DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 73     <-- 73 -->        PDF

DAN INŽENJERA 2. OŽUJKA 2017. GODINE
Damir Delač
Dan inženjera obilježava se u spomen na konstituirajuću Skupštinu Hrvatskog inženjerskog saveza održanu 2. ožujka 1878. godine. Obilježavanje Dana inženjera Republike Hrvatske smatramo jednom od značajnijih aktivnosti kojom podsjećamo javnost na prisutnost inženjera i njihove mogućnosti doprinosa znanstvenom, stručnom, javnom i službenom stajalištu o bitnim tehničkim, ekonomskim, proizvodnim i drugim pitanjima koja utječu na razvoj tehnologije, gospodarstva i poboljšanje kvalitete života.
U skladu s temom godine“Uloga drvne tehnologije i šumarstva u kružnoj ekonomiji“, domaćin obilježavanja Dana inženjera 2017. godine bio je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Svima je jasno da su šume dobra od interesa države, a jesu li i koliko su uključene u „osobitu državnu zaštitu“, kao što to piše u Zakonu o šumama, pitanje je na koje želimo dobiti i dati odgovore. O ovom tako važnom pitanju i stavki razvoja i održivosti gospodarstva trebaju promišljati i mišljenja prenositi isključivo kompetentni stručnjaci, koji mogu i znaju procijeniti potrebe i mogućnosti gospodarenja i zaštite, sigurnosti i održivosti šuma, te pripadne industrije, koju u tu svrhu Hrvatska treba razvijati.
Nezaobilazna tema svakog Dana inženjera je i obrazovanje; Dan inženjera, kao i svako drugo okupljanje je prilika da se uključi preispitivanje obrazovanja. Izuzetno je važno jesmo li obrazovani na način koji će omogućiti djelovanje i rješavanje inženjerskih problema na svim razinama, na razinama koje bitno utječu na daljnji razvoj obrazovanja, a prevedeno to znači razvoj gospodarstva.
Program
Svečano otvaranje, pozdravni govori Prof. dr. sc. Vjere Krstelj, predsjednice HIS-a,
i prof. dr. sc. Vladimira Jambrekovića, dekana Šumarskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu te ostalih Visokih uzvanika.
Uvodna izlaganja:
Prof. dr. sc. Vjera Krstelj – HIS – „Doprinos inženjera održivom razvoju“
Prof. dr. sc. Vladimir Andročec, Hrvatska akademija tehničkih znanosti – „Doprinos u razvoju inženjerstva“
Pozvana predavanja:
Akademik Igor Anić, Predsjednik Akademije šumarskih znanosti – „ Stanje i perspektiva šuma i šumarstva Hrvatske“.
Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, Prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Sveučilišta u Zagrebu – „Obrazovanje za budućnost“.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Žarko Tomasić, dipl. ing., Hrvatski svjetski kongres, dopredsjednik za Europu i voditelj Radnog odbora za gospodarstvo – „Inženjeri hrvatske dijaspore, dodana vrijednost gospodarstvu“.
Akademkinja Milena Žic Fuchs – „Znanost i obrazovanje za budućnost“.
Prof. dr. sc. Ružica Beljo Lučić – Zaključci okruglog stola „Uloga drvne tehnologije i šumarstva u kružnoj ekonomiji“.
U šumskim ekosustavima postoji stalno kruženje tvari i energije, između svih komponenti ekosustava (proizvođača, potrošača i razgrađivača), što omogućuje optimalno funkcioniranje. To je težnja koncepta kružnoga gospodarstva. Najbolji primjer su šume u Hrvatskoj kojima se gospodari po prirodnim načelima.
Šumski ekosustavi svojim funkcioniranjem pročišćavaju zrak, vodu, tlo i pružaju brojne druge koristi i usluge koje pridonose ukupnom gospodarstvu i povećanju blagostanja ljudi.
U Hrvatskoj se na temelju naknade za usluge šumskih ekosustava (OKFŠ) prikupi godišnje oko 400 milijuna kuna. Budući da je površina šuma u Hrvatskoj oko 2 milijuna hektara, naknada za OKFŠ je oko 200 kn po hektaru godišnje odnosno oko 17 kn po hektaru šume mjesečno za preko 50 usluga ekosustava, odnosno oko 0,34 kn mjesečno za pojedinu uslugu šumskih ekosustava po hektaru šume (npr. zaštitu od erozije, očuvanje staništa, stvaranje kisika, asimilaciju CO2 i dr.).
