DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 89     <-- 89 -->        PDF

sagledavanju sadašnjeg stanja zaštite šuma, a i o potrebi ovakvih susreta.
Značajno je da su na šumarskoj sekciji promovirane dvije nove knjige: „Integralna zaštita smrče“, čiji su autori sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu i „Priručnik o glodavcima šuma Hrvatske“ domaćih autora.
Zaključak
Na ovom seminaru šumari su nastupili s daleko većim brojem izlaganja nego proteklih nekoliko godina. Znatan broj referata zajedno su prijavili domaći i strani autori, što je pokazatelj suradnje u rješavanju sve složenijih pojava u zaštiti šuma. Za pohvaliti je da su domaći znanstvenici u pripremu referata uključili znatan broj mladih stručnjaka i studenata. U izlaganjima su obuhvaćeni najvažniji problemi vezani za poljski jasen, hrast lužnjak, pitomi kesten, potkornjake, invazivne vrste i još nekoliko šumskih vrsta. U više izlaganja dana je važnost biološkoj kontroli štetnih organizama. Također je ukazano i na mjere zaštite od sitnih glodavaca. Koliko su bile važne odabrane teme najbolje govori činjenica da su nakon izlaganja slijedile rasprave slušača i izlagača. Za promovirane knjige sudionici su pokazali veliko zanimanje.
Šumari su seminaru nazočili samo dva dana. Nadajmo se da će na sljedećim seminarima šumari sudjelovati u većem broju i biti prisutni cijelo vrijeme trajanja seminara, kao nekada.
1. LJETNA ŠKOLA COST AKCIJE FP1403 NNEXT / „INTRODUCIRANE ŠUMSKE VRSTE DRVEĆA U EUROPI S GLEDIŠTA KLIMATSKIH PROMJENA: RIZICI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI“
Martina Tijardović, Sanja Perić
COST platforma (European cooperation in science and technology) europski je instrument koji najdulje od svih instrumenata podupire međunarodnu suradnju među istraživačima, inženjerima i studentima. Cilj akcija ove platforme je omogućiti razvoj znanstvenih istraživanja koje će dovesti do novih koncepata i proizvoda. Na taj način pridonosi jačanju istraživačkih i inovacijskih kapaciteta na europskoj razini. Akcije predstavljaju fleksibilan, brz i djelotvoran instrument međunarodnog umrežavanja istraživača, inženjera i studenata, kako bi surađivali i uskladili istraživačke aktivnosti na nacionalnoj razini. Akcije omogućavaju europskim istraživačima zajedničko razvijanje vlastitih ideja u svakom znanstvenom i tehnološkom području, pa tako i u šumarstvu. Akcije su zapravo znanstvene i tehnološke mreže, otvorene za istraživače i poduzetnike, a traju četiri godine. Ostvaruju se kroz paletu instrumenata umrežavanja, kao što su radionice, stručni i znanstveni skupovi, ljetne škole (treining schools), kratkoročne znanstvene misije (short-term scientific missions – STSMs) te kroz različite diseminacijske aktivnosti (znanstveni radovi, brošure, info letci, izvješća sa sastanaka, ljetnih škola, STSMa...). Ipak, COST platforma ne financira sama istraživanja.
COST Akcija FP1403 – Introducirane vrste drveća u europskim šumama – iskustva, rizici i mogućnosti (Non-native tree species for European forests – experiences, risks and opportunities – NNEXT) ima cilj uspostaviti multidisciplinarnu mrežu istraživanja introduciranih (unesenih) vrsta drveća u europskim šumskim ekosustavima te analizirati opasnosti i izazove prisutnosti tih vrsta u šumskim ekosustavima te njihova uzgoja. U 17. i 18. st. u Europi je započela introdukcija vrsta, a današnja pitanja o proizvodnji biomase, kao i pitanje da li te vrste drveća mogu povećati sposobnost prilagodbe na klimatske promjene, utjecali su na sve veći interes šumarske javnosti. Kako bi se utvrdio njihov puni potencijal (povezan s gospodarenjem), ali i procjena opasnosti od rizika i izazova njihove introdukcije, potrebna je komunikacija različitih interesnih skupina unutar i izvan europskih granica.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 90     <-- 90 -->        PDF

