DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 85     <-- 85 -->        PDF

prenose na čovjeka, ali i sa životinje na životinju te se opisuje način prevencije zaraze.
Poglavlje Literatura ima 22 navoda, od toga više od polovice (12) čine navodi naši vrijednih kolega sa Šumarskog fakulteta koji su se bavili ovom problematikom, a od toga 3 doktorske disertacije autora ovoga Priručnika.
Prilozi 1 i 2, posebice drugi prilog, donosi nam vrijedne praktične primjere ispunjenih terenskih obrazaca utvrđivanja brojnosti glodavaca te štete od istih u šumama Hrvatske, koje su korištene kroz znanstveno-istraživačke projekte: „Ekološko klimatske promjene i problem obnove šuma hrasta lužnjaka u spačvanskom bazenu“ i „Ekologija i obnova poplavnih šuma Posavine“. Na prvome sam imao zadovoljstvo i sam aktivno sudjelovati te puno toga naučiti, a to mi je zadovoljstvo upriličio kolega dr. sc. Marko Vucelja. Kolegi Vucelji se i ovom prigodom zahvaljujemo na izvrsnoj i transparentnoj suradnji.
Zaključno: Prema definiciji priručnik je skup važnijih činjenica iz neke znanosti, struke i sl., sabran u jednoj publikaciji. Ovaj to svakako jest te u potpunosti ispunjava svoju nakanu. Priručnik o glodavcima šuma Hrvatske je praktički rezultat multidiciplinarnoga pristupa izvođenja istraživanja i dobar primjer sinergijskoga odnosa znanosti i prakse, njegov čisti „autput“,  koji će izravno poslužiti šumarskoj praksi prilikom donošenja važnih odluka. Svima koji su dali svoj doprinos za realizaciju ovoga Priručnika, posebice vrijednim kolegama na terenu, dugujemo zahvalnost na pristupu, a autorima Priručnika sve čestitke!
Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Prof. dr. sc. Osman Mujezinović: INTERGRALNA ZAŠTITA SMRČE – SMJERNICE
Milan Glavaš
Izdavači ove knjige su Univerzitet u Sarajevu Šumarski fakultet i Uprava BiH za zaštitu zdravlja. Tisak je obavila Štamparija Fojnica d.d. u drugoj polovici 2016. godine. Autori su profesori zaštite šuma Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić i Osman Mujezinović. Knjigu su recenzirali prof. dr. sc. Milan Glavaš, prof. dr. Ćemal Višnjić i dr. sc. Milan Pernek. Knjiga je napisana na 165 stranica. Započinje predgovorom, a završava popisom literature i indeksom stručnih pojmova. Glavni dio knjige podijeljen je u 4 poglavlja s odgovarajućim potpoglavljima. Uz tekst se nalazi 179 vrlo kvalitetnih slika raspoređenih na odgovarajuća mjesta. Slijedi prikaz sadržaja knjige.
U Predgovoru autori navode značaj smreke u Bosni i Hercegovini, a razlog zbog čega je knjiga napisana je nedovoljna pozornost zaštiti smreke. Nadaju se da će knjiga biti korisna stručnjacima i studentima.
U daljnjem tekstu iznose se bitne činjenice navedene u pojedinim poglavljima.
1. Uvod
U Uvodu ističu važnost smreke s gospodarskog i ekološkog stajališta, navode razloge propadanja i upozoravaju na pogreške u izmiještanju genofonda smreke. Po važnosti je smreka u BiH odmah iza bukve i jele. Zdravstveno joj se stanje pogoršava uslijed neodgovarajućeg gospodarenja, klimatskih promjena, zagađivača i drugih agenasa, o čemu govore u sljedećim poglavljima.
2. Ekološko- vegetacijske karakteristike i rasprostranjenost smrče u Bosni i Hercegovini
Na početku ovog poglavlja navedeni su podaci o rasprostranjenosti smreke s obzirom na nadmorsku visinu, klimatske