DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 107 <-- 107 --> PDF |
U LATVIJI ODRŽAN 49. EFNS Hranislav Jakovac Od 20. do 25. veljače 2017. god. u Latviji je održano 49. Europsko šumarsko nordijsko natjecanje (EFNS). Susretu su nazočile ekipe (Njemačka, Austrija i Italija nastupaju s više regionalnih ekipa) iz 21 države/članice. Redoslijed odvijanja programa je nešto promijenjen u odnosu na prošle EFNS susrete europskih šumara. Naime, prva dva dana održane su stručne ekskurzije, a potom natjecanje sa stručnim predavanjima u večernjim satima, jer kao što je znano to nije samo sportski susret. Hrvatsku ekipu predstavljalo je 12 članica i članova. Ponajprije, koristeći uz ostalo i podatke iz Wikipedije, već uobičajeno izdvajamo nekoliko glavnih informacija o zemlji domaćinu. Latvija (Letonija) je pribaltička država površine 64 589 km2 koja na sjeveru graniči s Estonijom, na istoku s Rusijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Litvom, a na zapadu izlazi na Baltičko more. Pretežito je ravničarska zemlja (oko 60 % površine ispod 100 m.n.v., a manje od 3 % iznad 200 m.n.v. – najviši vrh Gaizinkalas 312 m) s oko 3 000 jezera, većinom ledenjačkih. Najveći vodotok je Zapadna Dvina (latvijski Daugava), koja se kod Rige uljeva u Riški zaljev, a najveći i glavni grad je Riga (veći gradovi su još Liepaja poznat po najvećem baltičkom brodogradilištu i glazbenoj tradiciji, te Dougavpils). Zime su hladne. a ljeta umjereno topla – zimi snijeg može ostati i po nekoliko mjeseci – prosječna godišnja temperatura je 6 °C, padaline 500-600 mm u nižim, a oko 800 mm u višim predjelima. Na današnji prostor Latvijci su došli još u 2. st. pr. Kr., u 12. st. organizirane su prve države, koje su potom pale pod vlast Njemačkog viteškog reda. Većinu njih u 15. st. preuzima Poljska, u 17. st. Švedska, a početkom 18 st. Rusija. Latvija je neovisna bila od 1918. do 1939. god., kada ih okupira Rusija, odnosno SSSR, čijim raspadom od 21. kolovoza 1991. god. ponovo postaje samostalna država. Vraćen je ustav iz 1922. god. i danas je Litva parlamentarna republika podijeljena u 25 upravnih jedinica („rajons“). Članica je EU od 2004. god. Glede broja stanovnika postoje dva podatka 2 254 653 (2010. god.) i 2 067.887 (prema popisu iz 2011. god.), što se može tumačiti migracijom radne snage u EU, a što potkrepljuje podatak da nakon ekonomske krize 2008.-2009. god. nezaposlenost raste sa 7 na 23 %. Prema zastupljenosti 62,7 % |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 108 <-- 108 --> PDF |
su Latvijci, 26,9 % Rusi (do okupacije oko 200 000, sada 556 422), 3,3 % Bjelorusi, 2,2 % Ukrajinci, 2,2 % Poljaci, 1,2 % Litavci, 0,3 % Židovi i 1,6 % ostali, a prema vjeroispovijesti 24,1 % su pravoslavci, 20,7 % rimokatolici, 20,0 % luterani, 10,6 % agnostici, 15,8 % ateisti i 8,8 % ostali. Službeni jezik je latvijski (u vrijeme SSSR-a ruski, a i sada više ljudi od postotka zastupljenosti govori ruski). Arhitektura je u njemačkom stilu, posebice crkve i katedrale, glazba je tradicionalna, no moderna glazba nije zapostavljena. U vrijeme SSSR-a proizvodnja je bila usmjerena na industriju, posebice na elektrotehničku i strojarsku, specijalno vojnu industriju. Početkom 21. st. latvijsko gospodarstvo bilježi rast od čak 7-12 %, a u vrijeme krize (2008-2009) pada gotovo 10 %, tako da je prosječna plaća oko 3 300 kn, a BDP je oko 3 500 USD, u kojemu poljoprivreda sudjeluje s oko 5 %, industrija s 25 %, a usluge sa 60 %. Uz solidnu obrazovanost radne snage, glavne grane gospodarstva su: dekolektivizirana poljoprivreda, važnija po broju zaposlenih nego po udjelu u BDP (stočarstvo – mliječno govedarstvo i svinjogojstvo, ratarstvo – krumpir, raž, ječam, šećerna repa i lan). Ribarstvo je skromno kao i rudno bogatstvo (uglavnom pijesak, glina i sl.), a energenti