DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 87     <-- 87 -->        PDF

61. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE
Milan Glavaš
U Opatiji je u Grand hotelu „4 opatijska cvijeta“ od 7. do 10. veljače 2017. godine održan 61. seminar biljne zaštite. Nazočilo mu je oko 550 sudionika. Seminar su organizirali Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ) i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Suorganizator je Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo (HCPHS), a pokrovitelj je Ministarstvo poljoprivrede. Medijski pokrovitelji su tvrtke Agroglas i Gospodarski list. Sponzori seminara bile su tvrtke za proizvodnju i distribuciju sredstava za zaštitu bilja (21 tvrtka) koje su izložile i nudile obilje pisanih materijala.
Predsjednica HDBZ prof. dr. sc. Renata Bažok vodila je protokol svečanog otvaranja seminara. Uz pozdrave i riječi dobrodošlice svim sudionicima, sponzorima i pozvanim gostima detaljno je govorila o sadašnjem stanju zaštite bilja u Hrvatskoj. Uz predsjednicu skup su pozdravili i uvaženi gosti. Nakon toga sudionicima se obratio Tugomir Majdak državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede i u ime pokrovitelja otvorio 61. seminar biljne zaštite.
Po ustaljenoj tradiciji početak rada 61. seminara započeo je dodjelom nagrada i priznanja zasluženim članovima HDBZ i tvrtkama. Zlatnu plaketu s poveljom primio je jedan agronom, a jedna tvrtka priznanja.
Slijedila je promocija članova HDBZ koji su od prošlog do ovog seminara postigli akademski stupanj doktora znanosti iz područja zaštite bilja. Promovirana je jedna agronomka i naš kolega Krunoslav Arač. Boravkom na seminaru nagrađena su 3 studenta Agronomskog fakulteta u Zagrebu, 3 studenta Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i jedan student sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Naš nagrađeni student je Milan Čop, student druge godine diplomskog studija. S ponosom ističemo da je naš nagrađeni student u koautorstvu s prof. dr. sc. Borisom Hrašovcem priredio i izložio poseban referat.
Nakon svečanog otvaranja i kraćeg odmora slijedio je okrugli stol pod naslovom: Novi kriteriji Europske unije pri procjeni SZB – moguće posljedice za poljoprivredu za Republiku Hrvatsku. Sljedeća dva dana rad seminara se odvija putem izlaganja i rasprava po sekcijama: Aktualni problemi u zaštiti bilja (9 referata) i panel rasprava, Novi i nadolazeći problemi u zaštiti bilja (9 referata), Fitofarmacija (13 referata), Primjena naprednih tehnologija- podrška integriranoj zaštiti bilja (10 referata) i Šumarstvo (22 referata). Na ovom seminaru održana su 63 referata, od koji su 22 šumarska. O radu Šumarske sekcije daje se poseban prikaz.
Drugog dana seminara održana je godišnja i to izborna skupština HDBZ. Za sljedeći četverogodišnji mandat za predsjednicu je izabrana prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić. Šumare će i dalje zastupati prof. dr. sc. Milan Glavaš.
Prikaz rada Šumarske sekcije
Od 22 prijavljena referata za ovu sekciju jedan nije održan zbog bolesti autora. Uz izlaganje po referatima promovirane su i dvije knjige. Prijavljeni autori i koautori bili su sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu (13), Hrvatskog šumarskog instituta (12), UPŠ Vinkovci (3), UŠP Delnice (1), UŠP Koprivnica (1) Uprave Hrvatskih šuma (1), sa Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu (2), HCPHS (1) i HŠD (1), te još jedna koautorica iz Delnica. Dakle, referate za 61. Seminar priredilo je 36 domaćih autora i koautora. Iz Slovenije (Gozdarski inštitut, Zavod za gozdove, Biotehniška fakulteta, Kmetijski gozdarski zavod i Ministarstvo za kmetijstvo in prehrano) referate je priredilo 13 autora i koautora. Iz Bosne i Hercegovine (Šumarski fakultet i „Sarajevo šume“) bilo je 5 autora i koautora. Kao koautori na jednom referatu HŠI bio je jedan koautor iz Grčke i jedan iz Austrije. Iz navedenog proizlazi da je u pripremi referata za ovaj seminar sudjelovao 21 autor i koautor iz stranih zemalja. Brojka od 57 domaćih i stranih autora i koautora ukazuje na sadašnju problematiku zaštite šuma i međunarodnu suradnju.
Radnom dijelu sekcije nazočila su dva člana Uprave hrvatskih šuma i 16 članova iz 12 UŠP (izostali su predstavnici UŠP Split, Požega, Osijek i Našice). Iz Hrvatskog šumarskog instituta bilo je 7, a sa Šumarskog fakulteta 6 predstavnika. Iz ostalih domaćih ustanova na sekciji je bilo prisutno još nekoliko osoba. Iz Bosne i Hercegovine sekciji je bili nazočno 5, a iz Slovenije 3 sudionika. Ukopno je Šumarskoj sekciji nazočilo preko 50 sudionika, što je nešto više nego prethodnih godina.
Na početku rada voditelj Šumarske sekcije prof. dr. sc. Milan Glavaš nazočnima je uputio pozdrave dobrodošlice i izvijestio o događajima na svečanom otvaranju. Svi su sudionici uputili čestitke promoviranom dr. sc. Krunoslavu Araču, a posebno našem nagrađenom studentu Milanu Čopu i ohrabrili ga za njegovo izlaganja. Posebne pozdrave nazočnima uputio je dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Mirza Dautbašić. On je, kao i prošle godine, sudionicima poklonio 50 kalendara s prekrasnim motivima njihovih šuma. Nakon toga sekcija je radila po predviđenom

ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 88     <-- 88 -->        PDF

programu, a dalje se daje sažeti prikaz izlaganja. Izlaganja su trajala dva dana.
Na početku rada sekcije govorilo se o uzrocima sušenja poljskog jasena, o gljivi Chalara fraxinea i mogućim mjerama zaštite, smjernicama gospodarenja i sanaciji površina zahvaćenih sušenjem.
U više referata tretirana je problematika hrasta lužnjaka. Izneseni su vrlo važni podaci o hrastovoj mrežastoj stjenici, njenom širenju, štetama i zaštiti hrasta. Ukazano je na genetske razlike između populacija gubara i njihovom širenju, te kako je ishrana gusjenica lišćem hrasta lužnjaka i obične bukve povezana s razvojem gusjenica i kritičnim brojem gubara. Naglasak je dan na biološko suzbijanje kukaca. O patogenoj gljivi Beauveria bassiana govorilo se da je korisna za suzbijanje gubara, hrastove mrežaste stjenice i šimširovog moljca. Konačno je ukazano na potrebu izgradnje pregrada koje bi zadržavale vodu i omogućile ishranu i preživljavanje hrasta i drugih vrsta u nepovoljnim uvjetima.
Pitomi kesten je obrađen kroz nekoliko izlaganja. U vezi s kestenom i drugim vrstama, ukazano je na značenje brze metode otkrivanja štetnika i predatora. Ukazano je na štetnost kestenove ose šiškarice i njenog predatora Tozymus sinensis koji je prema evidenciji parazitira u 90 % šiški te ose, a što je pouzdan znak za biološku zaštitu kestena.
U više izlaganja iznesena su nova saznanja o smrekovim i drugim potkornjacima. Ukazano je na važnost rane detekcije potkornjaka, načine detekcije, na poduzimanje zaštitnih mjera, a pogotovo na stimulaciju prirodnih neprijatelja, na prvom mjestu entomopatogene gljive Beauveria bassiana.
U jednom izlaganju naglasak je dan na utvrđene parazitoide u jajnim leglima borova četnjaka u Hercegovini. U drugom izlaganju slušatelji su upoznati s najnovijim podacima o gljivi Dothistroma septosporum na običnom i crnom boru u Istri i šumariji Đurđevac. Jedno izlaganje odnosilo se na gljivu Phomitopsis funerea na kavkaskoj jeli. Autori su ukazali na štetnost gljiva i mogućnost suzbijanja.
U jednom izlaganju ukazano je na šumske glodavce, na važnost uvida u strukturu njihove populacije i sezonsku brojnost, a to su temeljni preduvjeti za pravovremeno poduzimanje zaštitnih mjera.
U dva izlaganja upozoreno je na opasnost uvoza invazivnih stranih vrsta. Na popisu takvih vrsta u Sloveniji nalazi se 13 vrsta kukaca, 12 vrsta gljiva i 50 vrsta biljaka. S naše strane upozoreno je na 3 vrste iz roda Agrillus.
U posljednjem izlaganju na Šumarskoj sekciji govorilo se o bukovoj truležnici Meripilus giganteus za koju se pretpostavlja da će se širiti u šumskim sastojinama i živim stablima obične bukve u Hrvatskoj.
Poslije svakog izlaganja razvila se rasprava, postavljana su pitanja i davana pojašnjenja. Upravo to najbolje govori o

ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 89     <-- 89 -->        PDF

sagledavanju sadašnjeg stanja zaštite šuma, a i o potrebi ovakvih susreta.
Značajno je da su na šumarskoj sekciji promovirane dvije nove knjige: „Integralna zaštita smrče“, čiji su autori sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu i „Priručnik o glodavcima šuma Hrvatske“ domaćih autora.
Zaključak
Na ovom seminaru šumari su nastupili s daleko većim brojem izlaganja nego proteklih nekoliko godina. Znatan broj referata zajedno su prijavili domaći i strani autori, što je pokazatelj suradnje u rješavanju sve složenijih pojava u zaštiti šuma. Za pohvaliti je da su domaći znanstvenici u pripremu referata uključili znatan broj mladih stručnjaka i studenata. U izlaganjima su obuhvaćeni najvažniji problemi vezani za poljski jasen, hrast lužnjak, pitomi kesten, potkornjake, invazivne vrste i još nekoliko šumskih vrsta. U više izlaganja dana je važnost biološkoj kontroli štetnih organizama. Također je ukazano i na mjere zaštite od sitnih glodavaca. Koliko su bile važne odabrane teme najbolje govori činjenica da su nakon izlaganja slijedile rasprave slušača i izlagača. Za promovirane knjige sudionici su pokazali veliko zanimanje.
Šumari su seminaru nazočili samo dva dana. Nadajmo se da će na sljedećim seminarima šumari sudjelovati u većem broju i biti prisutni cijelo vrijeme trajanja seminara, kao nekada.
1. LJETNA ŠKOLA COST AKCIJE FP1403 NNEXT / „INTRODUCIRANE ŠUMSKE VRSTE DRVEĆA U EUROPI S GLEDIŠTA KLIMATSKIH PROMJENA: RIZICI, IZAZOVI I MOGUĆNOSTI“
Martina Tijardović, Sanja Perić
COST platforma (European cooperation in science and technology) europski je instrument koji najdulje od svih instrumenata podupire međunarodnu suradnju među istraživačima, inženjerima i studentima. Cilj akcija ove platforme je omogućiti razvoj znanstvenih istraživanja koje će dovesti do novih koncepata i proizvoda. Na taj način pridonosi jačanju istraživačkih i inovacijskih kapaciteta na europskoj razini. Akcije predstavljaju fleksibilan, brz i djelotvoran instrument međunarodnog umrežavanja istraživača, inženjera i studenata, kako bi surađivali i uskladili istraživačke aktivnosti na nacionalnoj razini. Akcije omogućavaju europskim istraživačima zajedničko razvijanje vlastitih ideja u svakom znanstvenom i tehnološkom području, pa tako i u šumarstvu. Akcije su zapravo znanstvene i tehnološke mreže, otvorene za istraživače i poduzetnike, a traju četiri godine. Ostvaruju se kroz paletu instrumenata umrežavanja, kao što su radionice, stručni i znanstveni skupovi, ljetne škole (treining schools), kratkoročne znanstvene misije (short-term scientific missions – STSMs) te kroz različite diseminacijske aktivnosti (znanstveni radovi, brošure, info letci, izvješća sa sastanaka, ljetnih škola, STSMa...). Ipak, COST platforma ne financira sama istraživanja.
COST Akcija FP1403 – Introducirane vrste drveća u europskim šumama – iskustva, rizici i mogućnosti (Non-native tree species for European forests – experiences, risks and opportunities – NNEXT) ima cilj uspostaviti multidisciplinarnu mrežu istraživanja introduciranih (unesenih) vrsta drveća u europskim šumskim ekosustavima te analizirati opasnosti i izazove prisutnosti tih vrsta u šumskim ekosustavima te njihova uzgoja. U 17. i 18. st. u Europi je započela introdukcija vrsta, a današnja pitanja o proizvodnji biomase, kao i pitanje da li te vrste drveća mogu povećati sposobnost prilagodbe na klimatske promjene, utjecali su na sve veći interes šumarske javnosti. Kako bi se utvrdio njihov puni potencijal (povezan s gospodarenjem), ali i procjena opasnosti od rizika i izazova njihove introdukcije, potrebna je komunikacija različitih interesnih skupina unutar i izvan europskih granica.