DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2017 str. 100     <-- 100 -->        PDF

tadašnje države Josip Broz Tito, koji je često ovdje boravio, pozivao u lov kao npr. Muammar al-Gaddafi, Nikita Hruščov, Leonid Brežnjev, Mohammad Reza Pahlavi, Valéry Giscard d’Estaing, Nicolae Ceaușescu i niz drugih.
Sam kompleks „dvorca“ datira iz XIX. st., a izgradili su ga članovi Teschenske loze obitelji Habsburg. To je prostor šuma i perivoja unutar kojega su smješteni rezidencijalni objekti: „novi dvorac“ s aneksom (izgrađenim povodom dolaska u lov francuskog predsjednika Valéry Giscard d’Estainga), „stari dvorac“, kapelica te prateći objekti. Centralni rezidencijalni objekt je „novi dvorac“ koji je izgrađen u prvoj polovici XX. st. u duhu romantičarskog historicizma. Dvorac je smješten centralno u odnosu na cijeli kompleks, kao samostojeća građevina. Temelji su od zidane opeke, kao i svi nosivi i pregradni zidovi. Sva pročelja su obrađena fasadnom opekom koja je naknadno obojana crvenom fasadnom bojom. Uglovi zgrade te nadvoji prozora i vrata naglašeni su žbukom u imitaciji grubo klesanog kamena. Dvorac se, po etažama, sastoji od podruma, prizemlja, prvoga kata i tavana.
Za vrijeme okupacije Baranje kompleks je u potpunosti opljačkan, a infrastruktura uništena.
Područje današnjeg lovišta „Tikveš“, kojim upravljaju Hrvatske šume, unutar kojega se nalazi i „kompleks dvorca Tikveš“ rasprostire se na približno 26.000 ha i danas je u potpuno istoj funkciji, kao i prije 300 godina s brojkom od oko 100 srnećih grla, 600 divljih svinja i približno 1600 jedinki vrhunskih baranjskih jelena te jednom velikom razlikom u odnosu na prvih 300 godina, a to je da je uvjet za sudjelovanje u lov danas, ne kruna na glavi, nego debela lisnica.
2. OSIJEK KROZ POVIJEST
NASTANAK I PRVI SPOMEN
Tragovi prvih naselja na prostoru današnjeg Osijeka datiraju 3000 p. n. e., a tragovi se nalaze još i danas.
1000 p. n. e. nastanjuju se Kelti, te jedno od naselja nazivaju Mursa.
100 p. n. e. dolaze Rimljani i preuzimaju Keltski naziv. Formiraju rimski logor, a već u 2. st. razvija se kao kolonija rimskih građana. 378. g. razoren pod navalom zapadnih Gota, potom još jednom 441. naselje razaraju Huni, i konačno u VI. st. dolaze Avari i Slaveni koji se naseljavaju na povišenoj terasi uz desnu obalu Drave, zapadno od ruševina Rimske kolonije Murse, između kojih je bio omanji brežuljak i potočić.
Ovoreno, nezaštićeno naselje s dosta podvodnog zemljišta činilo je prirodnu zaštitu.
Od samog nastanka naselje je usmjereno prema rijeci, te se već u 12 st. razvija u trgovište i luku.
Osijek dobiva ulogu glavnog prijelaza preko Drave na putu iz Slavonije prema Ugarskim gradovima Pečuhu i Budimu.
Iako naselje postoji već stoljećima ranije, ime Osijek (Ezek) javlja se prvi put 1196. u ispravi kralja Emerika, kojom on Cistercitskoj opatiji Cikador u Mađarskoj potvrđuje ubiranje brodarine i placarine. Samo ime OSIJEK znači da se nalazi na povišenom i suhom mjestu kojemu ne prijete poplave.
Južno od Osijeka u drugoj polovici XIII. st. stekli su potomci Keledova (Cletus) roda porjeklom iz Hersfelda (Njemačka) brojne posjede.