DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Bojan Spasojević, Prof. dr. sc. Osman Mujezinović: DENDROFLORA URBANOG ZELENILA GRADA MOSTARA I NJENA ZAŠTITA
Milan Glavaš
Izdavač ove knjige je Univerzitet u Sarajevu Šumarski fakultet. Tiskana je 2016. godine, tisak je obavila Štamparija PLANJAX PRINT Tešanj. Autori knjige su prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Bojan Spasojević i prof. dr. sc. Osman Mujezinović. Recenzenti su prof. dr. sc. Milan Glavaš i prof. dr. Neđad Bašić. Napisana je na 190 stranica, a uz tekst se nalazi 147 slika. Na kraju su navedena 104 izvora literature i indeks od 104 stručna pojma i termina. Na početku autori u Predgovoru ukazuju da su mnogobrojni štetni agensi urbanog zelenila u stalnim promjenama. Ukazuju na dendrofloru Mostara i štetne agense. Zatim navode kome je knjiga namijenjena. Gradivo u knjizi podijeljeno je u 5 poglavlja i o svakom se daje nužan prikaz.
1. Uvod
Autori najprije ukazuju potrebu svestranog istraživanja urbane dendroflore, posebno štetnih agenasa. Naglašavaju značaj urbanih zelenila i govore o utjecaju čovjeka i potrebi stalne zaštite zelenila u urbanim sredinama. Daju upute što su napisali u knjizi.
2. Ukrasno zelenilo i njegove vrijednosti
Na početku govore o podjelama gradskih zelenila, zatim što obuhvaća gradsko i prigradsko zelenilo. Ovdje ističu važnost zelenila za rekreaciju, razonodu, sport, kulturu, igru, druženje, rekreaciju i kao izvor obrazovanja. Ističu da je osnovni zadatak velikih površina zelenila u osiguranju zdravlja. Zelenilo je važno za poboljšanje klime, pročišćenje zraka i smanjenje buke. O svemu navedenom daju jasna tumačenja.
3. Razvoj urbanog zelenila grada Mostara
Ovo je vrlo zanimljivo poglavlje, jer se iznose brojni podaci o razvoju zelenila u Mostaru i to kroz 4 etape. Prva pripada periodu feudalizma kada su se isključivo ozelenjavali privatni vrtovi, navedene su vrste drveća koje su se sadile u to doba. Druga pripada periodu austrougarske vladavine za koju je značajno širenje grada i podizanje parkova, drvoreda i aleja. Navedeno je koja su stabla preostala iz tog doba. Posebno se opisuje aleja platana. Aleja platana iz tog perioda proglašena je jedinstvenim spomenikom na širem području Mostara. Navode koja stabla dominiraju u tom periodu (preko 20 vrsta). U trećoj, industrijskoj etapi podižu se novi drvoredi, parkovi i park šume. Za četvrtu etapu navode što sve negativno utječe na zelene površine i pojedina stabla. U daljnjem tekstu da su bršljan, koprivić, paulovnija, lipa i aleja platana proglašeni spomenicima prirode. U tom smislu danas egzistira samo aleja platana. Govore o negativnim utjecajima na gradsko zelenilo. U zadnjem dijelu ovog poglavlja opisane su 4 kategorije urbanog zelenila i dana objašnjenja o njima. Na kraju se daje popis 105 vrsta listača i 26 vrsta četinjača zastupljenih u Mostaru.
4. Zdravstveno stanje urbane dendroflore i njena zaštita
Ovo je glavno i najopširnije poglavlje, obuhvaća 140 stranica, podijeljeno je u 5 podpoglavlja. U prvom navode čime su stabla opterećena u urbanim sredinama. U drugom detaljno obrazlažu abiotičke – predisponirajuće čimbenike za zdravstveno stanje drveća. Na prvom mjestu objašnjavaju utjecaj ekstremnih temperatura, zatim mehanička oštećenja, vjetar, štetne plinove i oštećenja uzrokovana zagađenjem zraka. Posebno opisuju fiziološke posljedice (klorozu)

ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 83     <-- 83 -->        PDF

izazvane nedostatkom hranjiva. Daju upute za otklanjanje kloroze.
Glavno je i najopširnije treće podpoglavlje, napisano je na preko 100 stranica. Opisane su glavne vrste drveća u Mostaru i štetni organizmi koji ih napadaju. Opisane vrste pripadaju u 15 rodova listača i 3 roda četinjača. Uz opis izgleda vrste za neke je navedeno značenje i učestalost u Mostaru, uvjeti rasta (tlo), osjetljivost na vanjske utjecaje, otpornost ili neotpornost na bolesti i štetnike, a navedeni su i drugi važni podaci. Za štetni organizam navedeno je kada je utvrđen na domaćinu u Mostaru, što pogoduje njegovu razvoju, biologija, izgled, štete i mjere zaštite domaćina. Za pojedine štetne organizme dani su vrlo opširni opisi. Tekst je popraćen brojnim slikama. Opisi se odnose na niže navedene domaćine i štene organizme.
