DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Bojan Spasojević, Prof. dr. sc. Osman Mujezinović: DENDROFLORA URBANOG ZELENILA GRADA MOSTARA I NJENA ZAŠTITA Milan Glavaš Izdavač ove knjige je Univerzitet u Sarajevu Šumarski fakultet. Tiskana je 2016. godine, tisak je obavila Štamparija PLANJAX PRINT Tešanj. Autori knjige su prof. dr. sc. Mirza Dautbašić, Bojan Spasojević i prof. dr. sc. Osman Mujezinović. Recenzenti su prof. dr. sc. Milan Glavaš i prof. dr. Neđad Bašić. Napisana je na 190 stranica, a uz tekst se nalazi 147 slika. Na kraju su navedena 104 izvora literature i indeks od 104 stručna pojma i termina. Na početku autori u Predgovoru ukazuju da su mnogobrojni štetni agensi urbanog zelenila u stalnim promjenama. Ukazuju na dendrofloru Mostara i štetne agense. Zatim navode kome je knjiga namijenjena. Gradivo u knjizi podijeljeno je u 5 poglavlja i o svakom se daje nužan prikaz. 1. Uvod Autori najprije ukazuju potrebu svestranog istraživanja urbane dendroflore, posebno štetnih agenasa. Naglašavaju značaj urbanih zelenila i govore o utjecaju čovjeka i potrebi stalne zaštite zelenila u urbanim sredinama. Daju upute što su napisali u knjizi. 2. Ukrasno zelenilo i njegove vrijednosti Na početku govore o podjelama gradskih zelenila, zatim što obuhvaća gradsko i prigradsko zelenilo. Ovdje ističu važnost zelenila za rekreaciju, razonodu, sport, kulturu, igru, druženje, rekreaciju i kao izvor obrazovanja. Ističu da je osnovni zadatak velikih površina zelenila u osiguranju zdravlja. Zelenilo je važno za poboljšanje klime, pročišćenje zraka i smanjenje buke. O svemu navedenom daju jasna tumačenja. 3. Razvoj urbanog zelenila grada Mostara Ovo je vrlo zanimljivo poglavlje, jer se iznose brojni podaci o razvoju zelenila u Mostaru i to kroz 4 etape. Prva pripada periodu feudalizma kada su se isključivo ozelenjavali privatni vrtovi, navedene su vrste drveća koje su se sadile u to doba. Druga pripada periodu austrougarske vladavine za koju je značajno širenje grada i podizanje parkova, drvoreda i aleja. Navedeno je koja su stabla preostala iz tog doba. Posebno se opisuje aleja platana. Aleja platana iz tog perioda proglašena je jedinstvenim spomenikom na širem području Mostara. Navode koja stabla dominiraju u tom periodu (preko 20 vrsta). U trećoj, industrijskoj etapi podižu se novi drvoredi, parkovi i park šume. Za četvrtu etapu navode što sve negativno utječe na zelene površine i pojedina stabla. U daljnjem tekstu da su bršljan, koprivić, paulovnija, lipa i aleja platana proglašeni spomenicima prirode. U tom smislu danas egzistira samo aleja platana. Govore o negativnim utjecajima na gradsko zelenilo. U zadnjem dijelu ovog poglavlja opisane su 4 kategorije urbanog zelenila i dana objašnjenja o njima. Na kraju se daje popis 105 vrsta listača i 26 vrsta četinjača zastupljenih u Mostaru. 4. Zdravstveno stanje urbane dendroflore i njena zaštita Ovo je glavno i najopširnije poglavlje, obuhvaća 140 stranica, podijeljeno je u 5 podpoglavlja. U prvom navode čime su stabla opterećena u urbanim sredinama. U drugom detaljno obrazlažu abiotičke – predisponirajuće čimbenike za zdravstveno stanje drveća. Na prvom mjestu objašnjavaju utjecaj ekstremnih temperatura, zatim mehanička oštećenja, vjetar, štetne plinove i oštećenja uzrokovana zagađenjem zraka. Posebno opisuju fiziološke posljedice (klorozu) |