su treset i naftna industrija tek u razvoju. Glavne privredne grane su: prehrambena, tekstilna, kožarska, obućarska, drvna i papirna industrija, elektrouređaji, motori (autobusi i poljoprivredni strojevi) te građevina. Velika šumska područja značajan su doprinos gospodarstvu, ali o šumarstvu ćemo reći nešto više u okviru prikaza stručne ekskurzije. Uvoze se goriva, električna struja, strojevi, vozila, oprema i roba široke potrošnje, a izvozi drvo i drvni te prehrambeni proizvodi. Uvoz je gotovo dvostruko veći od izvoza. Najvažnija tržišta su: Njemačka, V. Britanija, Finska, Švedska, Litva i Rusija, ali u daleko manjoj mjeri nego prije. Središte događanja 49. EFNS-a bio je gradić Madona, udaljen oko 170 km istočno od Rige sa 9 400 stanovnika (79 % su Latvijci, 16 % Rusi, a ostalo Bjelorusi, Ukrajinci i Poljaci) i s puno turističkih i sportskih objekata, posebice za zimske sportove. To je brežuljkasto područje s najvišim vrhom 311,6 m.n.v. Uz Kalsnava arboretum treba spomenuti jezero Lubana i zaštićeno područje na 19 657 ha i više farmi, a od građevinskih objekata Luteransku crkvu od 1806. g., Pravoslavnu 1866. g., Katoličku 1934. g., lokalni Povijesni muzej otvoren 1944. g. (s oko 20 izložbi godišnje) i Srednju školu od 1926. g. Kao što smo prethodno napomenuli prva dva dana bila su predviđena za ekskurzije. Od ponuđenih 8 ekskurzija za ponedjeljak 20. veljače odabrali smo ekskurziju br. 2 Kalsnava sa sljedećim sadržajem: U firmi SIA „Baltic Block“ kogeneracija s proizvodnjom elekro – toplinske energije te peleta. U drvoprerađivačkoj industriji „Latvani“ (Kokapstrades grupa) s proizvodnjom čipsa, peleta, briketa, panela i posebice vrata i prozora svih vrsta uključujući najrustičnije oblike. Materijal (ponajprije borovina) je lameliran s tri i više dijelova i vrlo kvalitetno obrađen te zaštićen odgovarajućim premazom i koloriziran. U istoj firmi održana je prezentacija latvijskih šuma i proizvodnja sjemena i sadnica, posebice smreke i bora. S površinom od 3,383 mil. ha šuma i šumskog zemljišta, odnosno s 52 % površine pod šumom, Latvija spada u jednu od najšumovitijih zemalja Europe. Povijesno gledano šumovitost je 1925. god. bila samo 27 %, što govori o značajnom pošumljavanju površina nepogodnih za poljoprivrednu proizvodnju. Obnova šuma temelji se na prirodnoj i umjetnoj obnovi (primjerice 2015. god. na 41 600 ha oko 33 % sjemenom i sadnicama). S time u vezi značajno je napomenuti da se u okviru Šumskoga istraživačkog centra, koji je osnovan 1928. god. (prva šumarska znanstvena istraživanja datiraju od 1864. god.), potom kroz reorganizacije 1943. i 2014. god. prerastao u današnji istraživački centar, na 7 istraživačkih i proizvodnih lokacija površine, od najmanje s površinom 821,6 ha, do najveće s 9 926,8 ha proizvodi 46 mil. sadnica (49 % u kontejnerima), od kojih se oko 12 mil. izvozi. Prema vlasništvu 49 % šuma je u državnom, 1 % u vlasništvu lokalnih zajednica i 50 % u privatnom vlasništvu (oko 144 000 vlasnika: šume veličine do 5 ha s udjelom površine od 10,9 % i udjelom vlasnika od 60,8 %, šume veličine 5-10 ha površine s udjelom površine od 12,3 % i udjelom vlasnika od 17,8 %, sve do šuma veličine preko 1 000 ha površine s udjelom površine od 17,1 % i udjelom vlasnika od 0,1 %). U državnim šumama najzastupljenija vrsta drveća je bor s 47 %, potom breza 24 %, smreka 21 %, crna i bijela joha 3 %, topola 3 % i ostale vrste 5 %. Ukupna drvna zaliha iznosi oko 670 mil. m3 (bor 34 %, breza 30,9 %, smreka 17,9 %, bijela joha 7,5 % te ostale vrste 9,7 %). Prema starosti sastojina, primjerice kod bora, najzastupljenije po površini i volumenu su sastojine starosti 71-90 god., a kod smreke 31-50 god. Tehničko drvo sudjeluje u masi s prosječno 73 %, od čega su pilanski trupci 61 %, furnir 8 % i drvo za palete 4 %. Najveće štete na šumi nastaju od vjetra, potom vode, požara i dr. Siječe se oko 12 mil. m3/god. Njega šuma obavlja se na oko 36 400 ha. Šume imaju FSC ili PEFC certifikat. Značajan izvor prihoda dolazi i od rekreacije |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 110 <-- 110 --> PDF |
