DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 106     <-- 106 -->        PDF

poslovima čuvanja šuma. Trošak zaposlenika mogao bi se financirati iz OKFŠ-a.
• Prof. dr. sc. Ivica Tikvić, iznio je prijedlog, kako bi se podigla svijest o očuvanju šuma kod naših poduzetnika, tako da prilikom nekih naših šumarskih događanja, dodijelimo prigodna priznanja za društveno odgovorno poslovanje urednim platišama OKFŠ-a. Na taj način tvrtke bi znale da je njihovo plaćanje ovog poreza ustvari odraz njihova odgovornog ponašanja tj. čuvanja šuma od požara, erozije, razminiranja i sl. Njegov drugi prijedlog je - na Šumarskom fakultetu je u tijeku revizija specijalističkih studija. Kako, kao što znate, na Šumarskom fakultetu postoji studij Urbanog šumarstva, trebalo bi apelirati na Hrvatske šume d.o.o. da po UŠP otvaraju odjele ili nešto slično za urbano šumarstvo, kao što već u UŠP Zagreb postoji radna jedinica Hortikultura. Znamo da su se nekada šumari uvelike bavili urbanim šumarstvom i dio novaca, poglavito na kršu, zarađivali po toj osnovi.
• Potaknuto je pitanje osnovanosti specijalističkih studija i općenito o integriranosti  u Bolonjski proces na Šumarskom fakultetu. Akademik Anić iznio je svoje mišljenje kako će se on uskoro morati revidirati. On je pobornik integralnog studija šumarstva, jer magistri koji završe studij Urbanog šumarstva primjerice nisu osposobljeni za doznaku.
• Akademik Slavko Matić najavio je u svibnju 2017. godine obilježavanje 100. godišnjice rođenja našeg akademika Dušana Klepca. Hrvatska akademiju će njemu u spomen u HAZU istraživačkom centru u Vinkovcima organizirati Dane otvorenih vrata. Pozvao je HŠD da se uključi u obilježavanje ove obljetnice organiziranjem skupa u Lividragi, u Gorskom kotaru, gdje je akademiku Klepcu podignuta spomen ploča.
• Prof. dr. sc. Milan Glavaš podsjetio je da Velebitski botanički vrt bilježi 50 godina svoga osnutka i poziva šumare da se uključe u obilježavanje ove obljetnice.
• Marina Pavičić, dipl. ing., predsjednica ogranka Bjelovar, uputila je zamolba za financijsku pomoć pri organizaciji ekipe na tradicionalnom maratonu lađa na Neretvi.  Odobrena je pomoć od 5.000 kuna.
Zapisnik sastavio
tajnik HŠD-a:                                                                                    Predsjednik HŠD-a: Mr. sc. Damir Delač, v.r.                                                                                 Oliver Vlainić, dipl. ing. šum., v.r.
TERENSKI DIO 1. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2017. GODINE
Oliver Vlainić
Terenski dio 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a započeo je popodne 7. travnja 2017. posjetom Rasadniku Frančeskija, radnoj jedinici unutar UŠP Buzet. Uvodno o rasadniku ispričao je voditelj buzetske Podružnice Predrag Trope, dipl. ing. šum. Dobrodošlicu nam je poželjela upraviteljica rasadnika Ester Brajković Vladilo, dipl. ing. šum. (Sl. 1) Rasadnik je 1970. godine osnovala Šumarija Buje u sastavu tadašnjeg ŠG „Istra“ Buzet. Nalazi se samo 1,5 km zračne linije od najzapadnije točke Republike Hrvatske, rta Savudrije. U rasadniku se proizvode listopadne i zimzelene stablašice i grmlje, penjačice, trajnice te sezonsko cvijeće. (Sl. 2). Za potrebe Hrvatskih šuma d.o.o. proizvode se kontejnerske šumske sadnice 1+0 i 2+0. U proizvodnji je najzastupljeniji crni bor, a proizvode se i primorski i brucijski bor. Od listopadnih vrsta proizvode se hrastovi lužnjak, cer, medunac i crnika te obična bukva. Osim proizvodnje za vlastitu Podružnicu, za potrebe drugih Podružnica Hrvatskih šuma proizvode se sadnice iz sjemena s njihovog područja (Gorski kotar, Ogulin i Lika). Posljednjih godina je dosta investirano u modernizaciju proizvodnje. Obilaskom

ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 107     <-- 107 -->        PDF

rasadnika mogli smo se uvjeriti u kvalitetan rad djelatnika rasadnika te vidjeti sav asortiman šumskoga i hortikulturnog bilja. Na dijelu rasadnika su zasađene i masline (398 stabala) od kojih se proizvodi ekstra djevičansko maslinovo ulje za prodaju. U 2011. godini zasađen je trajni nasad od 700 stabala smokava, čiji se plodovi prodaju u vele i maloprodaji. (Sl. 3). Poslije rasadnika uputili smo se na uzvišenje iznad Savudrijske vale, predjel Kanegra, gdje smo imali prekrasan pogled na more i susjednu Republiku Sloveniju. Voditelj UŠP Buzet Predrag Trope ukratko nam je prezentirao radove sanacije paljevina koje se obavljaju u području državnih šuma u GJ Kršin Šumarije Buje.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 108     <-- 108 -->        PDF

Drugi dan (8. travnja 2017.) dopodne cilj obilaska bila je Jama Baredine, smještena između Poreča, Višnjana i Tara. (Sl. 4). Jama je geomorfološki spomenik prirode od 1986. godine. Prvi je speleološki lokalitet u Istri uređen za posjetitelje te je 1995. godine otvoren za posjete. Kroz jamu se kreće uređenim stepeništem s rukohvatima. Od poznata 132 m dubine posjećuje se pet bogato ukrašenih dvorana do dubine od 60 m. U najdubljoj dvorani može se vidjeti endemska čovječja ribica. Po pronađenim ostacima pretpovijesne keramike poznato je da su jamu koristili i ljudi. Među brojnim špiljskim oblicima – sigama (stalagmitima, stalaktitima, sigastim stupovima i zavjesama), efektno naglašenim unutarnjom rasvjetom, zanimljivi su pojedini oblici koji izgledom podsjećaju na kip Bogorodice, lik pastirice, kosi toranj iz Pise te desetak metara dugačke „zavjese“. Zaštitni znak jame je stalagmit s izgledom snješka-lučonoše. (Sl. 5)
Izvan jame nalaze se i dodatni sadržaji poput geološkog stupa površinskih naslaga Istre na kojemu se mogu vidjeti stijene do starosti od 165 milijuna godina. Tu je i muzejska vitrina s izlošcima lončarije pretpovijesnog čovjeka. Za posjetitelje je uređen unutarnji i vanjski prostor s ugostiteljskim sadržajem, kao i izletnički prostor za boravak u prirodi.
Najviše zanimanja izazvala su dva dodatna sadržaja malo dalje od jame. Jedna od njih je, u Hrvatskoj, prva stalna izložba pedesetak starih (oldtimer) traktora, ali i vršilica te drugih poljoprivrednih strojeva, otvorena 2010. godine pod nazivom Traktor story (Sl. 6). Postav je nastao zahvaljujući želji da se sačuva uspomena na povijesni razvoj obrade zemlje koji se jako izmijenio pod utjecajem modernih tehnologija. Jedan od središnjih motiva izložbe je stari traktor

ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 109     <-- 109 -->        PDF

