DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 85     <-- 85 -->        PDF

prenose na čovjeka, ali i sa životinje na životinju te se opisuje način prevencije zaraze.
Poglavlje Literatura ima 22 navoda, od toga više od polovice (12) čine navodi naši vrijednih kolega sa Šumarskog fakulteta koji su se bavili ovom problematikom, a od toga 3 doktorske disertacije autora ovoga Priručnika.
Prilozi 1 i 2, posebice drugi prilog, donosi nam vrijedne praktične primjere ispunjenih terenskih obrazaca utvrđivanja brojnosti glodavaca te štete od istih u šumama Hrvatske, koje su korištene kroz znanstveno-istraživačke projekte: „Ekološko klimatske promjene i problem obnove šuma hrasta lužnjaka u spačvanskom bazenu“ i „Ekologija i obnova poplavnih šuma Posavine“. Na prvome sam imao zadovoljstvo i sam aktivno sudjelovati te puno toga naučiti, a to mi je zadovoljstvo upriličio kolega dr. sc. Marko Vucelja. Kolegi Vucelji se i ovom prigodom zahvaljujemo na izvrsnoj i transparentnoj suradnji.
Zaključno: Prema definiciji priručnik je skup važnijih činjenica iz neke znanosti, struke i sl., sabran u jednoj publikaciji. Ovaj to svakako jest te u potpunosti ispunjava svoju nakanu. Priručnik o glodavcima šuma Hrvatske je praktički rezultat multidiciplinarnoga pristupa izvođenja istraživanja i dobar primjer sinergijskoga odnosa znanosti i prakse, njegov čisti „autput“,  koji će izravno poslužiti šumarskoj praksi prilikom donošenja važnih odluka. Svima koji su dali svoj doprinos za realizaciju ovoga Priručnika, posebice vrijednim kolegama na terenu, dugujemo zahvalnost na pristupu, a autorima Priručnika sve čestitke!
Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Prof. dr. sc. Osman Mujezinović: INTERGRALNA ZAŠTITA SMRČE – SMJERNICE
Milan Glavaš
Izdavači ove knjige su Univerzitet u Sarajevu Šumarski fakultet i Uprava BiH za zaštitu zdravlja. Tisak je obavila Štamparija Fojnica d.d. u drugoj polovici 2016. godine. Autori su profesori zaštite šuma Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić i Osman Mujezinović. Knjigu su recenzirali prof. dr. sc. Milan Glavaš, prof. dr. Ćemal Višnjić i dr. sc. Milan Pernek. Knjiga je napisana na 165 stranica. Započinje predgovorom, a završava popisom literature i indeksom stručnih pojmova. Glavni dio knjige podijeljen je u 4 poglavlja s odgovarajućim potpoglavljima. Uz tekst se nalazi 179 vrlo kvalitetnih slika raspoređenih na odgovarajuća mjesta. Slijedi prikaz sadržaja knjige.
U Predgovoru autori navode značaj smreke u Bosni i Hercegovini, a razlog zbog čega je knjiga napisana je nedovoljna pozornost zaštiti smreke. Nadaju se da će knjiga biti korisna stručnjacima i studentima.
U daljnjem tekstu iznose se bitne činjenice navedene u pojedinim poglavljima.
1. Uvod
U Uvodu ističu važnost smreke s gospodarskog i ekološkog stajališta, navode razloge propadanja i upozoravaju na pogreške u izmiještanju genofonda smreke. Po važnosti je smreka u BiH odmah iza bukve i jele. Zdravstveno joj se stanje pogoršava uslijed neodgovarajućeg gospodarenja, klimatskih promjena, zagađivača i drugih agenasa, o čemu govore u sljedećim poglavljima.
2. Ekološko- vegetacijske karakteristike i rasprostranjenost smrče u Bosni i Hercegovini
Na početku ovog poglavlja navedeni su podaci o rasprostranjenosti smreke s obzirom na nadmorsku visinu, klimatske

ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 86     <-- 86 -->        PDF

