DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 67 <-- 67 --> PDF |
VELIKI DJETLIĆ (Dendrocopos major L.) Krunoslav Arač Najčešća je vrsta djetlića u Europi. Opisano je 14 podvrsta od kojih se u Europi gnijezde četiri podvrste: D. m. major na sjeveru Europe, D. m. pinetorum na jugu Europe, D. m. hispanus na Pirinejskom poluotoku i D. m. harteri na Siciliji i Korzici. Naraste u dužinu 22 – 24 cm s rasponom krila do 40 cm, te ima 70 – 100 grama težine. Tjeme glave odraslih jedinki je crne boje s time da mužjak ima crveni zatiljak, dok mlade jedinke imaju crveno tjeme glave. Na tijelu se ističe uočljiva bijela krilna ploha i crveni podrepak. Prsa, bokovi i trbuh su prljavo bijeli. Leđa i rep su crni, a krila su prošarano crno bijela zbog čega se i u letu doima izrazito prugasto. Kljun je ravan, šiljast, sivo crne boje i srednje veličine, kojeg koristi poput dlijeta. U proljeće kucka (bubnja) po suhim granama pri čemu se stvara daleko čujni zvuk zbog brzih udaraca kljunom, zbog zauzimanja teritorija. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 68 <-- 68 --> PDF |
Glasa se prodorno i oštro ponavljajući „čik“. Gnijezdi se u dupljama koje izdubi u deblu starijih stabla koja su zahvaćena procesom truljenja, ili u suhim stojećim stablima. Duplja se nalaze najčešće na visina od 5 – 10 m, ponekad i više od 20 metara iznad tla, duboka oko 35 cm s okruglim otvorom 5 – 6 cm. Gnijezdi se jedan puta godišnje od travnja do srpnja. Nese 3 – 8 sjajno bijelih jaja veličine 27 x 20 mm i težine oko 6 grama. Na jajima sjede mužjak i ženka 15 – 16 dana. O mladuncima se brinu oba roditelja oko tri tjedna kada postanu sposobni za let i napuštaju duplju. Roditelji ih nastavljaju hraniti i izvan duplje. Hrani se s insektima i njihovim ličinkama, a ponekad jede sjemenke i sočno voće (dud). U Hrvatskoj je gnjezdarica i stanarica svih šumskih staništa i antropogenog područja s drvećem (parkovi, drvoredi, voćnjaci, veliki vrtovi i otvoreni predjeli s raštrkanim starijim drvećem), osim na otocima srednjeg Jadrana i obalnog područja na kojem zimuje. Disperzivna kretanja najčešće su do 600 kilometara, a pojedine ptice su zabilježene i na udaljenosti i više od 3000 kilometara od mjesta gniježđenja. Veliki djetlić je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. HRVATSKO ŠUMARSTVO U 21. STOLJEĆU – moguća budućnost – prijedlog za razmišljanje Ivan Tarnaj Po tko zna koji puta hrvatsko šumarstvo nalazi se na raskršću i nužnošću odabira smjera kojim će se kretati u budućnosti. Razno-razne okolnosti, povijesno gledajući, imale su odlučujući utjecaj na šume i šumarstvo kod nas, a čije učinke vidljivo zamjećuje učeno oko, ako nikoga drugoga, šumara svakako. Upravo iz te perspektive u ovome napisu želim iznijeti neka svoja zapažanja i viđenja, spoznaje i vjerovanja na temelju kojih bi valjalo raspraviti, i u konačnici donijeti odluku kojim smjerom krenuti u buduće razvojno razdoblje. Pri tome svakako treba pomno razmotriti učinke prošlih izbora i opredjeljenja koje smo učinili (mi ili netko drugi) u tom pogledu, te oslanjajući se na struku i njenu nesumnjivu kompetenciju, ustanoviti smjernice na kojima valja zasnovati zakonsku regulativu koja će poduprijeti takav izbor. Kakav god taj izbor bio, valja imati na umu da je on trajno održiv i nepromjenjiv, barem u onom dijelu koji uređuje ono što mi šumari nazivamo potrajno gospodarenje, a ono kao što je poznato, bez kontinuiteta i dugoročnosti nije provedivo. S druge strane, imajući na umu specifičnu osobitost šume kao prirodnog i jedino obnovljivog resursa, utemeljeno je i očekivanje da se realno sagleda objektivno ekonomsko značenje šuma i pozitivni učinak šumarstva na opće gospodarsko i socijalno stanje u zemlji. Pri razmatranju svih tih gledišta šumarstva, valja primijetiti i s ponosom istaknuti da smo u utemeljenju doktrina i izbora politika gospodarenja šumama kroz 250 godina prisutne struke i znanosti stvorili autentični model gospodarenja šumama s učinkom, čiji je rezultat prirodnost naših šuma koja se odlikuje stabilnošću strukture ekosustava, koji u najširem smislu ima pozitivan opći utjecaj na ukupno hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini. Kroz to dugo razdoblje šumarska je struka i šumarska znanost možda jedina koja može reći da je produkt vlastitog shvaćanja, vlastitog izbora i vlastitog provođenja na znanstveno utemeljen način stvorila autonomnu i originalnu metodologiju, za razliku od svih drugih gospodarskih grana koje su u najvećoj mjeri svoje industrijske politike zamislile, i to još uvijek čine na iskustvima drugih zemalja. U takvoj situaciji postaje potpuno nerazumno i neshvatljivo da politički odlučujući autoriteti zanemaruju ovu kapitalnu činjenicu i odvažuju se donositi zaključke, davati smjernice i izdavati naloge za provođenje određenih politika, a da pritom o posljedicama učinjenog nemaju niti slutnje, a kamoli svijesti. Argument sile, a ne sila argumenta ovdje je na djelu, isto kao i kratkoročni političko populistički učinak, a stvarna dugoročna štetnost takvog ponašanja, bez grižnje savjesti, prenosi se na buduće generacije, kao što je uostalom to bilo tijekom čitave naše povijesti. Naša je osobitost da odgodimo račun za svoje odluke, kao da će vrijeme samo po sebi poništiti negativne učinke naših izbora. Svi mi itekako znamo da život ne funkcionira na taj način. Dobro kažu Amerikanci |