DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Prof. dr. sc. Boris Hrašovec, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, „Aktualni problemi u šumama Hrvatske“ Drago Biondić, dipl. ing., bi connect d.o.o., Raspolaganje drvnom sirovinom – „Prokletstvo resursa” u suprotnosti i Drvno logistički centri u funkciji kružne ekonomije. Oliver Vlainić, dipl. ing., „Hrvatsko šumarsko društvo-utjecaj na javne politike”. Svoje tvrtke su predstavili: Mr. sc. Vlatka Žmire, Spin Valis grupa, Dr. sc. Josip Faletar, Spačva d.o.o. i Dr. sc. Dominik Poljak, Drvodjelac d.o.o. Prof. dr. sc. Vladimir Jambreković, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, „Strateške odrednice razvoja prerade drva i proizvodnje namješta”. Mr. sc. Josip Dundović, „Uloga bioenergije u Europi nakon Pariškog sporazuma-COP 21 Pariz”, Gradečka deklaracija. Hrvoje Zrnčić, Vida Zrnčić: BILJE HRVATSKIH GORA I PLANINA Branko Meštrić U izdanju Hinus d.o.o., izdavaču pretežno znanstvenih i poučnih izdanja izašla je knjiga koja najprije, po riječima autora, ne želi biti znanstvenog karaktera, nije ni botanička, ni fotografska, a svakako nije ni planinarska pa ni šumarska. Međutim, već svojim naslovom doimlje se zanimljivom šumarskoj javnosti, odnosno čitateljima našeg lista koji se malo više zanimaju za botaniku. Svojim sadržajem ovaj prvi dojam potvrđuje i može se zaključiti da se svakako radi o zanimljivom izdanju koje je, objektivno, sve gore navedeno, a potom i još ponešto. Bilje hrvatskih gora i planina autorskog dvojca Hrvoja i Vide Zrnčić nije mala knjiga. U formatu 15x21 cm i sa 316 stranica finoga papira i 680 g nije to ni fizički, a važnije je da nipošto nije mala po sadržaju. Samo okupiti na jednom mjestu 145 biljnih vrsta (autori govore svojti, vjerojatno zbog nekoliko varijeteta) pa sve to obraditi vrlo stručno i ujednačeno, pa i znanstveno, a potom i ilustrirati sa 327 vrhunskih fotografija, već to je velika stvar. U pokušaju da nekamo smjeste svoje čedo, autori već u uvodu inzistiraju da ona nema pretenzija biti znanstvena, zaklinju se da će izbjegavati strogo stručnu terminologiju. Sve to da bi je promovirali kao (malo veći) priručnik namijenjen širokoj publici - planinarima, turistima, izletnicima. Tako je to zacrtano u uvodnom pripomenku kojim knjiga započinje, no odmah iza toga je sadržaj u čijoj obradi je korišten vrhunski znanstveni instrumentarij, uključujući provjeru svih navoda u dobro dokumentiranim izvorima |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 78 <-- 78 --> PDF |
(znatan popis literature), korištenje raspoloživih botaničkih baza podataka (Flora Croatica Database, Euro+Med Plantbase), pa do recenzije materijala po vrhunskim hrvatskim botaničarima. Dakle vrhunski znanstveni pristup, ali koji ne opterećuje suvišno krajnji proizvod. O detaljnoj razradi rasprostranjenosti bilja treba reći koju, pa i ponešto prigovoriti: autori koriste i prenose cjeloviti sustav određivanja areala biljke iz Euro+Med baze, što je naravno dobro i precizno, ali možda ipak malo preuzetno u ovakvom popularizatorskom radu o hrvatskim biljkama. Dva reda dvoslovnih skraćenica o pridolasku konkretne biljke širom Europe zapravo samo zbunjuje i opterećuje čitatelja, a pravo nalazište, posebice kod rjeđeg i endemičnog bilja, vjerojatno zanimljivije čitatelju, pomalo je skriveno u rubrici Ostalo. Drugi prigovor se pak odnosi na ipak malo prenaglašeno inzistiranje na kemizmu bilja. Dojam je, bar nakon prvog pregleda da je velika većina biljaka koje po šumi srećemo naprosto nakrcana raznim toksinima i inim čudnim tvarima, koje su ponekad ljekovite, ali ponajčešće otrovne ili iritirajuće. Zašto je to tako, jasnije je kad se zna da je prvi autor izvorno kemičar i da očito ima svoj pogled na biljku, ali … U uvodu još i kaže da će pod Ostalo navesti tvari samo kod nekih svojti i to onih tvari koje bi mogle biti zanimljive čitateljima. Ne bi bilo korektno sad ići prezbrajati od biljke do biljke, ali već i letimičnim pogledom jasno je da je rubrika Ostalo najobimnija na stranici gotovo svake