DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 95 <-- 95 --> PDF |
najbolji uspjeh u kontinentalnom dijelu zemlje pokazuju provenijencije koje potječu iz Savezne države Washington (provenijencija Elma) te europske provenijencije Hvidilde (Danska) i Šipka (Bugarska). Na ovome pokusnom objektu polaznici su imali priliku upoznati se s Marteloskop metodom doznačivanja stabala. Općenito gledajući, doznaka spada u najstručnije uzgojne aktivnosti šumarskih stručnjaka. Stoga i ne čudi što je u Francuskoj osmišljena metodologija i računalni program za vježbu (simulaciju) i analizu percepcije stručnjaka tijekom odabiranja stabala budućnosti i stabala za doznaku. Metodologiju je razvio Max Bruciamacchie (AgroParisTech – ENGREF, Nancy), a već je u širokoj uporabi u državnim i privatnim šumama u Francuskoj. Marteloscope obuhvaća nepromjenjivu površinu (1 ha) na kojoj se obavlja izmjera svih stabala (taksacijska granica 17,5 cm). Detaljno se bilježi lokacija svakoga stabla te se svakom stablu pridružuje broj, šifra i jedan od četiri razreda kvalitete (definicija kvalitete obuhvaća i samu kvalitetu stabala, ali i prioritete prilikom selekcije). Vježbenici rade u grupama i imaju priliku doznačivati stabla na definiranoj površini, pri čemu su obvezni bilježiti razloge za doznačivanje svakoga stabla (prema sedam osnovnih, ponuđenih i detaljno razrađenih kategorija). Računalnim se programom tada simulira stanje sastojine prije i nakon sječe, te se analizira kako doznačena stabla utječu na kvalitetu sastojine. Prilikom simuliranja uzima se u obzir i biološki i ekonomski utjecaj doznake. Najvažnija korist ovakvog pristupa je aktivna interakcija vježbenika i instruktora, što rezultira procjenom trenutnog i budućeg stanja sastojine te zornim grafičkim prikazom analize utjecaja sječe doznačenih stabala iz različitih razreda kvalitete na ekonomsku i biološku komponentu zahvata. Osnivanje plantaže paulovnije od privatnih šumoposjednika – Lokalitet „Žakanje“, privatna šuma (Šumarska savjetodavna služba) Problematika uzgoja paulovnije u Europi, a posebice u Republici Hrvatskoj tek je u začecima. Iako se plantaže ove vrste već osnivaju, projekti vezani za uspjeh ove vrste tek su inicirani u europskim okvirima. Predstavnik Šumarske savjetodavne službe za Karlovačku županiju Matija Volner, dipl. ing. šum. predstavio je problematiku sudionicima. Paulovnija posljednjih godina dobiva sve veću pozornost u Republici Hrvatskoj i postaje vrlo brzo jedna od najzanimljivijih vrsta za osnivanje plantaža među privatnim šumoposjednicima i poljoprivrednicima. Ova produktivna vrsta vrlo niskih ekoloških zahtjeva pod nadzorom je Ministarstva zaštite okoliša i energetike te se trenutno može koristiti na poljoprivrednim površinama (nalazi se na listi poljoprivrednih vrsta). Plantaža paulovnije na lokalitetu „Žakanje“ tek je osnovana plantaža u privatnome vlasništvu te pokazuje jako dobre početne rezultate (prirast, vitalnost). Osnovni cilj osnovanja plantaže paulovnije je postići deblo bez grana od najmanje 3 – 4 m duljine u prvoj sezoni. Ovo je najvrjedniji dio stabla iz kojega dobivamo čisto drvo (bez grešaka). U optimalnim klimatskim uvjetima dobivamo 4 m dugo deblo u jednoj sezoni, ali to većinom nije slučaj, pa se svako stablo manje od 2-3 m siječe i prezimljuje do sljedeće vegetacije. NNTS može povećati prihode privatnih šumoposjednika, a uzgoj alohtonih vrsta dobar su način boljeg iskorištavanja zapuštenih poljoprivrednih površina. BIOKLIMATSKO PODRUČJE 3 „Produktivnost NNTS-a i njihovih provenijencija u usporedbi s autohtonim vrstama“ – Pilot objekt Lokve (pokus provenijencija zelene duglazije, komparativni pokus šest crnogoričnih vrsta: Picea sitchensis (Bong.) Carriere, Abies grandis (Douglas ex D. Don) Lindl., Abies alba Mill., Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco., Picea abies /L./ Karst., Thuja plicata (Donn ex D.Don) Pokusni objekt Rogi osnovan je šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća (HŠI). Jedan je od komparativnih pokusa kojima je cilj usporedba uspjeha alohtonih i autohtonih crnogoričnih vrsta. Nalazi se na području Uprave šuma Delnice, šumarije Skrad. Loš uspjeh svih istraženih provenijencija sitkanske smreke u ovome pokusu ukazuje kako ova alohtona vrsta nije pogodna za uzgoj u Republici Hrvatskoj. Rizici uzgoja alohtonih vrsta na ovome su lokalitetu |