U organizaciji Hrvatskoga šumarskog instituta, u razdoblju od 23. do 27. kolovoza 2016. godine održana je ljetna škola o alohtonim šumskim vrstama drveća. Škola je održana u Hotelu Panorama, na području pet Uprava šuma podružnica (Zagreb, Koprivnica, Karlovac, Delnice, Buzet) te nastavno-pokusnom objektu „Zalesina“ (pod pokroviteljstvom Šumarskog fakulteta u Zagrebu). Cilj ljetne škole je uključiti što više interesnih skupina i praktičnih primjera, te na taj način potaknuti raspravu među studentima i stručnjacima u praksi. U ljetnu školu uključeni su i mladi istraživači (poslijedoktorandi i doktorandi) čija se istraživanja bave problematikom NNTS-a u Europi.
Osnovni cilj ljetne škole bio je oblikovati mišljenja i potaknuti promišljanja o:
(I)            mogućnostima i koristima koje nam uzgoj NNTS-a pruža te
(II)           konfliktima koji su se tek pojavili u gospodarenju alohtonim vrstama.
Cilj ljetne škole bio je i razmjena iskustava i informacija među mladim znanstvenicima, kako bi se stvorila mreža znanstvenika za suradnju u budućnosti. Spajanjem različitih interdisciplinarnih pristupa te koristeći niz praktičnih primjera, ostvarena je suradnja mladih znanstvenika iz različitih znanstvenih područja i disciplina.
U školi je ukupno sudjelovalo četrnaest polaznika iz dvanaest europskih zemalja (Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Grčke, Irske, Litve, Poljske, Portugala, Srbije i Slovenije) te šest predavača iz četiri europske zemlje (Hrvatske, Rumunjske, Slovenije i Švicarske). Organizatori ljetne škole bili su dr. sc. Sanja Perić (voditeljica škole, znanstvena savjetnica u Zavodu za uzgajanje šuma) i dr. sc. Martina Tijardović (znanstvena suradnica, poslijedoktorandica na Zavodu za uzgajanje šuma).
Praktični dio nastave obavljen je na području državnih („Hrvatske šume” d. o. o., Zagreb) i privatnih šuma. Za usporedbu ekologije i produktivnosti unesenih vrsta (Non native tree species – NNTS) prema autohtonim vrstama korišten je niz primjera iz četiri različite bio-geografske regije naše zemlje. Primjeri su obuhvaćali gospodarske šume i šume posebne namjene s osobitim naglaskom na pokusne objekte Hrvatskoga šumarskog instituta i Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Monitoring pokusnih ploha obavlja se kontinuirano posljednjih pedeset godina, a prikupljeni podaci predstavljeni su u okvirima ljetne škole.
Ljetna škola osigurala je uvid u složenu problematiku i pitanja introdukcije i korištenja NNTS-a u Republici Hrvatskoj, koji je poslužio kao dobra osnova za promišljanja i aktivne rasprave između trenera, mladih istraživača i šumarski stručnjaka iz različitih znanstvenih disciplina. U raspravama ljetne škole preuzeta je definicija „NNTS-a”, koja je razvijena za potrebe COST Akcije NNEXT. Prema navedenoj definiciji NNTS se odnosi na šumske vrste drveća koje su unesene u Europu te se ne uzimaju u obzir vrste koje se smatraju alohtonim u pojedinim europskim zemljama (npr. iako je europski ariš alohton u Republici Hrvatskoj ne ulazi u popis NNTS-a).
Koristi uzgajanja NNTS-a mogu biti velike. Na primjer, alohtone vrste se mogu koristiti kod sanacija površina nakon kalamiteta; povećanja proizvodnje i kvalitete drveta; proširenja palete drvnih proizvoda; širenja na ili stvaranja novih lokalnih tržišta; povećanja mogućnosti za proizvodnju bioenergije; boljega korištenja postojećih kapaciteta (npr. pošumljavanje neobraslog proizvodnog zemljišta); povećanja stabilnosti šuma na krajobraznoj razini; smanjenja povezanosti biljnih bolesti/štetnika/gorivog materijala; itd.
Osim mnogih koristi koje bi se mogle polučiti iz gospodarenja alohtonim vrstama, mora se voditi računa i o izazovima i rizicima s kojima ćemo se suočiti u budućnosti, pa se o ovoj problematici posebno vodilo računa tijekom ljetne škole. Kako su navedene spoznaje važne za širu šumarsku javnost, sudionici će objaviti znanstvenu publikaciju koja će obuhvatiti niz područja introduciranja i uzgoja alohtonih vrsta u Republici Hrvatskoj.
U uvodnom dijelu ljetne škole predstavljene su najnovije znanstvene spoznaje različitih područja ove problematike kroz predavanja stranih i domaćih predavača. Pozivna predavanja održana su prvoga dana ljetne škole u Hotelu Panorama u Zagrebu (prof. dr. sc. Valeriu-Norocel Nicolescu, prof. dr. sc. Andreas Rigling, prof. dr. sc. Robert Brus, dr. sc. Sanja Perić, dr. sc. Martina Tijardović) te na nastavno-pokusnom objektu „Zalesina” (prof. dr. sc. Milan Oršanić). Sudionici su upoznati s COST Akcijom FP 1403 NNEXT, kao i djelatnosti Hrvatskoga šumarskog instituta, stanju hrvatskoga šumarstva te osnovnim informacijama o načelima gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj (S. Perić, M. Tijardović). Predavanja su uključivala sljedeće teme vezane za introdukciju i uzgajanje NNTS-a:
• Prof. dr. sc. Valeriu-Norocel Nicolescu – Faculty of Silviculture and Forest Engineering, Transilvania University of Brasov, Rumunjska
Tema: Osnovne informacije o problematici uzgajanja alohtonih vrsta drveća (NNTS) (Background issues on growing non-native tree species – NNTS)
Predavanje obuhvaća različite načine gospodarenja NNTS-a u Europi, uključujući i povijest njihove introdukcije u Europske zemlje, trenutno stanje, ekologiju te način uzgoja itd. Prikazom ovih podataka sudionici su dobili vrijedan uvid u stanje NNTS u Europi.
• Prof. dr. sc. Andreas Rigling – Swiss Federal Research Institute WSL, Švicarska
Tema: Klimatske promjene i alohtone vrste (Climate change and non-native tree species)
Nezaobilazan način gospodarenja europskim šumama su klimatske promjene, pri čemu treba uzeti u obzir i činjenicu

ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 91     <-- 91 -->        PDF

kako upravo NNTS mogu imati značajnu ulogu u mjerama prilagodbe. Predavanje je dotaklo problem gospodarenja autohtonih vrsta s mogućnostima i problematikom uzgajanja NNTS s obzirom na klimatske promjene. Nadalje, predavanje je obuhvatilo simulacije buduće uporabe NNTS-a u Europi (suša i mortalitet, bolesti i štetnici, simuliranje distribucije vrsta, gradacije potkornjaka i značajno sušenje obične smreke, …).
• Prof. dr. sc. Robert Brus – University of Ljubljana, Biotechnical Faculty, Slovenija
Tema: Utjecaj alohtonih vrsta na okoliš (Impact of non-natives on the environment)
Prof. dr. sc. Robert Brus izložio je glavne razloge introdukcije i uzgoja alohtonih vrsta te složenu problematiku njihovog utjecaja na okoliš. Kako su neke alohtone vrste već unesene u Republiku Hrvatsku, a znanstvenih spoznaja oko njihovog uzgoja i ekologije još uvijek nedostaje, ovo predavanje osiguralo je važan doprinos shvaćanju problematike invazivnosti i biološkog potencijala NNTS-a, ali i koristi i mogućnosti koje iz njih proizlaze.
• Dr. sc. Martina Tijardović, Zavod za uzgajanje, Hrvatski šumarski institut (HŠI), Republika Hrvatska
• Dr. sc. Sanja Perić PhD, Zavod za uzgajanje šuma, HŠI, Republika Hrvatska
Tema: Problematika rasadničke proizvodnje introduciranih vrsta i zakonska regulativa (Nursery production and non-native tree species (issues and legislation)
Proizvodnja šumskoga reprodukcijskog materijala predstavlja prvi korak prilikom osnivanja šumskih kultura, zbog čega bi trebala biti usklađena sa stvarnim potrebama u praksi. Ipak, problematika rasadničke proizvodnje alohtonih vrsta te njihova introdukcija u prirodne šumske sastojine predstavljaju kompleksan problem te ponekad sprječavaju uspješnu uporabu alohtonih vrsta u praktičnom šumarstvu. Izložene su osnovne informacije o ovom neizostavnom načinu prilikom uzgajanja alohtonih vrsta, uključujući trenutno stanje rasadničke proizvodnje, trenutne probleme, ali i prilike koje proistječu iz uporabe introduciranih vrsta te moguća rješenja.
• Prof. dr. sc. Milan Oršanić – Šumarski fakultet Sveučilita u Zagrebu, Republika Hrvatska
Tema: Šumske kulture alohtonih vrsta drveća u Republici Hrvatskoj (Non-native tree species forest cultures in Croatia)
Predavanje je pružilo uvid u gospodarenje alohtonim vrstama u Hrvatskoj (vrste i njihova zastupljenost u šumskom fondu RH), kao i problematiku introduciranja i korištenja NNTS-a u Hrvatskoj.
Svi detalji ljetne škole, kao i izložena predavanja, dostupni su široj šumarskoj javnosti.
U nastavku škole mladi istraživači su predstavili rezultate svojih znanstvenih istraživanja vezanih uz introdukciju i gospodarenje alohtonim vrstama. U skladu s osnovnim ciljem COST Akcije FP 1403 NNEXT, a to je širenje znanstvenih spoznaja šumarskim stručnjacima u praksi, u ljetnu školu uključeni su i šumarski stručnjaci iz različitih šumarskih disciplina i razina odgovornosti. Njihovo uključivanje u aktivnosti ljetne škole organizirano je u suradnji i pod pokroviteljstvom Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Šumarski stručnjaci s područja Uprava

ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 92     <-- 92 -->        PDF