Fordson proizveden 1923. godine u Corku (Irska), prvi traktor koji je radio u obližnjem selu Nova Vas. Traktor potječe iz tvornice poljoprivrednih traktora poznatog američkog proizvođača automobila Henrya Forda, koji vuče porijeklo iz Irske, gdje je otvorio tvornicu koja je većinom proizvodila traktore za potrebe SSSR-a. Osim strojeva izložene su i brojne sačuvane fotografije i dokumenti koji prikazuju nekadašnju poljoprivrednu proizvodnju u Istri. Još jedan zanimljiv eksponat je i motor na grijanu glavu, koji je početkom prošloga stoljeća služio za pokretanje nekadašnjega porečkog mlina. Drugi sadržaj nalazi se u Galerija Konobon s postavom o kruhu, maslinovom ulju i vinu – mediteranskoj trilogiji. Marino Baldini, arheolog i povjesničar umjetnosti, zapisao je sljedeće o postavu: „Postav je memorija okolice Baredina. Unutrašnja priča brojnih i brižno postavljanih predmeta od prapovijesti prema rimskim i srednjovjekovnim primjerima, obiluje prešama, drobilicama, škrinjama, lokalnim alatima i tehnologijama različitih razdoblja. Sve je uklopljeno u jedinstveni kameni ambijent decentno odabranog osvjetljenja, koji cjelini daje rijetku toplinu obilaska i boravka.“ Sve nas je oduševila kamena građevina ukopana i uklopljena u bijeli istarski kamen. Postav izložbe se nalazi u prostorijama sagrađenim u kružnom spiralnom obliku, pri čemu je unutar kuće uklopljeno prirodno kamenje kao dio podloge za eksponate. (Sl. 7). U središnjem dijelu nalazi se galerija koja je namijenjena za degustacije lokalnih proizvoda: pršuta, sira, maslinovog ulja i vina, što smo i na kraju s guštom oprobali. Time je završio naš obilazak ove turističke destinacije, gdje su sjajno iskorištene prirodne, povijesne i etnološke znamenitosti lokaliteta u cilju očuvanja baštine i razvoja gospodarstva.
Nakon zajedničkog ručka srdačno smo se zahvalili domaćinima iz UŠP Buzet, voditelju Predragu Tropeu i Ogranka Buzet, predsjedniku ogranka Čedomiru Križmaniću, dipl. ing. šum., koji su s puno volje i truda organizirali naš posjet Istri. (Sl. 8). Dio članova Upravnog odbora krenuo je svojim kućama, a preostali su se uputili prema Poreču. Nakon smještaj u hotelu iskoristili smo priliku za šetnju uz more od uvale Brulo do blizu središta Poreča. Šetnica se nalazi pod krošnjama starih borova obraslih s ostalim mediteranskim raslinjem. (Sl. 9). Posjetili smo i povijesni dio grada u kojem se ističe Eufrazijeva bazilika iz 6. stoljeća. Bazilika je jedan od najljepših sačuvanih spomenika rane bizantske umjetnosti na Sredozemlju.
Treći dan 9. travnja 2017. uputili smo se na područje Šumarije Poreč u šumu Kontiju GJ Lim, gdje su nas dočekali upravitelj šumarije Zoran Brščić, dipl. ing. šum. i čuvar šume Silvester Pranjić te upravitelj susjedne Šumarije Pazin Krešimir Jakupak, dipl. ing. šum. U prolazu smo pogledali objekt Hrvatskih šuma d.o.o. u najmu, poznatu kuću za

ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 110     <-- 110 -->        PDF

odmor Kontiju. Nakon pića i kolača dobrodošlice, upravitelj šumarije Poreč upoznao nas je ukratko s osnovnim podacima o šumariji. (Sl. 10). Šumarija Poreč jedna je od devet šumarija u sastavu UŠP Buzet. U šumariji je zaposleno 13 radnika: upravitelj, revirnik, 3 čuvara šume, 7 šumskih radnika i blagajnik-administrator. Gospodari državnim šumama u dvije gospodarske jedinice Dubrava i Lim na 6.797 ha, od čega je obraslo 6.729 ha. Specifičnost obje jedinice je velika rascjepkanost odjela i odsjeka.
Šumski predjel Kontija najcjelovitiji je dio gospodarske jedince Lim. Od 1964. godine 64 ha ovog predjela zaštićeno je kao posebni rezervat šumske vegetacije, s temeljnim fenomenom šumskom zajednicom hrasta medunca i bijelog graba (Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939). Starost šume u rezervatu je preko 150 godina i smatra se najsačuvanijim predstavnikom ove zajednice u Istri. U sloju drveća zastupljeni su hrast medunac, bijeli grab, crni jasen, maklen, cer, šmrika, rašeljka i borovica, u sloju grmlja trnula, drijen, kalina, krkavina i ruj, dok su u sloju prizemnog rašća istarski kukurijek, veprina, koja dominira, jesenska šašika i dubačac. Šuma je premrežena biciklističkim i pješačkim stazama. Unutar Kontije na uzvisini Mukaba (122 m nv) nalazi se protupožarna osmatračnica s koje se vidi područje čitave gospodarske jedince, ali i širi prostor od mora (najbliži gradovi Vrsar i Rovinj) do Učke. (Sl. 11). Kontija svojim južnim dijelom dotiče Limski zaljev, koji se također od 1964. godine nalazi u statusu značajnog krajobraza s površinom od 1.040 ha. S osmatračnice se vidi velik dio zaljeva, koji je školski primjer potopljene kanjonske doline u kršu, a to je potopljeno riječno ušće rijeke Pazinčice, koja danas ponire u Pazinskoj jami. Zaljev zajedno sa svojim prirodnim nastavkom Limskom dragom čini jedinstvenu cjelinu. Dužina zaljeva je 10 km, prosječne je širine 600 m i visine kanjona do 150 m. Sjeverna strana zaljeva obrasla je elementima eumediteranske vegetacije hrasta crnike, a južna submediteranske vegetacije hrasta medunca, što predstavlja rijetku bioraznolikost. Unutar zaljeva je na 600

