DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 57     <-- 57 -->        PDF

MONITORING POPULACIJE ZLATOKRAJA (Euproctis chrysorrhoea L.) NA PODRUČJU SREDIŠNJE BOSNE
MONITORING OF POPULATIONS OF BROWNTAIL MOTH (Euproctis chrysorrhoea L.) IN THE CENTRAL BOSNIA
Osman MUJEZINOVIĆ, Mevaida MEŠAN, Mirza DAUTBAŠIĆ, Kenan ZAHIROVIĆ
Sažetak

Za potrebe ovog rada utvrđena je štetnost zlatokraja (E. chrysorrhoea L.) na području ŠPD-a “Srednjobosanske” šume, odnosno na području Šumarija Novi Travnik, Travnik i Kreševo. Proveden je monitoring populacije zlatokraja primjenom represivnih mjera koje su obuhvatile primjenu klopki i feromona. Za potrebe ovog istraživanja korištene su klopke WitaTrap Delta PQ i feromoni Chrysowit. Monitoring populacije zlatokraja je analiziran tijekom 2014. i 2015. godine sa po dva mjerenja. Za Šumariju Novi Travnik utvrđeno je da je broj ulovljenih jedinki zlatokraja u 2015. godini znatno manji u odnosu na 2014 godinu. Za Šumariju Travnik i Kreševo je broj ulovljenih jedinki zlatokraja u 2015 godini znatno veći u odnosu na 2014 godinu. Prosječan broj ulovljenih jedinki na lokalitetima istraživanja kretao se od 1,68 do 22,39 jedinki.

Ključne riječi: srednja Bosna, hrast, Lymantriidae, WitaTrap Delta PQ, Chrysowit.
Uvod
Introduction
E. chrysorrhoea L. je štetnik koji uzrokuje teška oštećenja šumskog drveća, posebno hrasta, u centralnoj, srednjoj i južnoj Europi, Sjevernoj Africi, Srednjoj Aziji, Sjevernoj Americi i nekim dijelovima Engleske (Alford, 1995). Štetnik je također  evidentiran u sjeverozapadnom području Irana (Abaei, 2000). Prirodna rasprostranjenost E. chrysorrhoea L. proteže se preko cijele Europe, uključujući Britaniju, južnu Norvešku i Švedsku i sva umjerena područja Sjeverne Afrike i Azije (Schaefer, 1986; Schaefer, 1989). Ne pojavljuje u Japanu (Inoue, 1957), Koreji (Nam et al., 1981), a navodno se pojavljuje i u Kini (Chao, 1978).
Europska je vrsta slučajno indroducirana u Sjevernu Ameriku 1897. godine, nakon čega je postao ozbiljan štetnik šumskog drveća i grmlja koja zahtijeva kontrolu, međutim, danas se ta vrsta ne može smatrati invazivnom (Schaefer, 1974; Elkinton et al., 2008). Također je od javnog zdravstvenog interesa zbog dermatitisa koji izaziva kod ljudi uzrokovan dodirom s dlakama iz gusjenice (Sterling et al., 1988;