šuma podružnica na kojima su organizirana terenska predavanja, imali su priliku sudjelovati i aktivno se uključiti u raspravu tijekom pozivnih i tijekom terenskih predavanja. Komora je priznala aktivnu raspravu te pozivna i terenska predavanja kao zanimljiv i važan izvor informacija za šumarske stručnjake te odobrila i uključila program ljetne škole u svoje edukativne aktivnosti u okviru programa cjeloživotnog obrazovanja. S druge strane, mladi europski istraživači dobili su dobar uvid u postojeće probleme, rizike, izazove te mogućnosti introdukcije i uzgoja alohtonih vrsta s gledišta praktičnoga šumarstva. Puni potencijal alohtonih vrsta u Republici Hrvatskoj može biti iskorišten jedino ukoliko se razmotre i povežu svi načini gospodarenja, a ovakvi instrumenti umrežavanja i širenja informacija jačaju vezu između istraživačke i stručne zajednice. Kao daljnji doprinos međunarodnoj razmjeni znanstvenih spoznaja te širenju informacija šumarskoj praksi, program ljetne škole uključio je i trenutna istraživanja koja se provode u okvirima doktorskoga i poslijedoktorskog studija. Rezultate tih istraživanja izložili su mladi istraživači iz 12 europskih zemalja koji su uključeni u školu.
Ljetna škola bila je dobra prilika za predstavljanje hrvatskoga šumarstva i šumarske prakse, Hrvatskoga šumarskog instituta te djelatnosti Zavoda za uzgajanje šuma u međunarodnim okvirima. Od ukupno četrnaest kategorija europskih šuma, jedanaest je prisutno u Republici Hrvatskoj, što postavlja Hrvatsku u sam vrh zemalja s najvećom biološkom raznolikosti u Europi. Stoga je i jedan od postavljenih ciljeva ljetne škole bio obuhvatiti što više bioklimata i praktičnih primjera introdukcije i uzgoja alohtonih vrsta. Pokusne plohe na pilot objektima koje je Hrvatski šumarski institut (HŠI) osnovao šezdesetih godina prošloga stoljeća u različitim bioklimatima, predstavljaju široku paletu vrsta, stanišnih uvjeta i uspjeha pojedinih NNTS-a. Dugoročni i skup monitoring alohtonih vrsta na pokusnim plohama nije čest u europskim istraživačkim okvirima, a dobri rezultati introdukcije pojedinih vrsta predstavljaju vrijedan doprinos za praktično šumarstvo. Pokusi HŠI-a, od kojih su najistaknutiji pilot objekti, osnovani su kako bi se započela istraživanja na alohtonim vrstama te utvrdile vrste koje su optimalne za osnivanje šumskih kultura u Republici Hrvatskoj. Primjeri iz ukupno četiri bioklimatska područja su

ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 93     <-- 93 -->        PDF

obrađeni i odabrani kao studije slučaja, kako bi se polučili zaključci o introduciranju i uporabi alohtonih vrsta u Republici Hrvatskoj. Od svojega osnivanja HŠI provodi monitoring uspjeha različitih crnogoričnih vrsta i njihovih provenijencija, kako bi se utvrdile one najproduktivnije i najotpornije (kontinuirani monitoring već 55 godina):
–              autohtone – Pinus sylvestris L., Pinus nigra J. F. Arnold, Picea abies /L./ Karst.
–              alohtone – Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco., Larix decidua Mill., Pinus strobus L.
–              pokusi provenijencija – Picea sitchensis (Bong.) Carriere, Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco., Larix decidua Mill., Liriodendron tulipifera L.
Usporedba uspjeha alohtonih i autohtonih vrsta također je obuhvaćena s nekoliko pokusnih ploha. Iako svaka studija slučaja obuhvaća i složenu problematiku gospodarenja alohtonim vrstama, ona ujedno reflektira povijesne okolnosti, specifičan način gospodarenja te ekološke izazove na koje kao šumarski stručnjaci moramo u budućnosti odgovoriti. Ukupno je odabrano i razmatrano jedanaest različitih studija slučaja (šumskih sastojina / pokusnih objekata) kojima su obuhvaćene sljedeće vrste:
–              autohtone – Fagus sylvatica L., Abies alba Mill., Pinus sylvestris L., Pinus nigra J. F. Arnold, Picea abies /L./ Karst.
–              alohtone – Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco., Pinus strobus L., Paulownia sp., Juglans nigra L., Picea sitchensis (Bong.) Carriere
–              pokusi provenijencija – Picea sitchensis (Bong.) Carriere, Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 94     <-- 94 -->        PDF