ŠUMARSKI LIST 5-6/2017 str. 111     <-- 111 -->        PDF

ha 1980. godine proglašen i posebni rezervat u moru. Voda u zaljevu je bogata planktonima, morskom florom i faunom te je prirodno mrjestilište za neke vrste riba. Značajno je uzgajalište školjaka.
Predsjednik buzetskog ogranka Čedomir Križmanić ispričao nam je jednu zanimljivost vezanu za buzetski ogranak. Upravo na mjesto gdje smo se sastali s domaćinima, pod starim hrastom meduncem, 1988. godine osnovano je Šumarsko društvo Buzet, te će ogranak sljedeće godine proslaviti 30 godina neprekidnog djelovanja. Još jedna specifičnost vezana uz ogranak je ta da je od osnutka imao samo dva predsjednika, prvoga mr. sc. Ivana Penteka (1988. – 2006.) i drugoga, trenutnog, Čedomira Križmanića (od 2006. godine).
Posljednja postaja našeg obilaska bio je grad Pazin, administrativno sjedište Istarske županije. Grad je smješten u središtu istarskog poluotoka. Najstariji dio grada, pazinski kaštel, nastao je na strmoj litici iznad ponora rječice Pazinčice u Pazinsku jamu. Jama se nalazi na granici sive i crvene Istre. Od 1964. godine proglašena je značajnim krajobrazom s dva fenomena zaštite: kanjonom i ponorom Pazinčice dužine oko 500 m i dubine oko 100 m te pazinskom jamom s podzemnom galerijom dužine 100 m i podzemnim jezerom dužine 80 m i dubine 13,5 m. Kanjon Pazinčice sa svojim nekadašnjim prirodnim nastavkom Limskom dragom predstavlja najljepši primjer specifične evolucije krške hidrografije i morfologije u Istri. Zbog kontakta nepropusnih flišnih i propusnih vapnenačkih slojeva prekinut je kontinuirani površinski tok, te je nastao Pazinski ponor. (Sl. 12).
Grad Pazin prvo spominjanje, kao Pazinska utvrda, bilježi 983. godine. U 12. stoljeću postao je središte Pazinske knežije koju u 14. stoljeću preuzimaju Habsburgovci. Od 1822. godine unutar Austrijskog carstva grad postaje središte Istarskog okruga. Druga polovica 19. stoljeća značajna je u razvoju grada koji se pretvara u središte hrvatskoga narodnog preporoda. U gradu su osnovane Čitaonica, Hrvatska gimnazija i Narodni dom, a te su institucije ukinute nakon Prvoga svjetskog rata okupacijom Istre od strane Italije. Nakon kapitulacije Italije u Drugom svjetskom ratu grad su zauzeli partizani i u njemu je donesena odluka o sjedinjenju Istre s maticom Hrvatskom, što je potvrđeno 1947. godine Pariškim mirovnim ugovorom. U šetnji gradom vidjeli smo Park istarskih velikana, crkvu Sv. Martina, dio starog kaštela s Etnografskim muzejom i Muzejom grada Pazina te kanjon Pazinčice s pazinskom jamom.
Osnovne podatke o šumariji iznio nam je upravitelj Krešimir Jakupak. (Sl. 13). Kako se Šumarija Pazin nalazi u središnjem dijelu Istre, graniči skoro sa svim šumarijama u sklopu UŠP Buzet (Buzet, Opatija-Matulji, Labin, Pula, Rovinj i Poreč) osim sa šumarijama Buje i Cres-Lošinj. U šumariji je zaposleno 11 radnika: upravitelj, revirnik, 3 čuvara šume, 5 šumskih radnika i blagajnik-administrator. Gospodari državnim šumama na 5.415 ha s obraslom površinom od 5.216 ha u dvije gospodarske jedinice Motovun i Planik. Kao i u Poreču i ovdje je također velika rascjepkanost odjela i odsjeka.
Uz gastronomsku ponudu na vidikovcu nasuprot grada završio je posjet Istri, te se srdačno zahvaljujemo svim članovima Ogranka Buzet i zaposlenicima UŠP Buzet koji su sudjelovali u uspješno organiziranoj prvoj ovogodišnjoj sjednici Upravnog odbora Hrvatskoga šumarskog društva. (Foto. Oliver Vlainić)