
Frago, E., Selfa, J., Pujade-Villar, J., Guara, M. & Bauce, E. (2009): Age and size thresholds for pupation and developmental polymorphism in the browntail moth, Euproctis chrysorrhoea (Lepidoptera: Lymantriidae), under conditions that either emulate diapause or prevent it. Journal of Insect Physiology, 55, 952-958.
Frago, E., Guara, M., Pujade-Villar, J., Selfa, J. (2010): Winter feeding leads to a shifted phenology in the browntail moth Euproctis chrysorrhoea on the evergreen strawberry tree Arbutus unedo, Agricultural and Forest Entomology (2010), 12, 381-388.
Grichanov, I. Ya. and Ovsyannikova, E. I. (2004): Pests: Euproctis chrysorrhoea Linnaeus - Browntail Moth. Interactive Agricultural Ecological Atlas of Russia and Neighboring Countries. Economic Plants and their Diseases, Pests and Weeds.
Inoue, H. (1957): A revision of the Japanese Lymantriidae (ıı). Jap. Jour. Med. Sci. & Biol. 10: 187-219.
Khrimian, A., Lance, D. R., Schwarz, M., Leonhardt, B. A., and Mastro, V. C. (2008): Sex pheromone of browntail moth, Euproctis chrysorrhoea (L.): synthesis and field deployment. J. Agric. Food Chem. 56: 2452-2456.
Lakatos, F., Tuba, K. (2011): The use of pheromones in the Hungarian forest management. Pheromones and other semio-chemicals IOBC/wprs Bulletin 72. pp. 15-21.
Leonhardt, B.A., Mastro, V.C., Schwarz, M., Tang, J.D., Charlton, R.E., Pellegrini-Toole, A.,, J. D. Warthen Jr., J.D., Schwalbe, C.P., Cardé, R.T. (1991): Identification of sex pheromone of browntail moth, Euproctis chrysorrhoea (L.) (Lepidoptera: Lymantriidae), Journal of Chemical Ecology May 1991, Volume 17, Issue 5, pp 897-910 .