Brojke jasno pokazuju da nema mjesta smanjenju naknade za usluge šumskih ekosustava, nego bi ju trebalo povećati kako bi se moglo popraviti stanje šuma i pružanje brojnih usluga šumskih ekosustava koje su važne za kružno gospodarstvo.
Incidencija pojave debalansa (ili nepostojanih, ekstremnih stanja) u kontinuumu bioloških procesa u šumama Hrvatske se pojačava (od prirodnih do antropogenih) što ima za posljedicu neravnomjernost dostupnosti šumskih resursa u vremenu, količinama i kvaliteti.
Tromost operativnog šumarskog sustava „sputanog“ kompleksnom i neelastičnom legislativom (Zakon o šumama, pravilnici koji reguliraju primjenu zaštitnih sredstava, certifikacija šuma, praksa prodaje drvne sirovine, licitacije, rokovi, žalbe i sl.) dodatno otežava ionako složene uvjete u kojima se nastoji potrajno gospodariti šumskim resursima.
Prilikom promišljanja i donošenja zakonodavnih propisa, strateških i operativnih odluka treba snažnije uključiti šumarsku i drvnotehnološku struku te uvažavati njezino mišljenje i stavove.
Šume i šumsko zemljište treba zaštititi kao resurs od općeg dobra.
Ako Hrvatske šume d.o.o. budu nastojale udovoljiti izuzetno velikoj potražnji za drvnom sirovinom može se narušiti održivo gospodarenje hrvatskim šumama.
Nužno je promijeniti paradigmu da je profitabilnije izvoziti trupce i piljenu građu, nego uz korištenje znanja razviti i izvoziti nove proizvode s dodanom vrijednošću.
Treba razvijati svijest o vrijednosti i načinu korištenja šumskih resursa primjenom koncepta kružnog gospodarstva.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Radi zaštite malih i srednjih poduzetnika primarne prerade drva i razvoja kružne ekonomije treba poticati dioničarstvo malih i srednjih poduzetnika primarne prerade drva i drugih zainteresiranih subjekata (državno poduzeće Hrvatske šume i jedinice lokalne uprave i samouprave) da na optimalnim lokacijama i tehnološkim konfiguracijama razvija energetski i ekonomski samoodržive drvne logističke centre, kao pretpostavku za specijalizaciju i podjelu rada dalje finalizacije proizvoda.
Provedbom transparentnih natječaja prodaje šumskih resursa treba provesti „kreativnu destrukciju” (promjenu tržišnih odnosa) odnosno uspostaviti optimalni sustav opskrbe drvnom sirovinom proizvođača koji obavljaju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja u funkciji gospodarskog rasta i konkurentnosti.
Primjena koncepta kružne ekonomije u sektoru prerade drva i proizvodnje namještaja mora se bazirati na što višem stupnju finalizacije drvnih proizvoda, kako bi se ostvarila što veća dodana vrijednost na cijenu trupca te osigurala nova radna mjesta.
Naglasak u kružnoj ekonomiji i održivom razvoju treba staviti na proizvodnju materijala, odnosno proizvoda na bazi biomase i industrijskih drvnih ostataka (iverice, vlaknatice, biokompozitni materijali), kako bi se postigla što veća ekonomska dobit te povećao sirovinski potencijal višestrukim recikliranjem drvnih materijala i proizvoda nakon završetka životnog ciklusa proizvoda.
Kogeneracijska postrojenja moraju koristiti biomasu koja se ne može preraditi u drvne materijale i proizvode te iskorištavati energiju biomase visokog toplinskog kapaciteta za proizvodnju električne energije, a energiju nižeg toplinskog kapaciteta za proizvodnju toplinske energije (za procese sušenja drva, odnosno grijanje vlastitih industrijskih pogona i ureda, kao i drugih objekata izvan industrijskog pogona).
Dugoročna implementacija strategije kružne ekonomije, visokog stupnja finalizacije, kaskadne uporabe drva i zbrinjavanja drvnih ostataka, nije moguća bez donošenja zakonodavnog propisa kojim će se regulirati da održivo gospodarenje drvnim resursima kroz vođenje tehnoloških procesa u drvnoindustrijskim pogonima preuzmu diplomirani inženjeri i magistri inženjeri drvne tehnologije kao licencirani stručnjaci.