razlike, padaline, temperature, tlo i dr. Zatim je navedeno gdje je rasprostranjena u Europi, a vrlo detaljni su navodi o njenoj rasprostranjenosti u BiH i šumama s kojima tvori zajednice.
3. Faktori destabilizacije zdravstvenog stanja smrče
Ovo poglavlje podijeljeno je u tri potpoglavlja, obuhvaća 110 stranica. Prva dva potpoglavlja su kratka, a treće čini gotovo cijeli sadržaj knjige, pa se prikazuje detaljno, a prva dva samo u najkraćim naznakama.
U prvom potpoglavlju govori se o dinamičkoj ravnoteži u šumskim zajednicama i abiotičkim i biotičkim utjecajima na remećenje stabilnosti smreke. Posebice se naglašava negativno djelovanje čovjeka.
U drugom obrazlažu kako abiotički čimbenici utječu na zdravstveno stanje smreke. U tom smislu obrazlažu utjecaj klime, onečišćenja zraka, suše, mraza, vjetra, snijega i drugih negativnih čimbenika.
Treće potpoglavlje podijeljeno je u dva dijela. U prvome se govori o uzročnicima bolesti smreke, a u drugome o štetnim kukcima, što se vidi iz daljnjeg prikaza.
Uzročnici bolesti smrče. Uzročnike bolesti smreke rasporedili su u 4 grupe. U prvoj se obrađuju gljivični uzročnici bolesti korijena (vrste rodova Heterobasidion i Armillaria), u drugoj je opisano 15 uzročnika bolesti stabala, u trećoj 4 vrste koje uzrokuju bolesti izbojaka, a u četvrtoj 9 vrsta koje uzrokuju bolesti iglica, polijeganje ponika i plijesan sjemena. Gljive su opisane prema značenju opširno ili u kraćem obliku, navedeni su simptomi, šteta, biologija gljive i moguće mjere zaštite. Ukupno je obrađeno blizu 40 vrsta gljiva.
Štetni insekti kao uzročnici pogoršanja zdravstvenog stanja smrče. To je najopsežniji dio knjige, obuhvaća 75 stranica. Štetne kukce su također grupirali u tri skupine, pa se tim redom prikazuju.
a) Štetnici iglica, pupova i mladih izbojaka. U ovoj grupi obrađeni su štetnici iz 5 redova i 10 porodica. Ukupno je opisano 13 vrsta kukaca. Iz opisa se vidi koji su kukci najštetniji, koji su im prirodni neprijatelji i mogućnost suzbijanja.
b) Štetnici kambijalnog tkiva i drveta. Ovo je izuzetno značajan, čak najvažniji dio knjige napisan na 45 stranica. Na početku je naglašeno da su potkornjaci najvažniji štetnici smreke. Slijedi detaljan opis o karakteristikama potkornjaka i mjerama borbe. Iza toga slijedi opis pojedinih vrsta, gdje su iznesene sve bitne činjenice za svaku vrstu. Opisano je 28 vrsta kukaca. Od toga redu Coleoptera pripada 20 vrsta (pordici Cerambycidae pripada 9, Curculionidae 8 vrsta kukaca – to su najzastupljenije porodice po vrstama kukaca na smreci), redu Hymenoptera pripada 7, a redu Lepidoptera jedna vrsta. O pojedinim vrstama govori se vrlo detaljno.
c) Štetnici generativnih organa. Na ovom mjestu opisano je 7 vrsta štetnika češera i sjemena smreke. Sustavno pripadaju u 4 reda, 5 porodica i 6 rodova. Ukratko su navedeni podaci o štetniku, štetama i mogućim mjerama suzbijanja.
Sveukupno je opisano 48 vrsta kukaca koji pripadaju u 6 redova, 18 porodica i 39 rodova.
4. Principi integralne zaštite smrče.
Na početku ovog poglavlja autori naglašavaju da je u BiH smreka jedna od najznačajnijih vrsta šumskog drveća i da njena zaštita treba biti zasnovana na načelima i postupcima zajedničkog djelovanja, i to primjenom širokog spektra mjera. Zatim obrazlažu pojedine mjere zaštite. Posebno naglašavaju značenje šumsko-uzgojnih mjera, monitoring štetnika i korisnih organizama, način utvrđivanja štetnosti, optimalno vrijeme poduzimanja odgovarajućih zaštitnih mjera i td. Na kraju ističu da zaštita smreke uz šumare treba biti obveza i stručnjaka iz drugih oblasti koji su u vezi sa šumama.
Slijedi popis literature, 176 izvora i indeks 65 stručnih pojmova.
Zaključak
Uvjerenja sam da ovo djelo predstavlja izuzetak u šumarskoj struci, jer obuhvaća cjelovitu zaštitu jedne šumske vrste. Autori su dali jasne detalje o smreci, njenim ekološkim zahtjevima, općoj rasprostranjenosti, a o njenoj rasprostranjenosti u BiH napisali su bezbroj preciznih navoda kao i o njenoj ekološko-vegetacijskoj pripadnosti u BiH. Iz analize cjelokupnog teksta vidljivo je da su autori vrlo jasno opisali abiotičke i biotičke štetne čimbenike i njihovu povezanost sa smrekom. Veliko značenje daju gospodarenju sa smrekovim šumama i kulturama, posebno ako je smreka uzgojena izvan prirodnog areala i iz biljaka neodgovarajuće provenijencije. Opisi pojedinih kukaca i gljiva nisu opsežni, a to nije niti nužno, jer se o svakoj vrsti mogu naći podaci u drugim dostupnim izvorima. Najvažniji kukci i gljive su opisani opširno i detaljno. Na završetku knjige autori daju detaljne upute i pristup provođenju integrirane zaštite smreke.
Ova knjiga je od posebne vrijednosti za znanstvenike, zaštitare i uzgajivače, korisna je za specijaliste u šumarstvu i šire. Studentima može služiti kao primjer kako se sagledava zaštitarska problematika jedne šumske vrste drveća, a znanstvenicima poticaj da slična djela napišu i o drugim važnim šumskim vrstama. Autori zaslužuju pohvale i čestitke.