DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Eroglu, 1992). Ovaj štetnik još uvijek uzrokuje ozbiljne periodične štete, unatoč neprekidnom radu kako bi se mogao kontrolirati u Europi (Lipa et al., 1980; Eroglu, 1992; Sliwa, 1993; Lipa, 1996). U Hrvatskoj se smatra za štetnika nizinskih krajeva, posebice u Posavini i Podravini. Ovo je dobro poznati defolijator hrasta lužnjaka, posebno njegovih kasnih formi u nizijskim šumama zapadnog dijela Hrvatske (Mikloš, 1988). U Bosni i Hercegovini evidentiran je u prenamnoženju 2014. godine u Srednjoj Bosni na području općina Novi Travnik, Travnik i Kreševo. E. chrysorrhoea L. je polifagni štetnik koji se hrani lišćem velikog broja vrsta listopadnog drveća, grmlja, a štete pričinjava i u voćnjacima. Nikad ne napada četinjače (Serafimovski et al., 1976). Prema Marques et al. (2014) evidentirano je hranjenje vrste na 26 rodova iz 13 različitih familija od hrasta do divlje ruže među kojima su: Acer campestre, Fagus sp., Amelancchier ovalis, Betula sp., Carpinus betulus, Cornus sanguinea, Corylus avellana, Crataegus sp., Fraxinus sp., Malus domestica, Populus sp., Quercus sp., Rosa sp., Rubus fruticosus, Salix sp. Ženka je bijele boje, opseg krila 3,2-4 cm, njezin trbuh je od sedmog segmenta i na vrhu prekriven zlatno-smeđim dlakama. Ticala su kratka i zupčasta. Mužjaci su bijeli, ali na prednjim krilima ponekad imaju nekoliko malih crnih točaka. Opseg njihovih krila 2,6-3,2 cm, trbuh kod mužjaka je uži i od trećeg segmenta prekriven je crveno-smeđim dlakama. Ticala su perasta (Serafimovski et al., 1976) (slika 1). Oplođene ženke polažu okrugla sivo-smeđa jaja u jajna legla. Svaka ženka položi oko 200-400 jaja. Kuglasta jaja duga su oko 0,84 mm, a široka 0,47 mm. Jaja potamne nakon početka embrionalnog razvoja (Candan, 2007). Položena jaja ženka pokriva žutim dlačicama koje skida sa trbuha zajedno sa svojim žljezdanim sekretima. Prekrivanje jaja pruža dobru zaštitu od predatora, lošeg vremena i pretjerane insolacije (Arevalo-Durup, 1991). Jajna legla imaju okrugao, a rjeđe nepravilan oblik (Serafimovski et al., 1976). U slučaju veće brojnosti populacije jajna legla se mogu naći i na kori drveća, ali najčešće na lišću ne birajući njegovu stranu, kao i u vršnim djelovima krošnje stabla pa čak i na starim gnijezdima (Cleve, 1972) (slika 2). Gusjenica je crnosive boje sa dvije rđastocrvene linije s leđne strane, a sa svake strane ima po jednu bijelu liniju koja je sastavljena od kosih crtica. Dužina gusjenice je 30-40 mm (Serafimovski et al., 1976). Noge kod gusjenice su smeđkasto-crne. Glava je crno-smeđa, sjajna. Trbuh je siv sa žutim dnom. Na kraju tijela (9 i 10 segment) su dvije žlijezde narančasto-crvene boje koje luče otrovni sekret koji se zadržava |