DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 110     <-- 110 -->        PDF

ZNANSTVENI SKUP „ĐURĐEVAČKI PIJESCI: GENEZA, STANJE I PERSPEKTIVE”

Krunoslav Arač

U Đurđevcu u pansionu „Peski“ 29. i 30. lipnja 2017. godine održan je dvodnevni znanstveni skup pod nazivom „Đurđevački pijesci: Geneza, stanje i perspektive” u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Koprivničko-križevačke županije u Križevcima, Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo te Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode. Suorganizatori skupa bili su Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, Šumarski i Agronomski fakulteti Sveučilišta u Zagrebu i Grad Đurđevac. Potporu skupu pružile su „Hrvatske šume“ d.o.o. UŠP Koprivnica, „Podravka“ d.d. Koprivnica, Koprivničko –križevačka županija, Grad Križevci, Općine Molve, Kalinovac i Podravske Sesvete, „INA“ Đurđevac i Zaklada za znanost Hrvatske akademije. Na samom početku, prigodnim pozdravnim govorima okupljenima su se obratili akademik Franjo Tomić (predsjednik znanstvenog odbora skupa) i akademik Dragutin Feletar (predsjednik radnog odbora skupa), zamjenik župana Koprivničko–križevačke županije Ratimir Ljubić, gradonačelnik grada Đurđevca Hrvoje Janči, te voditelj Uprave šuma podružnice Koprivnica Mirko Kovačev, koji su istaknuli važnost Đurđevačkih pijesaka kao prirodnog bogatstva i posebnog geografskog-botaničkog rezervata.. U znanstvenom odboru skupa bili su akademik Franjo Tomić – predsjednik, akademik Igor Anić, akademik Ferdo Bašić, akademik Dragutin Feletar, akademik Slavko Matić, dr.sc. Marijana Ivanek Martinčić, dr. sc. Ivan Peklić i prof. dr. sc. Hrvoje Petrić. Radni odbor skupa činili su akademik Dragutin Feletar- predsjednik, Mirko Kovačev, dipl. ing., Mirko Lukić, dipl. ing., Željko Lacković, dipl. iur., dr. sc. Zdravko Matotan, dr. sc. Ivan Peklić i prof. dr. sc. Hrvoje Petrić. Radnom dijelu skupa nazočilo je šest akademika (Igor Anić, Ferdo Bašić, Vladimir Bermanec, Dragutin Feletar, Slavko Matić, Franjo Tomić), te četrdesetak znanstvenika i stručnjaka iz različitih struka. Tijekom prvog dana održano je 18 referata, a drugi dan još 7 referata. Prijavljena su bila 59 autora i koautora koji su iz: ADIPA – Društva za istraživanje i očuvanje prirodnih vrijednosti Hrvatske (9), Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (7), „Danon“ d.o.o. (1), Društva za povjesnice i starine Torčec (2), Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (1), Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1), Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (4), „Hrvatskih šuma“ UŠP Koprivnica (3), Hrvatskog arahnološkog društva (1), Hrvatskog mikološkog društva (1), Hrvatskog geološkog instituta (2), Hrvatskog šumarskog instituta (1), Instituta za turizam (3), Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Koprivničko-križevačke županije (1), Osnovne škole Virje (1), Instituta za arheologiju (1), „Podravka“ d.d. (1), Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (7), Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (5), Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima (4), Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije (1), Zavoda za prostorno planiranje Koprivničko-križevačke županije (1) i jedna autorica iz Đurđevca.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2017 str. 111     <-- 111 -->        PDF

Šumarsku struku sa slijedećim referatima predstavili su:
Boris Vrbek, Nikola Pernar, Darko Bakšić, Ivan Perković: „Neke pedološke značajke ekosustava područja Đurđevačkih pijesaka“,
Ivica Tikvić, Damir Ugarković: „ Ekološka obilježja i usluge šumskih ekosustava Đurđevačkih pijesaka“,
Igor Anić, Slavko Matić: „ Šumskouzgojne značajke područja Đurđevačkih pijesaka“,
Dalibor Štorga, Đurđica List, Krunoslav Arač: „Šume na Đurđevačkim peskima“.
Referati ostalih autora predstavili su genezu, povijest, naseljavanje, arheološke nalaze, pedološke značajke, klimatska i ekološka obilježja i njihove promjene, jedinstvenu floru i faunu, turističke i razvojne potencijale Đurđevačkih pijesaka. Prezentirani radovi bit će objavljeni i priznati po standardima Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj u skupini a3 (ka).
PRIJEDLOG UZGOJNIH MJERA PRI OBNOVI JASENOVIH SASTOJINA POGOĐENIH INTENZIVNIM ODUMIRANJEM
Darko Posarić
Kako je odumiranje jasenovih stabala i sastojina u Hrvatskoj već sada poprimilo razmjere ekološke katastrofe, a razvoj situacije u cijeloj Europi ne ostavlja nam mjesta optimizmu, neke smo odluke prisiljeni donijeti brzo, bez mogućnosti da znanost stigne istražiti problem. Nametnulo se stručno i praktično pitanje: Kojim vrstama drveća, kakvim šumskim reprodukcijskim materijalom i na koji način obnoviti jasenike pogođene intenzivnim odumiranjem? Nakon što se odumrla jasenova stabla posijeku, ostaju nize ili bare obrasle šašem i barskom vegetacijom praktično bez stabala. Vrste drveća koje dolaze u obzir za unošenje su hrast lužnjak, opet poljski jasen te pionirske vrste (vrba, topola, joha). Budući da je unos pionirskih vrsta i gospodarski i biološki korak unatrag, nisam pristalica toga. Bolest koja je poharala jasenove sastojine vrlo vjerojatno će na istome staništu uništiti i novoposađene jasenove biljke. Preostala opcija je hrast lužnjak, koji na jasenovom staništu nije konkurentan drvenastoj i zeljastoj barskoj vegetaciji. Dakle, trenutno smo bez dobrih opcija. U tim uvjetima predlažem sljedeće:
– Na svim staništima na kojima je to moguće provesti mjere za odvođenje viška površinskih voda, bez obzira ima li trenutno takvih voda ili nema. Ponajprije prokopati i/ili urediti kanalsku mrežu tako da se (potencijalni) višak vode odvede iz sastojine. To će podrazumijevati kopanje jednoga ili više kanala sisavaca od najniže točke sastojine do pogodnoga kanala uz prometnicu, a njime bi voda trebala oteći do vodotoka. Tu postoji više mogućih problema. Prvo, najniža točka u jasenicima mjestimično će biti niža od okolnih kanala ili razine vode u vodotocima. Drugo, kanali će zbog slaboga održavanja ranijih godina biti zarasli ili zakrčeni, sa začepljenim cijevnim propustima itd. Svi ti nedostatci moraju se otkloniti, kanali privesti funkciji, a s odgovarajućih karata prema slojnicama utvrditi gdje i u kojoj mjeri odvodnja ima smisla, a gdje nema.
– Pri sječi odumrlih stabala ostaviti sva preostala živa dubeća stabla koja će imati zadaću držanja eventualno stvorenoga ledenoga pokrova tijekom procesa obnove.
– Ako se na površini obilnije pojavila amorfa, treba napraviti kemijsku pripremu za naplodnju. Idealno bi bilo prskati herbicidom u dvjema uzastopnim godinama, da se