radnim prostorima, tuševima i sanitarnim čvorom. Uz nedovoljno snijega, natjecanje se za muškarce odvijalo na solidno urađenoj stazi od 2,5 km po tri kruga, za žene na stazi od 2 km po 2 kruga, a tako i za štafete 4x7,5 km za muškarce i 2x2,5 km za žene, samo bez pucanja. U takmičarskom dijelu koji je počeo u srijedu službenim treningom s obilaskom natjecateljske staze i probnim pucanjem, u popodnevnim satima je održano i natjecanje/biatlon tzv. slobodnim načinom trčanja na skijama. U konkurenciji žena starosne kategorije 61-70 god. Marija Gubić osvojila je 4. mjesto, a u konkurenciji muškaraca 51-60 god. Neven Vukonić osvojio je 25. mjesto. Sljedećeg dana u biatlonu tzv. klasičnim načinom trčanja na skijama, u kategoriji žena 31-40 god., Andreja Ribić osvojila je 12., a u |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 111 <-- 111 --> PDF |
starosnoj kategoriji 51-60 god. Tijana Grgurić 16. mjesto. Kod muškaraca u starosnoj kategoriji 41-50 god. Goran Bukovac osvojio je 34. mjesto, u 51-60 god. Denis Štimac 34., a Neven Vukonić 42 mjesto. Zadnjeg dana održano je natjecaje štafeta (68 štafeta u dvije starosne kategorije) u kojemu je ženska ekipa u kategoriji do 50 god. u sastavu: Andreja Ribić, Tijana Grgurić i Marija Gubić osvojila 16. mjesto, a muška u sastavu: Goran Bukovac, Denis Štimac, Tomislav Kranjčević i Neven Vukonić 27. mjesto. Druženjem u šatoru poslije natjecanja te u sportskoj dvorani i proglašenjem rezultata, zajedničkom večerom, primopredajom zastave EFNS-a i zabavnim programom, završen je 49. EFNS s doviđenja 2018. god. na jubilarnom 50-om EFNS-u u Italiji (Antholz 28. 1. – 3. 2. 2018.). Foto: Oliver Vlainić, dipl. ing. šum. Zapisnik |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 109 <-- 109 --> PDF |
(oko 360 uređenih rekreacijskih prostora i ribarskih destinacija) te lovstva. Oko 10 000 sudionika godišnje uključeno je u edukacijski projekt „Učenje o šumama“ (Learning about forests). Šumarstvo, prerada drva i proizvodnja namještaja u 2015. god. sudjelovali su u BDP s 5,2 % i u izvozu s 2 milijarde Eura s oko 20 %. Na kraju ekskurzije slijedio je posjet Kalsnava Arboretumu površine 140 ha, s približno 2 500 primjeraka grmlja i drveća. Unatoč kiši koja nas je pratila cijeli dan, program je proveden u cijelosti, da bi vrativši se u Madonu sudionici završili u „slastičarnici“ poznatoj po proizvodnji karamela, vidjeli kako se to radi, pa i sami se okušali u modeliranju karamelskih proizvoda. U večernjim je satima prema programu održano svečano otvaranje 49. EFNS-a uz nazočnost „postrojenih“ ekipa iz 21 države-članice te građana. Interesantno je napomenuti da je sukladno nadolazećem karnevalskom razdoblju bilo sugerirano maskirati se, što su neki, a posebice domaćini djelomično prihvatili, no opći dojam je prilično pokvarila dosadna kišica. U utorak je uz stručno vodstvo upriličen posjet glavnom gradu Rigi koji se nalazi na ušću rijeke Daugave u Baltičko more. S oko 720 000 stanovnika to je najveći grad baltičkih zemalja. On je u istočno-europskoj vremenskoj zoni, što znači 1 sat ispred nas. Najveći broj znamenitosti nalazi se u starome dijelu grada: Riški dvorac, Crkva Sv. Petra, Katedrala Sv. Marije, Opera, Kuća crnoglavih, Crkva Aleksandra Nevskog, Umjetnička akademija, Burza, Švedska vrata, Središnja riška tržnica i dr. (u privitku nekoliko fotografija). Takmičarski dio susreta održan je u lijepom biatlonskom centru „Smeceres sils“ s mogućnošću umjetnog zasnježivanja, sa stazama 1-25 km i organizacijskim objektom s |