Na platanama su opisane 4 vrste gljiva i 3 vrste kukaca. Na lipama su opisane 2 vrste grinja, jedan kukac, jedna gljiva i imela. Na kopriviću je opisan jedan kukac, a dvije gljive na drugim mjestima. Na javoru dolazi jedan kukac, jedna grinja i jedna gljiva, na lagerstremiji jedna gljiva, japanskoj lagerstreniji jedna gljiva i 3 kukca. Na divljem kestenu opširno je opisana jedna gljiva, jedna bakterija i dva kukca. Na japanskoj trešnji dolazi jedna bakterija i jedna gljiva, na lovor višnji jedna gljiva i 2 kukca, na albiciji jedna gljiva, na japanskoj mušmuli jedna gljiva, na tobirovcu 2 kukca, a na hrastu crniki jedan kukac. Za agrume su detaljno opisani ograničavajući faktori uzgoja u Mostaru, a navedena je jedna gljiva i 4 kukca. Borove napadaju 2 gljive i borov četnjak. Čemprese napada jedna gljiva i nekoliko kukaca. Tuje stradavaju od nekoliko gljiva i nekoliko kukaca.
Na početku četvrtog podpoglavlja daju se tumačenja o gljivama truležnicama, ukazuje se na dvije glavne vrste i ugrožene domaćine. Opisano je 10 lignikolnih gljiva, navedeni su ugroženi domaćini, broj napadnutih stabala, način infekcije, mogućnost zaštite i drugi potrebni podaci. Truležnice ugrožavaju stabilnost stabala. Zato su autori objasnili kako se utvrđuje statička stabilnost stabala.
U petom podpoglavlju navedene su invazivne vrste pajasen, brusonecija, negundovac, maklura, bagrem, gledičija i dragun i za svaku navedeni posebni podaci. Na kraju navode 17 vrsta zeljastih biljaka, puzavica i grmova kao invazivnih vrsta na području Mostara.
5. Zapažanja i preporuke
Autori govore o povijesnoj tradiciji uzgoja bilja na širem području Mostara kao svjedocima vremena. Posebno naglašavaju potrebu provođenja zaštitnih mjera te da prilikom sadnje treba uzeti u obzir karakteristike biljke i lokalne klime, ukazuju na greške pri odabiru vrsta i na invazivne biljke. Mišljenja su da je potrebna veća pozornost za održavanje zelenila, obuka kadrova i proširenje liste zaštićenih spomenika. Pozivaju na zaštitu zelenila od štetnih organizama koji su stalno prisutni.
Zaključak
Smatram da ova knjiga predstavlja rijetkost u sagledavanju gradskog zelenila i da će biti korisna širokim slojevima te da je ista poticaj za razvoj i očuvanje zelenila za Mostar i druge gradove, što joj daje jedinstvenu vrijednost. Vrlo su značajni i zanimljivi podaci o povijesnoj izgradnji zelenila Mostara i nastajanju spomenika. Svakome je čitatelju jasno ukazano na funkcije gradskog zelenila itekako važnog za život. U četvrtom poglavlju vidljivo je koje su glavne drvenaste biljke u Mostaru i koji ih štetni organizmi napadaju, ta kako ih treba čuvati. Na kraju knjige dane su vrlo korisne preporuke svima za održavanje zelenila. Uvjeren sam da će knjiga biti od koristi širokim slojevima, stručnjacima i znanstvenicima i poticaj za razvoj i očuvanje gradskog zelenila Mostar i drugih gradova, što joj daje jedinstvenu vrijednost, pa autori zaslužuju čestitke.
Dr. sc. Linda Bjedov, Dr. sc. Marko Vucelja, Prof. dr. sc. Josip Margaletić: PRIRUČNIK O GLODAVCIMA ŠUMA HRVATSKE
Tomislav Dubravac
Krajem 2016. godine iz tiska je izašla vrijedna i praktična publikacija: Priručnik o glodavcima šuma Hrvatske. Izdavač je Hrvatski šumarski institut. Priručnik je javnosti predstavljen u Opatiji na 61. Seminaru biljne zaštite, koji je održan u vremenu od 7. do 10. veljače 2017. godine.  Priručnik je djelo autora: dr. sc. Linda Bjedov, dr. sc. Marko Vucelja, prof. dr. sc. Josip Margaletić, kolega sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sa Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje. Urednici su dr. sc. Linda Bjedov i dr. sc. Marko Vucelja, koji je i grafički oblikovao Priručnik.