biljke, a da dobar obim čini pregled kemijskog sastava. A sada nastavljamo s pohvalama, a njih ima podosta. Prvi dojam, već na koricama, a potom i na svakoj stranici - fotografija. Ne znam kako je to autorima uopće uspjelo, a samo slutim koji je to ogroman posao. Fotografija u knjizi ima 327 i to ne bilo kakvih! Pazite, u pitanju je priroda, vjetar, nepovoljna osunčanost, stotine drugih biljaka što se “muvaju” po kadru... Zaista izvrsne slike, tonski i svjetlinom vrlo usklađene i izbalansirane - i pokazuju upravo ono što pokazati treba: biljku u njenim raznim aspektima, njen opći izgled, ponekad i šire stanište, ali i detalj nužan za prepoznavanje. Najvažnije od svega - Sve biljke snimljene su na njihovim izvornim staništima. Kako bismo to postigli morali smo biti u pravo vrijeme i u pravom trenutku na pravom mjestu u gori ili planini … , kažu autori. Naravno, ogromna stvar za knjigu, ali ogroman posao i puno hodanja za Hrvoja Zrnčića, autora svih fotografija u knjizi. Inače u knjizi svaka je biljka predstavljena na dvije stranice. Tipično, na desnoj stranici su podaci o biljci tj. standardni latinski naziv i porodica, pa narodni nazivi na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, već spominjana rasprostranjenost dana sa do dva reda dvoslovnih skraćenica. Sve to na zelenoj glavi na vrhu stranice. Ispod glave slijede još pod Dodatak slici (?) tipično visina biljke i promjer cvijeta. Još je tu vrijeme cvatnje i rečenica kojom se opisuje stanište biljke. Dakle samo cvijet, cvijet i još boja cvijeta u sistematici. Nije li to sve malo previše florocentrično? Da se knjiga zove Cvijeće hrvatskih … . S druge strane za laike možda i razumljivo - cvijet je najljepši, najuočljiviji, najtipičniji za pojedinu biljku. Mala mu je mana što kod većine bilja kratko traje, a potom se nađeš u prirodi s plodom ili samo listom. Posljednja rubrika je također već spominjana rubrika Ostalo koja zauzima najveći dio stranice i koja se ponekad bavi nekim zanimljivim detaljima o biljci, njenom životu i primjeni, ali uglavnom se bavi njenim detaljnim kemijskim sastavom. Iako je desna strana prepuna podataka, susjedna lijeva stranica je zapravo glavna. Tipično, na njoj je na jednoj prekrasnoj fotografiji dan neki važan ili lijep detalj biljke. Rekao bih da je autor pomno birao najljepšu fotografiju u svojoj zbirci i postigao je, skoro sa svakom fotografijom, onaj VAU efekt. Naravno, treba li ponavljati da pod detaljem autori uglavnom vide cvijet (osim kod golosjemenjača, papratnjača i drveća). Valja koju reći o odabiru bilja za potrebe knjige. Kriterij odabira je jasan - bilje koje raste u hrvatskim gorama i planinama. Takvim odabirom neminovno se određuje i dobar dio planinarske populacije kao potencijalni čitači knjige. Odabir autora, koji su i sami veliki planinari, čini mi se dobro pogođen i siguran sam da će u mnogo budućih situacija ova knjiga dati odgovor na često pitanje posjetitelja gora i planina, uključivo i šumare: A koja je to biljka? A što reći o sistematizaciji (redoslijedu nizanja) bilja u ovoj knjizi? Znanstvenicima se, naravno, neće svidjeti jer nije po njihovu, osobno bih malo prigovorio jer je previše florocentrična, ali poredati bilje po boji cvijeta nekako se udomaćilo u zadnje vrijeme u priručničkoj literaturi i mora mu se priznati da je sustav vrlo upotrebljiv u stvarnim situacijama. Pohvalno je što autori ne izmišljaju neki svoj sustav, već dosljedno primjenjuju prije uhodani. Samo pregledno, za one kojima knjiga nije pri ruci - u knjizi su biljke poredane u ove grupe: papratnjače, golosjemenjače, drvenaste kritosjemenjače - stablašice/grmlje/penjačice, zeljaste kritosjemenjače - crvenih i ružičastih/bijelih/plavih i ljubičastih/smeđih/zelenih/žutih cvjetova, te trave i sitovi. U svakoj od grupa redoslijed je po abecedi imena roda. I pri kraju jedna zanimljivost vezana uz šumare i Šumarski list. Jedina referenca u knjizi, a koja se odnosi na hrvatske znanstvene časopise, je referenca na članak dr. Stjepana Bertovića: Reljef i njegova prostorna raščlamba. Šumarski list 11-12/1999., s.543. Nastojeći da konačno razbistre nikad zaključenu raspravu o klasifikaciju iliti stupnjevanje povišenih reljefnih oblika u Hrvatskoj, autori su se poslužili i priklonili ovoj studiji profesora Bertovića, po kojoj, zanimljivo - u Hrvatskoj nema pravih planina! Postoje gore, |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 79 <-- 79 --> PDF |