BIOKLIMATSKO PODRUČJE 1
„Sjemenska sastojina crnoga oraha (Juglans nigra L.) ” – Uprava šuma podružnica Varaždin, šumarija Čakovec (odsjeci 28 a, 26 b, g. j. „Donje Međimurje”)
Sjemenska sastojina crnoga oraha (Juglans nigra L.), odsjeci 28 a i 26 b gospodarske jedinice „Donje Međimurje“ (Šumarija Čakovec), prva je studija slučaja ljetne škole. Poslužila je za raspravu o uzgojnom aspektu proizvodnje sjemena NNTS-a, koji u velikoj mjeri utječe na kvalitetu sjemena koja se u ovakvim sastojinama dobiva. Ova kultura proglašena je sjemenskom sastojinom kako bi se pokrile potrebe za sjemenom te potrebe rasadničke proizvodnje za UŠP Koprivnica. Prorjede koje na pravilan način potiču rast i plodonošenje odabranih sjemenskih stabala neizostavni su uzgojni zahvati u svim šumskim sastojinama, a posebice u sjemenskim. Intenziteti prorjeda razlikuju se od onih u gospodarskim šumama te su odlučujući za optimalnu kvalitetu i količinu sjemena.
„Produktivnost NNTS-a u usporedbi s autohtonim vrstama“ – Šumske kulture zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco.), američkog borovca (Pinus strobus L.) i obične smreke (Picea abies /L./ Karst.)
Gospodarska jedinica „Zelendvor” jedinstvena je u Republici Hrvatskoj, jer je u svojoj povijesti, a tako i u sadašnjosti, korištena više kao ekskluzivno lovište. Gospodarska uloga šuma na ovome području bila je uglavnom na drugome mjestu. Specifični povijesni razlozi odražavaju se na stanje šuma na ovome području, pa tako najstariju kulturu zelene duglazije nalazimo upravo ovdje. Starost sastojine u odsjeku 8 d ove gospodarske jedinice (Šumarija Varaždin, UŠP Koprivnica) iznosi 120 godina te predstavlja umjetno osnovanu šumsku kulturu u kojoj pronalazimo najviša stabla ovoga područja. Upravo zbog dobre produktivnosti ova studija slučaja najbolji je primjer koristi koje se mogu polučiti uzgojem alohtonih vrsta u Republici Hrvatskoj. Dio odsjeka umjetno je pomlađen, a dobar uspjeh presadnje svjedoči o malim ekološkim zahtjevima ove vrste, što je samo jedna od prednosti zelene duglazije prilikom osnivanja šumskih kultura. Ova šumska kultura ne koristi se više kao sjemenska sastojina, te je predviđena za umjetnu obnovu 2017. godine.
BIOKLIMATSKO PODRUČJE 2
„Produktivnost NNTS-a i njihovih provenijencija u usporedbi s autohtonim vrstama“ – Pilot objekt Lokve (pokus provenijencija zelene duglazije, komparativni pokus šest crnogoričnih vrsta)
Pilot objekt „Lokve” smješten je na području Uprave šuma podružnice Karlovac, šumarije Duga Resa. UŠP Karlovac i Šumariju Duga Resa sudionicima su predstavili Oliver Vlainić, dipl. ing. šum., predsjednik Hrvatskog šumarskog društva i rukovoditelj planskog i analitičkog odjela UŠP i mr. sc. Lucija Vargović. U terenskom dijelu pomoć je pružio i Tomislav Flanjak, čuvar šume i lovišta Šumarije Duga Resa.
Na temelju dugogodišnjih rezultata sakupljenih na pokusnim plohama može se zaključiti kako najbolji uspjeh od svih alohtonih vrsta pokazuju zelena duglazija, američki borovac i europski ariš (nije NNTS prema NNEXT definiciji te se izuzeo iz programa ljetne škole). Od svih analiziranih provenijencija zelene duglazije u Republici Hrvatskoj

ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 96     <-- 96 -->        PDF

