DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 83 <-- 83 --> PDF |
izazvane nedostatkom hranjiva. Daju upute za otklanjanje kloroze. Glavno je i najopširnije treće podpoglavlje, napisano je na preko 100 stranica. Opisane su glavne vrste drveća u Mostaru i štetni organizmi koji ih napadaju. Opisane vrste pripadaju u 15 rodova listača i 3 roda četinjača. Uz opis izgleda vrste za neke je navedeno značenje i učestalost u Mostaru, uvjeti rasta (tlo), osjetljivost na vanjske utjecaje, otpornost ili neotpornost na bolesti i štetnike, a navedeni su i drugi važni podaci. Za štetni organizam navedeno je kada je utvrđen na domaćinu u Mostaru, što pogoduje njegovu razvoju, biologija, izgled, štete i mjere zaštite domaćina. Za pojedine štetne organizme dani su vrlo opširni opisi. Tekst je popraćen brojnim slikama. Opisi se odnose na niže navedene domaćine i štene organizme. Na platanama su opisane 4 vrste gljiva i 3 vrste kukaca. Na lipama su opisane 2 vrste grinja, jedan kukac, jedna gljiva i imela. Na kopriviću je opisan jedan kukac, a dvije gljive na drugim mjestima. Na javoru dolazi jedan kukac, jedna grinja i jedna gljiva, na lagerstremiji jedna gljiva, japanskoj lagerstreniji jedna gljiva i 3 kukca. Na divljem kestenu opširno je opisana jedna gljiva, jedna bakterija i dva kukca. Na japanskoj trešnji dolazi jedna bakterija i jedna gljiva, na lovor višnji jedna gljiva i 2 kukca, na albiciji jedna gljiva, na japanskoj mušmuli jedna gljiva, na tobirovcu 2 kukca, a na hrastu crniki jedan kukac. Za agrume su detaljno opisani ograničavajući faktori uzgoja u Mostaru, a navedena je jedna gljiva i 4 kukca. Borove napadaju 2 gljive i borov četnjak. Čemprese napada jedna gljiva i nekoliko kukaca. Tuje stradavaju od nekoliko gljiva i nekoliko kukaca. Na početku četvrtog podpoglavlja daju se tumačenja o gljivama truležnicama, ukazuje se na dvije glavne vrste i ugrožene domaćine. Opisano je 10 lignikolnih gljiva, navedeni su ugroženi domaćini, broj napadnutih stabala, način infekcije, mogućnost zaštite i drugi potrebni podaci. Truležnice ugrožavaju stabilnost stabala. Zato su autori objasnili kako se utvrđuje statička stabilnost stabala. U petom podpoglavlju navedene su invazivne vrste pajasen, brusonecija, negundovac, maklura, bagrem, gledičija i dragun i za svaku navedeni posebni podaci. Na kraju navode 17 vrsta zeljastih biljaka, puzavica i grmova kao invazivnih vrsta na području Mostara. 5. Zapažanja i preporuke Autori govore o povijesnoj tradiciji uzgoja bilja na širem području Mostara kao svjedocima vremena. Posebno naglašavaju potrebu provođenja zaštitnih mjera te da prilikom sadnje treba uzeti u obzir karakteristike biljke i lokalne klime, ukazuju na greške pri odabiru vrsta i na invazivne biljke. Mišljenja su da je potrebna veća pozornost za održavanje zelenila, obuka kadrova i proširenje liste zaštićenih spomenika. Pozivaju na zaštitu zelenila od štetnih organizama koji su stalno prisutni. Zaključak Smatram da ova knjiga predstavlja rijetkost u sagledavanju gradskog zelenila i da će biti korisna širokim slojevima te da je ista poticaj za razvoj i očuvanje zelenila za Mostar i druge gradove, što joj daje jedinstvenu vrijednost. Vrlo su značajni i zanimljivi podaci o povijesnoj izgradnji zelenila Mostara i nastajanju spomenika. Svakome je čitatelju jasno ukazano na funkcije gradskog zelenila itekako važnog za život. U četvrtom poglavlju vidljivo je koje su glavne drvenaste biljke u Mostaru i koji ih štetni organizmi napadaju, ta kako ih treba čuvati. Na kraju knjige dane su vrlo korisne preporuke svima za održavanje zelenila. Uvjeren sam da će knjiga biti od koristi širokim slojevima, stručnjacima i znanstvenicima i poticaj za razvoj i očuvanje gradskog zelenila Mostar i drugih gradova, što joj daje jedinstvenu vrijednost, pa autori zaslužuju čestitke. Dr. sc. Linda Bjedov, Dr. sc. Marko Vucelja, Prof. dr. sc. Josip Margaletić: PRIRUČNIK O GLODAVCIMA ŠUMA HRVATSKE Tomislav Dubravac Krajem 2016. godine iz tiska je izašla vrijedna i praktična publikacija: Priručnik o glodavcima šuma Hrvatske. Izdavač je Hrvatski šumarski institut. Priručnik je javnosti predstavljen u Opatiji na 61. Seminaru biljne zaštite, koji je održan u vremenu od 7. do 10. veljače 2017. godine. Priručnik je djelo autora: dr. sc. Linda Bjedov, dr. sc. Marko Vucelja, prof. dr. sc. Josip Margaletić, kolega sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sa Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje. Urednici su dr. sc. Linda Bjedov i dr. sc. Marko Vucelja, koji je i grafički oblikovao Priručnik. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Publikacija je izdana sredstvima Ministarstva poljoprivrede koje financira Program radova za izvještajno-prognozne poslove u šumarstvu. Publikacija koju predstavljamo rezultat je izvođenja znanstveno-istraživačkih projekata: „Ekološko klimatske promjene i problem obnove šuma hrasta lužnjaka u spačvanskom bazenu“ (izvođač: Hrvatski šumarski institut) i „Ekologija i obnova poplavnih šuma Posavine“ (izvođač: Šumarski fakultet). Glodavci su globalno rasprostranjena, brojem vrsta i jedinki najmnogobrojinija skupina sisavaca, koja u šumarstvu periodično uzrokuje štete na pomlatku i sjemenu drvenastih biljnih vrsta te prenosi niz zaraznih bolesti opasnih za zdravlje čovjeka, domaćih i divljih životinja. Glodavci u šumskim ekosustavima, rasadnicima, kulturama te skladištima biljnoga materijala trajno su prisutni uzročnici šteta na sjemenu, stabljici i korijenu mladih biljaka. Najznačajnije štete nalazimo u šumama hrasta lužnjaka, bilo da se radi o sjemenu, poniku, pomlatku, ali i na biljkama starosti i do 15 godina. Izvor hrane, najčešće urod šumskog sjemena (žira), pokazao se kao glavni čimbenik prenamnožavanja glodavaca. Priručnik o glodavcima šuma Hrvatske ima 52 stranice, sa 3 dodatne stranice ostavljene za bilješke. Strukturiran je kako slijedi: Uvod; Sistematika glodavaca; Biologija i morfologija glodavaca; Vrste voluharica (šumska, livadna, poljska i vodeni voluhar) i miševa (žutogrli šumski miš, šumski miš, poljski miš), sivi puh te europski dabar; Štete koje čine na korijenu i kori, te štete na sjemenu i pomlatku; Utvrđivanje populacija glodavaca; Kontrola populacije glodavaca; Glodavci kao prijenosnici zoonoza; Literatura; Prilog 1; Prilog 2. U uvodnom dijelu dane su osnovne informacije o glodavcima (rasprostranjenost, broj vrsta), kao uzročnicima šteta na pomlatku i sjemenu koje čine u šumarstvu, u šumama hrasta lužnjaka i poljskoga jasena, kao prijenosnicima niza zaraznih bolesti, ali i njihovom potrebnom sastavnicom u ekosustavima, koja je od velikog ekološkog značenja. Svrha ovoga Priručnika je služiti šumarskoj struci na način da se steknu znanja o temeljnim karakteristikama najučestalijih vrsta glodavaca u šumama Hrvatske, njihove determinacije i karakteristična oštećenja na sjemenu i pomlatku. Priručnik također daje informacije o kontroli glodavaca i mogućim dozvoljenim metodama redukcije njihove brojnosti. Osim toga u priručniku možete naći informacije o najčešćim bolestima koje šumski glodavci prenose na čovjeka i opisuje načine prevencija zaraze. Poglavlja: Sistematika glodavaca te biologija i morfologija glodavaca prepustit ćemo Vama na čitanje i proučavanje. Ovom prigodom ukazujemo na tablicu 1. (str. 13) koja jasno i jednostavno opisuje morfološke razlike između voluharica i miševa. Tako saznajemo kako su voluharice sitnih očiju, kratkoga repa (oko pola dužine tijela) sa malim ušima, za razliku od miševa koji imaju velike ispupčene oči, dugi rep (oko dužine tijela) s velikim jasno vidljivim ušima. Slikovni prikazi to zorno razlikuju. Poglavlja: Vrste voluharica (šumska, livadna, poljska i vodeni voluhar) i vrste miševa (žutogrli šumski miš, šumski miš, poljski miš), sivi puh te europski dabar, također prepuštamo Vama na proučavanje. Iz bogatih slikovnih prikaza dobit ćete izvrstan razlikovni pregled s osnovnim morfološkim karakteristikama vrsta navedenih glodavaca. Poglavlje Štete koje glodavci čine na korijenu i kori, te štete na sjemenu i pomlatku također zorno prikazuju iste sa vrsnim fotografijama i njihovim grafičkim razlikovnim prikazima. Poglavlje Utvrđivanje populacija glodavaca donosi nam metodologiju, postavljanje lovnih površina te utvrđivanje brojnosti glodavaca. Iz poglavlja kontrola populacija sitnih glodavaca (str. 37-39), a držimo važnim, posebice za našu praksu, izdvajamo