DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 108     <-- 108 -->        PDF

su Latvijci, 26,9 % Rusi (do okupacije oko 200 000, sada 556 422), 3,3 % Bjelorusi, 2,2 % Ukrajinci, 2,2 % Poljaci, 1,2 % Litavci, 0,3 % Židovi i 1,6 % ostali, a prema vjeroispovijesti 24,1 % su pravoslavci, 20,7 % rimokatolici, 20,0 % luterani, 10,6 % agnostici, 15,8 % ateisti i 8,8 % ostali. Službeni jezik je latvijski (u vrijeme SSSR-a ruski, a i sada više ljudi od postotka zastupljenosti govori ruski). Arhitektura je u njemačkom stilu, posebice crkve i katedrale, glazba je tradicionalna, no moderna glazba nije zapostavljena.
U vrijeme SSSR-a proizvodnja je bila usmjerena na industriju, posebice na elektrotehničku i strojarsku, specijalno vojnu industriju. Početkom 21. st. latvijsko gospodarstvo bilježi rast od čak 7-12 %, a u vrijeme krize (2008-2009) pada gotovo 10 %, tako da je prosječna plaća oko 3 300 kn, a BDP je oko 3 500 USD, u kojemu poljoprivreda sudjeluje s oko 5 %, industrija s 25 %, a usluge sa 60 %. Uz solidnu obrazovanost radne snage, glavne grane gospodarstva su: dekolektivizirana poljoprivreda, važnija po broju zaposlenih nego po udjelu u BDP (stočarstvo – mliječno govedarstvo i svinjogojstvo, ratarstvo – krumpir, raž, ječam, šećerna repa i lan). Ribarstvo je skromno kao i rudno bogatstvo (uglavnom pijesak, glina i sl.), a energenti su treset i naftna industrija tek u razvoju. Glavne privredne grane su: prehrambena, tekstilna, kožarska, obućarska, drvna i papirna industrija, elektrouređaji, motori (autobusi i poljoprivredni strojevi) te građevina. Velika šumska područja značajan su doprinos gospodarstvu, ali o šumarstvu ćemo reći nešto više u okviru prikaza stručne ekskurzije. Uvoze se goriva, električna struja, strojevi, vozila, oprema i roba široke potrošnje, a izvozi drvo i drvni te prehrambeni proizvodi. Uvoz je gotovo dvostruko veći od izvoza. Najvažnija tržišta su: Njemačka, V. Britanija, Finska, Švedska, Litva i Rusija, ali u daleko manjoj mjeri nego prije.
Središte događanja 49. EFNS-a bio je gradić Madona, udaljen oko 170 km istočno od Rige sa 9 400 stanovnika (79 % su Latvijci, 16 % Rusi, a ostalo Bjelorusi, Ukrajinci i Poljaci) i s puno turističkih i sportskih objekata, posebice za zimske sportove. To je brežuljkasto područje s najvišim vrhom 311,6 m.n.v. Uz Kalsnava arboretum treba spomenuti jezero Lubana i zaštićeno područje na 19 657 ha i više farmi, a od građevinskih objekata Luteransku crkvu od 1806. g., Pravoslavnu 1866. g., Katoličku 1934. g., lokalni Povijesni muzej otvoren 1944. g. (s oko 20 izložbi godišnje) i Srednju školu od 1926. g.
Kao što smo prethodno napomenuli prva dva dana bila su predviđena za ekskurzije. Od ponuđenih 8 ekskurzija za ponedjeljak 20. veljače odabrali smo ekskurziju br. 2 Kalsnava sa sljedećim sadržajem:
U firmi SIA „Baltic Block“ kogeneracija s proizvodnjom elekro – toplinske energije te peleta.
U drvoprerađivačkoj industriji „Latvani“ (Kokapstrades grupa) s proizvodnjom čipsa, peleta, briketa, panela i posebice vrata i prozora svih vrsta uključujući najrustičnije oblike. Materijal (ponajprije borovina) je lameliran s tri i više dijelova i vrlo kvalitetno obrađen te zaštićen odgovarajućim premazom i koloriziran.
U istoj firmi održana je prezentacija latvijskih šuma i proizvodnja sjemena i sadnica, posebice smreke i bora. S površinom od 3,383 mil. ha šuma i šumskog zemljišta, odnosno s 52 % površine pod šumom, Latvija spada u jednu od najšumovitijih zemalja Europe. Povijesno gledano šumovitost je 1925. god. bila samo 27 %, što govori o značajnom pošumljavanju površina nepogodnih za poljoprivrednu proizvodnju. Obnova šuma temelji se na prirodnoj i umjetnoj obnovi (primjerice 2015. god. na 41 600 ha oko 33 % sjemenom i sadnicama). S time u vezi značajno je napomenuti da se u okviru Šumskoga istraživačkog centra, koji je osnovan 1928. god. (prva šumarska znanstvena istraživanja datiraju od 1864. god.), potom kroz reorganizacije 1943. i 2014. god. prerastao u današnji istraživački centar, na 7 istraživačkih i proizvodnih lokacija površine, od najmanje s površinom 821,6 ha, do najveće s 9 926,8 ha proizvodi 46 mil. sadnica (49 % u kontejnerima), od kojih se oko 12 mil. izvozi. Prema vlasništvu 49 % šuma je u državnom, 1 % u vlasništvu lokalnih zajednica i 50 % u privatnom vlasništvu (oko 144 000 vlasnika: šume veličine do 5 ha s udjelom površine od 10,9 % i udjelom vlasnika od 60,8 %, šume veličine 5-10 ha površine s udjelom površine od 12,3 % i udjelom vlasnika od 17,8 %, sve do šuma veličine preko 1 000 ha površine s udjelom površine od 17,1 % i udjelom vlasnika od 0,1 %). U državnim šumama najzastupljenija vrsta drveća je bor s 47 %, potom breza 24 %, smreka 21 %, crna i bijela joha 3 %, topola 3 % i ostale vrste 5 %. Ukupna drvna zaliha iznosi oko 670 mil. m3 (bor 34 %, breza 30,9 %, smreka 17,9 %, bijela joha 7,5 % te ostale vrste 9,7 %). Prema starosti sastojina, primjerice kod bora, najzastupljenije po površini i volumenu su sastojine starosti 71-90 god., a kod smreke 31-50 god. Tehničko drvo sudjeluje u masi s prosječno 73 %, od čega su pilanski trupci 61 %, furnir 8 % i drvo za palete 4 %. Najveće štete na šumi nastaju od vjetra, potom vode, požara i dr. Siječe se oko 12 mil. m3/god. Njega šuma obavlja se na oko 36 400 ha. Šume imaju FSC ili PEFC certifikat. Značajan izvor prihoda dolazi i od rekreacije