DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Setyaningsih, S., 2012: Using Cluster Analysis Study to Examine the Successful Performance 6 in Indonesia. Procedia Economics and Finance (4): 286-298
Sharma, M., P., Wadhawan, 2009: A Cluster Analysis Study of Small and Medium Enterprises, The IUP Journal of Management Research, Vol. 8 (10): 7-23
Shih, M. Y., Jheng, J. W., & Lai, L. F., 2010: A two-step method for clustering mixed categroical and numeric data. ????, 13(1): 11-19
Soldić-Aleksić, J., B., Chroneos-Krasavac, 2009: Kvantitativne tehnike u istraživanju tržišta. Primena SPSS računarskog paketa. Centar za izdavačku delatnost, Ekonomski fakultet, 261, Beograd
Stojković, M. 2001: Statistika, Ekonomski fakultet Subotica, Univerzitet u Novom Sadu, 942-987, Subotica
Vuletić D., S. Krajter, M. Mrazek, A. Ćorić, 2009: Nedrvni šumski proizvodi i usluge – koristimo li ih dovoljno? Šumarski list 3-4, CXXXIII, 175-184, Zagreb
Sažetak
Dosadašnja istraživanja potvrđuju da lokalna, regionalna, nacionalna i međunarodna trgovina nedrvnim šumskim proizvodima može doprinijeti kućanstvima i zajednicama koje žive u ruralnim područjima, a time i ukupnoj ekonomiji zemlje. U toj konstelaciji izdvajaju se mala i srednja poduzeća koja, uz to što su nositelji gospodarskog razvoja svake zemlje, veliko značenje imaju u šumarstvu i djelatnostima koje se tiču uporabe nedrvnih šumskih proizvoda (NDŠP) u komercijalne svrhe. Poduzeća koja su bila predmet analize primarno su orijentirana na nekoliko kategorija proizvoda (ljekovito i aromatično bilje, gljve, med i šumsko voće). Istraživanjem je utvrđeno da ovisno o pojedinoj regiji, dominiraju poduzeća koja su usmjerena na određenu vrstu proizvoda. Tako, u klasteru 1 (Vojvodina) najbrojnija su poduzeća koja su usmjerena na ljekovito i aromatično bilje. U klasteru 2 (Južna i Istočna Srbija) su najbrojnija poduzeća usmjerena na šumsko voće, dok u klasteru 3 (Šumadija i Zapadna Srbija) poduzeća su u najvećoj mjeri usmjerena u ujednačenom omjeru na preradu i plasman gljiva i šumskog voća. Tržišni atraktivni proizvodi mogu predstavljati važno sredstvo za gospodarski rast i održivo gospodarenje šumama u lokalnim zajednicama. Međutim, malo je znanja o načinima njihovog sakupljanja, prerade i plasmana, unatoč velikim prirodnim potencijalima. U tom kontekstu bi i stanovnici ruralnih područja, kao i predstavnici malih i srednjih poduzeća trebali prepoznati tržišnu relevantnost ove kategorije proizvoda, posebno imajući u vidu da u najvećoj mjeri spadaju u domenu organske proizvodnje.
KLJUČNE RIJEČI: klaster analiza, nedrvni šumski proizvodi, prostorni raspored, Srbija, tržište