sljedeće. Kako se hrvatska šumarska praksa nosila s ovim problemom? Od početka 80-ih godina prošloga stoljeća u najvećoj mjeri oslanjala se na korištenje rodenticida. Sukladno restrikcijama kojima podliježe kao nositeljica FSC certifikata, tvrtka Hrvatske šume d.o.o, koja upravlja šumama u državnom vlasništvu, obvezala se na prestanak primjene rodenticida, sa zaključno 2015. godinom. Primjena kemijskih metoda načelno se smatra opravdanom u vrijeme kritično visokih populacija. Regulativa FSC-a nositeljima certifikata osigurava pravo podnošenja zahtjeva za izuzećem od zabrane korištenja aktivnih tvari u rodenticidima. Kada i kako? Ako je pomladna površina na kojoj je obavljen izlov utvrđena relativna brojnost glodavaca između 20 % i 30 %, a posebice ako je viša od 30 %. Poglavlje Glodavci kao prijenosnici zoonoza donosi nam vrijedne praktične informacije o bolestima koje glodavci |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 85 <-- 85 --> PDF |
prenose na čovjeka, ali i sa životinje na životinju te se opisuje način prevencije zaraze. Poglavlje Literatura ima 22 navoda, od toga više od polovice (12) čine navodi naši vrijednih kolega sa Šumarskog fakulteta koji su se bavili ovom problematikom, a od toga 3 doktorske disertacije autora ovoga Priručnika. Prilozi 1 i 2, posebice drugi prilog, donosi nam vrijedne praktične primjere ispunjenih terenskih obrazaca utvrđivanja brojnosti glodavaca te štete od istih u šumama Hrvatske, koje su korištene kroz znanstveno-istraživačke projekte: „Ekološko klimatske promjene i problem obnove šuma hrasta lužnjaka u spačvanskom bazenu“ i „Ekologija i obnova poplavnih šuma Posavine“. Na prvome sam imao zadovoljstvo i sam aktivno sudjelovati te puno toga naučiti, a to mi je zadovoljstvo upriličio kolega dr. sc. Marko Vucelja. Kolegi Vucelji se i ovom prigodom zahvaljujemo na izvrsnoj i transparentnoj suradnji. Zaključno: Prema definiciji priručnik je skup važnijih činjenica iz neke znanosti, struke i sl., sabran u jednoj publikaciji. Ovaj to svakako jest te u potpunosti ispunjava svoju nakanu. Priručnik o glodavcima šuma Hrvatske je praktički rezultat multidiciplinarnoga pristupa izvođenja istraživanja i dobar primjer sinergijskoga odnosa znanosti i prakse, njegov čisti „autput“, koji će izravno poslužiti šumarskoj praksi prilikom donošenja važnih odluka. Svima koji su dali svoj doprinos za realizaciju ovoga Priručnika, posebice vrijednim kolegama na terenu, dugujemo zahvalnost na pristupu, a autorima Priručnika sve čestitke! Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Prof. dr. sc. Osman Mujezinović: INTERGRALNA ZAŠTITA SMRČE – SMJERNICE Milan Glavaš Izdavači ove knjige su Univerzitet u Sarajevu Šumarski fakultet i Uprava BiH za zaštitu zdravlja. Tisak je obavila Štamparija Fojnica d.d. u drugoj polovici 2016. godine. Autori su profesori zaštite šuma Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić i Osman Mujezinović. Knjigu su recenzirali prof. dr. sc. Milan Glavaš, prof. dr. Ćemal Višnjić i dr. sc. Milan Pernek. Knjiga je napisana na 165 stranica. Započinje predgovorom, a završava popisom literature i indeksom stručnih pojmova. Glavni dio knjige podijeljen je u 4 poglavlja s odgovarajućim potpoglavljima. Uz tekst se nalazi 179 vrlo kvalitetnih slika raspoređenih na odgovarajuća mjesta. Slijedi prikaz sadržaja knjige. U Predgovoru autori navode značaj smreke u Bosni i Hercegovini, a razlog zbog čega je knjiga napisana je nedovoljna pozornost zaštiti smreke. Nadaju se da će knjiga biti korisna stručnjacima i studentima. U daljnjem tekstu iznose se bitne činjenice navedene u pojedinim poglavljima. 1. Uvod U Uvodu ističu važnost smreke s gospodarskog i ekološkog stajališta, navode razloge propadanja i upozoravaju na pogreške u izmiještanju genofonda smreke. Po važnosti je smreka u BiH odmah iza bukve i jele. Zdravstveno joj se stanje pogoršava uslijed neodgovarajućeg gospodarenja, klimatskih promjena, zagađivača i drugih agenasa, o čemu govore u sljedećim poglavljima. 2. Ekološko- vegetacijske karakteristike i rasprostranjenost smrče u Bosni i Hercegovini Na početku ovog poglavlja navedeni su podaci o rasprostranjenosti smreke s obzirom na nadmorsku visinu, klimatske |