DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Publikacija je izdana sredstvima Ministarstva poljoprivrede koje financira Program radova za izvještajno-prognozne poslove u šumarstvu.
Publikacija koju predstavljamo rezultat je izvođenja znanstveno-istraživačkih projekata: „Ekološko klimatske promjene i problem obnove šuma hrasta lužnjaka u spačvanskom bazenu“ (izvođač: Hrvatski šumarski institut) i „Ekologija i obnova poplavnih šuma Posavine“ (izvođač: Šumarski fakultet). Glodavci su globalno rasprostranjena, brojem vrsta i jedinki najmnogobrojinija skupina sisavaca, koja u šumarstvu periodično uzrokuje štete na pomlatku i sjemenu drvenastih biljnih vrsta te prenosi niz zaraznih bolesti opasnih za zdravlje čovjeka, domaćih i divljih životinja. Glodavci u šumskim ekosustavima, rasadnicima, kulturama te skladištima biljnoga materijala trajno su prisutni uzročnici šteta na sjemenu, stabljici i korijenu mladih biljaka. Najznačajnije štete nalazimo u šumama hrasta lužnjaka, bilo da se radi o sjemenu,  poniku, pomlatku, ali i na biljkama starosti i do 15 godina. Izvor hrane, najčešće urod šumskog sjemena (žira), pokazao se kao glavni čimbenik prenamnožavanja glodavaca. Priručnik o glodavcima šuma Hrvatske ima 52 stranice, sa 3 dodatne stranice ostavljene za bilješke. Strukturiran je kako slijedi: Uvod; Sistematika glodavaca; Biologija i morfologija glodavaca; Vrste voluharica (šumska, livadna, poljska i vodeni voluhar) i miševa (žutogrli šumski miš, šumski miš, poljski miš), sivi puh te europski dabar; Štete koje čine na korijenu i kori, te štete na sjemenu i pomlatku; Utvrđivanje populacija glodavaca; Kontrola populacije glodavaca; Glodavci kao prijenosnici zoonoza; Literatura; Prilog 1; Prilog 2.
U uvodnom dijelu dane su osnovne informacije o glodavcima (rasprostranjenost, broj vrsta), kao uzročnicima šteta na pomlatku i sjemenu koje čine u šumarstvu, u šumama hrasta lužnjaka i poljskoga jasena, kao prijenosnicima niza zaraznih bolesti, ali i njihovom potrebnom sastavnicom u ekosustavima, koja je od velikog ekološkog značenja. Svrha ovoga Priručnika je služiti šumarskoj struci na način da se steknu znanja o temeljnim karakteristikama najučestalijih vrsta glodavaca u šumama Hrvatske, njihove determinacije i karakteristična oštećenja na sjemenu i pomlatku. Priručnik također daje informacije o kontroli glodavaca i mogućim dozvoljenim metodama redukcije njihove brojnosti. Osim toga u priručniku možete naći informacije o najčešćim bolestima koje šumski glodavci prenose na čovjeka i opisuje načine prevencija zaraze.
Poglavlja:  Sistematika glodavaca te biologija i morfologija glodavaca prepustit ćemo Vama na čitanje i proučavanje. Ovom prigodom ukazujemo na tablicu 1. (str. 13) koja jasno i jednostavno opisuje morfološke razlike između voluharica i miševa. Tako saznajemo kako su voluharice sitnih očiju, kratkoga repa (oko pola dužine tijela) sa malim ušima, za razliku od miševa koji imaju velike ispupčene oči, dugi rep (oko dužine tijela) s velikim jasno vidljivim ušima. Slikovni prikazi to zorno razlikuju. 
Poglavlja: Vrste voluharica (šumska, livadna, poljska i vodeni voluhar) i vrste miševa (žutogrli šumski miš, šumski miš, poljski miš), sivi puh te europski dabar, također prepuštamo Vama na proučavanje. Iz bogatih slikovnih prikaza dobit ćete izvrstan razlikovni pregled s osnovnim morfološkim karakteristikama vrsta navedenih glodavaca.
Poglavlje Štete koje glodavci čine na korijenu i kori, te štete na sjemenu i pomlatku također zorno prikazuju iste sa vrsnim fotografijama i njihovim grafičkim razlikovnim prikazima.
Poglavlje Utvrđivanje populacija glodavaca donosi nam metodologiju, postavljanje lovnih površina te utvrđivanje brojnosti glodavaca.
Iz poglavlja kontrola populacija sitnih glodavaca (str. 37-39), a držimo važnim, posebice za našu praksu, izdvajamo sljedeće. Kako se hrvatska šumarska praksa nosila s ovim problemom? Od početka 80-ih godina prošloga stoljeća u najvećoj mjeri oslanjala se na korištenje rodenticida. Sukladno restrikcijama kojima podliježe kao nositeljica FSC certifikata, tvrtka Hrvatske šume d.o.o, koja upravlja šumama u državnom vlasništvu, obvezala se na prestanak primjene rodenticida, sa zaključno 2015. godinom. Primjena kemijskih metoda načelno se smatra opravdanom u vrijeme kritično visokih populacija. Regulativa FSC-a nositeljima certifikata osigurava pravo podnošenja zahtjeva za izuzećem od zabrane korištenja aktivnih tvari u rodenticidima. Kada i kako? Ako je pomladna površina na kojoj je obavljen izlov utvrđena relativna brojnost glodavaca između 20 % i 30 %, a posebice ako je viša od 30 %.
Poglavlje Glodavci kao prijenosnici zoonoza donosi nam vrijedne praktične informacije o bolestima koje glodavci