pretplaninsko područje, ali sva naša visočja su jednostavno preniska da bi bila prave planine. Usprkos tomu, u naslovu knjige Bilje hrvatskih gora i planina planine postoje, uz obrazloženje da se planinsko bilje može pronaći u pretplaninskom području. Bez obzira na poneki prigovor koji se provukao kroz ovaj tekst za čestitati je autorima na velikom trudu, ali i velikom rezultatu. Sada u hrvatskoj botaničkoj literaturi imamo jedan vrlo kvalitetan priručnik, koji će mnogima koji prolaze ili rade u hrvatskim gorskim i pretplaninskim područjima pružiti odgovor na mnogo pitanje, a i čitatelju općeg profila pružiti mogućnost uživanja u našem biljnom svijetu kroz vrijedne oči i objektiv naših autora. Knjiga se po cijeni od 189 kn može nabaviti u Hrvatskom planinarskom savezu, kao i kod izdavača HINUS d.o.o. u Zagrebu (www.hinus.hr). Branko Meštrić REDAKCIJSKA RAZMJENA ŠUMARSKOG LISTA II Šumarski list kao znanstveno i strukovno glasilo izlazi već preko 140 godina i to u kontinuitetu. Kroz to vrijeme etablirao se kao ugledni znanstveni časopis u hrvatskom znanstvenom okružju, ali i u inozemstvu. Svoje mjesto u tom okružju potvrđuje suradnjom s nekolicinom srodnih časopisa, ali i određenim brojm izdanja koje možda nisu izravno vezani uz šume i šumarstvo, ali je razmjena uspostavljena vjerojatno zbog srodne tematike ili zbog mišljenja da bi neke teme iz tih časopisa mogle zanimati i čitatelje Šumarskog lista. U prošlom su broju detaljno prikazani upravo znanstveni šumarski časopisi. U nastavku je namjera prikazati i nekoliko znanstvenih časopisa srodnih disciplina, a koji imaju uspostavljenu dugogodišnju razmjenu sa Šumarskim listom, a potom i ostale stručne i popularne publikacije od interesa za čitatelje Šumarskog lista. Pregled ostalih znanstvenih časopisa srodnih disciplina u sustavu razmjene Šumarskog lista Ova grupa časopisa u razmjeni su znanstveni časopisi iz drugih, šumarstvu srodnih područja, koji bi šumarima i šumarskim znanstvenicima mogli biti zanimljivi. Kako se uspostavljala suradnja u prošlosti i zašto su baš ovi časopisi u razmjeni, ne možemo sada znati, ali to je očito presjek širih interesa naših predhodnika. Željeli bi informirati čitatelja da je časopis izašao i ev. spomenuti, na razini kazala, da je u njemu neki potencijalno zanimljiv članak za šumarstvo. Kako oni nisu u fokusu interesa šumarskih znanstvenika i stručnjaka, moguće je da se pronađe radova koji bi šumarima inače promakli, a s druge strane jako se tiču šuma i šumarstva. Ostali znanstveni časopisi srodnih disciplina 1. AGRONOMSKI GLASNIK, Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb 2. ENTOMOLOGIA CROATICA, Hrvatsko entomološko društvo, ZAGREB 3. GEODETSKI LIST, Geodetska sekcija DlTH-e, Zagreb 4. HRVATSKA VODOPRIVREDA, Hrvatske vode, Zagreb 5. HRVATSKI GEOGRAFSKI GLASNIK, GEOGRAFSKO DRUŠTVO HRVATSKE, ZAGREB 6. HRVATSKI METEOROLOŠKI ČASOPIS, Hrvatsko meteorološko društvo, ZAGREB 7. HACQUETIA, Biološki inštitut Jovana Hadžija, Ljubljana 8. POLJOPRIVREDA, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek AGRONOMSKI GLASNIK, Hrvatsko agronomsko društvo, Zagreb Po navodima redakcije Agronomski glasnik je najstariji hrvatski poljoprivredno znanstveni i stručni časopis, koji izlazi u Zagrebu od 1930.godine, kao službeno glasilo agronoma. Počeo je izlaziti kao agronomsko društveno glasilo, kao i Šumarski list, samo 50 godina kasnije, da bi danas bio znanstveno-stručni časopis agronomske struke u Hrvatskoj. U časopisu se objavljuju znanstveni i stručni članci iz svih područja poljodjelstva, društvene vijesti, osvrti na dostignuća u poljoprivrednoj praksi, prikazi knjiga i članaka iz domaće i strane literature. Oko 80 % sadržaja |