istaknuti primjerom gorostasne jele, na kojoj su zamijećene značajne štete. Općenito gledajući, uzgojni rizici NNTS-a koji se unose uglavnom zbog svoje visoke produktivnosti u prvome su redu ekonomski i biološki. Invanzivnost pojedinih alohtonih vrsta ozbiljno je pitanje koje se ne smije izostaviti, jer ove vrste mogu imati izražen negativan utjecaj na ekosustav (npr. smanjenje bioraznolikosti, problemi prilikom pomlađivanja). Prilikom introdukcije NNTS-a postoji i opasnost od kalamiteta uzrokovanih novim štetnicima (unesenim) ili pak štetnicima na koje su autohtone vrste već dobro prilagođene, a NNTS nisu. Predstojeće klimatske promjene ovu složenu problematiku čine još složenijom, pa je daljnje praćenje NNTS-a neizostavno. S druge strane, za neke alohtone vrste novije spoznaje ukazuju na manju invazivnost nego što se to do sada smatralo, kao i mogućnosti unosa različitih klonova.
Prirodna obnova i njega autohtonih sastojina (Fagus sylvatica L., Abies alba Mill.) – usporedba s NNTS
Kako bi se uspjeh unesenih vrsta mogao usporediti s uspjehom autohtonih vrsta te donio zaključak o rizicima i isplativosti uzgoja produktivnih NNTS-a u Republici Hrvatskoj, ljetnom školom su obuhvaćene i kvalitetne šumske sastojine obične bukve i obične jele. Obuhvaćene su sastojine na području Uprave šuma podružnice Delnice, šumarije Skrad, gospodarske jedinice Čedanj. Obrađena je problematika uzgojnih zahvata (prorjeda) kao i pomlađivanja ovih vrsta u usporedbi s problematikom obnove šumskih kultura najproduktivnijih alohtonih vrsta. Slabo prirodno pomlađenje NNTS-a (npr. zelena duglazija), u slučajevima kada je visoka produktvinost prioritet, ne mora biti negativna već pozitivna strana. U slučajevima supstitucije, kada takva kultura služi i za melioraciju staništa za autohtone vrste, prirodna obnova NNTS-a poskupljuje njegu buduće kulture.
BIOKLIMATSKO PODRUČJE 4
Dolina rijeke Mirne – šumska kultura močvarnog taksodija (Taxodium distichum (L.) Rich.) i prezentacija projekta HŠI-a „Jadranska modelna šuma“
Šumska kultura močvarnog taksodija (Taxodium distichum (L.) Rich.) nalazi se unutar granica specijalnog rezervata prirode „Motovunska šuma“. Ova je sjemenska sastojina

ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 95     <-- 95 -->        PDF

najbolji uspjeh u kontinentalnom dijelu zemlje pokazuju provenijencije koje potječu iz Savezne države Washington (provenijencija Elma) te europske provenijencije Hvidilde (Danska) i Šipka (Bugarska).
Na ovome pokusnom objektu polaznici su imali priliku upoznati se s Marteloskop metodom doznačivanja stabala. Općenito gledajući, doznaka spada u najstručnije uzgojne aktivnosti šumarskih stručnjaka. Stoga i ne čudi što je u Francuskoj osmišljena metodologija i računalni program za vježbu (simulaciju) i analizu percepcije stručnjaka tijekom odabiranja stabala budućnosti i stabala za doznaku. Metodologiju je razvio Max Bruciamacchie (AgroParisTech – ENGREF, Nancy), a već je u širokoj uporabi u državnim i privatnim šumama u Francuskoj. Marteloscope obuhvaća nepromjenjivu površinu (1 ha) na kojoj se obavlja izmjera svih stabala (taksacijska granica 17,5 cm). Detaljno se bilježi lokacija svakoga stabla te se svakom stablu pridružuje broj, šifra i jedan od četiri razreda kvalitete (definicija kvalitete obuhvaća i samu kvalitetu stabala, ali i prioritete prilikom selekcije). Vježbenici rade u grupama i imaju priliku doznačivati stabla na definiranoj površini, pri čemu su obvezni bilježiti razloge za doznačivanje svakoga stabla (prema sedam osnovnih, ponuđenih i detaljno razrađenih kategorija). Računalnim se programom tada simulira stanje sastojine prije i nakon sječe, te se analizira kako doznačena stabla utječu na kvalitetu sastojine. Prilikom simuliranja uzima se u obzir i biološki i ekonomski utjecaj doznake. Najvažnija korist ovakvog pristupa je aktivna interakcija vježbenika i instruktora, što rezultira procjenom trenutnog i budućeg stanja sastojine te zornim grafičkim prikazom analize utjecaja sječe doznačenih stabala iz različitih razreda kvalitete na ekonomsku i biološku komponentu zahvata.
Osnivanje plantaže paulovnije od privatnih šumoposjednika – Lokalitet „Žakanje“, privatna šuma (Šumarska savjetodavna služba)
Problematika uzgoja paulovnije u Europi, a posebice u Republici Hrvatskoj tek je u začecima. Iako se plantaže ove vrste već osnivaju, projekti vezani za uspjeh ove vrste tek su inicirani u europskim okvirima. Predstavnik Šumarske savjetodavne službe za Karlovačku županiju Matija Volner, dipl. ing. šum. predstavio je problematiku sudionicima. Paulovnija posljednjih godina dobiva sve veću pozornost u Republici Hrvatskoj i postaje vrlo brzo jedna od najzanimljivijih vrsta za osnivanje plantaža među privatnim šumoposjednicima i poljoprivrednicima. Ova produktivna vrsta vrlo niskih ekoloških zahtjeva pod nadzorom je Ministarstva zaštite okoliša i energetike te se trenutno može koristiti na poljoprivrednim površinama (nalazi se na listi poljoprivrednih vrsta). Plantaža paulovnije na lokalitetu „Žakanje“ tek je osnovana plantaža u privatnome vlasništvu te pokazuje jako dobre početne rezultate (prirast, vitalnost). Osnovni cilj osnovanja plantaže paulovnije je postići deblo bez grana od najmanje 3 – 4 m duljine u prvoj sezoni. Ovo je najvrjedniji dio stabla iz kojega dobivamo čisto drvo (bez grešaka). U optimalnim klimatskim uvjetima dobivamo 4 m dugo deblo u jednoj sezoni, ali to većinom nije slučaj, pa se svako stablo manje od 2-3 m siječe i prezimljuje do sljedeće vegetacije. NNTS može povećati prihode privatnih šumoposjednika, a uzgoj alohtonih vrsta dobar su način boljeg iskorištavanja zapuštenih poljoprivrednih površina.
BIOKLIMATSKO PODRUČJE 3
„Produktivnost NNTS-a i njihovih provenijencija u usporedbi s autohtonim vrstama“ – Pilot objekt Lokve (pokus provenijencija zelene duglazije, komparativni pokus šest crnogoričnih vrsta: Picea sitchensis (Bong.) Carriere, Abies grandis (Douglas ex D. Don) Lindl., Abies alba Mill., Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco., Picea abies /L./ Karst., Thuja plicata (Donn ex D.Don)
Pokusni objekt Rogi osnovan je šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća (HŠI). Jedan je od komparativnih pokusa kojima je cilj usporedba uspjeha alohtonih i autohtonih crnogoričnih vrsta. Nalazi se na području Uprave šuma Delnice, šumarije Skrad. Loš uspjeh svih istraženih provenijencija sitkanske smreke u ovome pokusu ukazuje kako ova alohtona vrsta nije pogodna za uzgoj u Republici Hrvatskoj. Rizici uzgoja alohtonih vrsta na ovome su lokalitetu

ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 97     <-- 97 -->        PDF

osnovana 1935. godine (porijeklo sjemena nepoznato), a prostire se na 0,63 ha u gospodarskoj jedinici Mirna (odsjek 4 b). Ova šumska kultura dobre kvalitete osnovana je na zamočvarenom tlu. Iako je podignuta na maloj površini i u specifičnim uvjetima, ova šumska kultura predstavlja dobar primjer kada alohtone vrste popunjavaju površinu na kojima autohtone vrste pokazuju slab uspjeh. Kvaliteta stabala je dobra, bez vidljivih simptoma biljnih bolesti ili štetnika. Kvaliteta sjemena za ovu starost kulture je također dobra. Srednji promjer iznosi 51 cm, a prosječna visina 24 m.
Problematika klimatskih promjena otvara pitanja upotrebe NNTS-a u potpuno novome svjetlu. Gubitak autohtonih vrsta iz nekih šumskih zajednica u pojedinim europskim zemljama nadomješta se produktivnijim ili na klimatske promjene otpornijim i plastičnijim alohtonim vrstama. Osim zamočvarenih površina alohtone vrste su se u nekim istraživanjima pokazale kao dobro rješenje za smanjenje šumkouzgojnih rizika, kao i za sprječavanje erozije, bujica te kalamiteta (olujna nevremena, napadi potkornjaka, itd.). Na takvim područjima NNTS povećava i opće korisne funkcije šuma te osigurava širu paletu proizvoda za lokalno tržište.
Na ovome lokalitetu predstavljen je i projekt HŠI-a „Jadranska modelna šuma“ (dipl. ing. Anton Brenko, mr. sc. Miljenko Županić). Cilj projekta je prijenos znanja i iskustava stečenih osnivanjem prve modelne šume u Republici Hrvatskoj pod nazivom „Sliv rijeke Mirne” na partnere. Osnivanje modelne šume „Sliv rijeke Mirne” u Istri, kojega je implementirala Istarska županija, Odjel za poljoprivredu i šumarstvo u suradnji sa Centrom za općekorisne funkcije šuma iz Pazina, započelo je 2009. godine, a završilo 2012. godine. U novom IPA Adriatic prekograničnom projektu „Jadranska modelna šuma” kojega implementira Hrvatski šumarski institut, partneri će pomoću uhodane metodologije Mediteranske mreže modelnih šuma pristupiti osnivanju modelne šume u Dalmaciji (http://www.sumins.hr/projekti/jadranska-modelna-suma-amf/).
Rasadnik „Frančeskija“
Rasadnik (RJ) „Frančeskija“ smješten je nedaleko od Umaga (Uprava šuma podružnica Buzet), a iako u proizvodnji nema alohtonih šumskih vrsta drveća, poslužio je kao dobar primjer za prezentaciju rasadničke proizvodnje šumskih sadnica u Republici Hrvatskoj. Općenito, možemo reći kako je problematika rasadničke proizvodnje NNTS-a složena, a to osobito vrijedi za Republiku Hrvatsku. Koristi koje se mogu polučiti uzgojem alohtonih vrsta potpuno izostaju ukoliko rasadnička proizvodnja ne prati potrebe prakse, a u RH nedostaju i istraživanja ciljana na optimiziranje proizvodnog procesa takvih vrsta.
„Produktivnost NNTS-a i njihovih provenijencija u usporedbi s autohtonim vrstama“ – pokusne plohe različitih provenijencija zelene duglazije (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco.) – Bioklimatsko područje 2
Lokalitet „Kontija“ (Uprava šuma podružnica Buzet) predstavlja mediteransko bioklimatsko područje, a rezultati istraživanja dali su nam uvid u uspjeh pojedinih vrsta i provenijencija koje mogu uspijevati u specifičnim klimatskim uvjetima. Pokusne plohe provenijencija zelene duglazije na ovome lokalitetu jedno je od 8 pokusnih objekata kojima je cilj istraživanje adaptabilnosti i uspjeha ove vrste u različitim bioklimatima naše zemlje. Pokus obuhvaća deset različitih provenijencija zelene duglazije, a osnovan je u proljeće

ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 98     <-- 98 -->        PDF

1969. godine u randomiziranom blok dizajnu. Ispitano je sedam američkih provenijencija (pet iz Savezne države Washington i dvije iz Oregona) te tri europske provenijencije (Danska, Bugarska, Hrvatska).
Prema analizi strukturnih parametara jasno je da najmanju produktivnost ima provenijencija Chady Cove, te se mora izbjegavati u uporabi u našim uvjetima. Rezultati klasterske analize pokazuju da se deset istraženih provenijencija grupira u četiri klastera. U klasteru 1 nalazi se samo najslabija provenijencija Shady Cove koja ima najmanje visine i promjere, pa tako i volumen. S druge strane, provenijencije iz klastera 3 (Pe All i Yelm) na malom broju stabala imaju najveći promjer, visine i drvni volumen, stoga se preporučuju za osnivanje šumskih kultura. Ostale provenijencije grupirane su u dva klastera sličnih vrijednosti, pri čemu provenijencije Shelton, Corvalis, Elma i Hvidilde (klaster 2) imaju iznadprosječne vrijednosti analiziranih parametara. Ovakva analiza provenijencija izuzetno je važna prilikom uzgoja zelene duglazije. Razlog tomu je izuzetno velika prirodna rasprostranjenost ove vrste te širok raspon ekoloških uvjeta u kojima pridolazi. Ukoliko se ne poštuju načela pravilnoga odabira provenijencije, uspjeh uzgoja ove vrste može potpuno izostati. Pojedine provenijencije, osim male produktivnosti, u našim uvjetima su i posebno osjetljive na pojedine abiotske i biotske čimbenike.
Zajednički rad svih radnih skupina sudionika ljetne škole zaključen je promišljanjima i raspravom o različitim izazovima koje nam predstojeće društvene, ekonomske i klimatske promjene nose. Najsloženiji je međuodnos pojedinih komponenata gospodarenja, poput interakcije rizika, izazova i mogućnosti uzgoja NNTS-a u Republici Hrvatskoj. Nadolazeći izazovi u gospodarenju šumama koji se temelje na prirodnim načelima, proizlaze iz sve izraženijih klimatskih i društvenih promjena. Iako je znanstveni doprinos već postignut predstavljanjem različitih projekata, znanstvenih spoznaja te kroz mnogobrojne rasprave, šumarskoj javnosti će biti vidljiv tek nakon objave preglednoga rada iz ove problematike. Njegova objava pružit će i osnovne smjernice prilikom introdukcije i uzgoja alohtonih vrsta u RH te biti inicijativa za aktivna promišljanja o ulozi NNTS-a u mjerama prilagodbe na klimatske promjene.
Sudionici, treneri i predstavnici COST Akcije ocijenili su ljetnu školu na temelju evaluacijskog obrasca. Ocjena uspjeha škole obuhvaćala je više različitih gledišta aspekata, a čak 90 % polaznika i predavača ocijenilo je kako je ova ljetna škola u potpunosti ispunila njihova očekivanja u svim područjima. Na plenarnom sastanku COST Akcije u Lisabonu ovu 1. NNEX ljetnu školu predstavila je dr. sc. Sanja Perić, a Upravni odbor ove akcije ocijenio ju je izuzetno uspješnom, posebice s organizacijskog i tematskog stajališta. Posebnu dimenziju uspjeha ljetnoj školi daje suradnja sa šumarskom praksom te širenje znanstvenih spoznaja među šumarskim stručnjacima. Kako je u radionici otvoren niz istraživačkih pitanja vezanih za NNTS u RH, kao glavni zaključak ove ljetne škole navodi se potreba usklađenja zakonodavnih okvira te daljnjeg istraživanja introdukcije i uzgoja alohtonih vrsta u Republici Hrvatskoj.