DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 88     <-- 88 -->        PDF

energije kao produkta fotosinteze. Proizvodnja biomase i bioenergetske plantaže danas su od velikog značenja. Tako proizvedena energija dobivena je od atmosferskog CO2, a stvoren je kisik tijekom procesa fiksiranja solarne energije, pa nema nastanka novih količina CO2 ili štetnih emisija koje stvaraju fosilna goriva.
Osnivanjem intenzivnih nasada vrba na zemljištima, koja su napuštena ili pak na kojima poljoprivredna proizvodnja nije rentabilna ili su nepodesna za uzgoj, moguće je rješavanje spomenutih globalnih problema pokrenuti u pozitivnom smjeru. U tu se svrhu kulture kratkih ophodnji vrba mogu osnivati kao čisti energetski nasadi, predkulture i mješovite kulture u cilju proizvodnje drvne sječke, za proizvodnju celuloze kratkih vlakanaca te trupaca za potrebe mehaničke prerade drveta. Ovakva nastojanja proizvodnje biomase sukladna su sa svjetskim trendovima, kojima je cilj bolje korištenje obnovljivih izvora energije. Prema predviđanjima, ovisnost RH o uvozu energije porast će sa sadašnjih 55 % uvoza na preko 70 % u 2030. godini. Korištenjem biomase smanjuje se ovisnost o uvozu energije te tako pridonosi zaštiti i napretku gospodarske stabilnosti zemlje.
Dodijeljena Godišnja nagrada za znanstveno otkriće za 2015. godinu zasluženo je priznanje prof. dr. sc. Davorinu Kajbi za njegov dosadašnji rad na selekciji i oplemenjivanju šumskih vrsta drveća, koji je rezultirao kreiranjem četiriju novih klonova vrba za održivu produkciju biomase za energiju u kulturama kratkih ophodnji. Ova nagrada dodatni je poticaj da svojim radom i dalje bude primjer kolegama u njihovom znanstvenoistraživačkom radu.
Godišnja državna nagrada za znanost prof. dr. sc. Davorinu Kajbi istovremeno je priznanje Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, hrvatskim šumarskim znanstvenicima i šumarskoj struci u cjelini.
Čestitamo prof. dr. sc. Davorinu Kajbi na zasluženoj nagradi i želimo mu uspjeh u daljnjem radu.
Josip Dundović
ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP „BIOENERGIJA I ZAŠTITA OKOLIŠA“, UPORABA BIOENERGIJE ŠTITI KLIMU I OKOLIŠ
U dvorani Emaus Franjevačkog samostana Našice, 9. rujna 2016. godine, Hrvatska udruga za biomasu sekcija HŠD-a organizirala je u suorganizaciji sa Hrvatskim šumama d.o.o., Grupacijom za biomasu i Grupacijom za bioplin ZOIE (Zajednica obnovljivih izvora energije) HGK i Ogrankom MH Našice, a u suradnji sa Svjetskom udrugom za biomasu (Dr. Heinz Kopetz, predsjednik), AEBIOM (Europska udruga za biomasu), Austrijskom udrugom za biomasu, Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije i NEXE Grupom d.d. Našice, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, 11. hrvatske dane biomase – Znanstveno-stručni skup „Bioenergija i zaštita okoliša“, (Uporaba bioenergije štiti klimu i okoliš). Hrvatski dani biomase održani su u znaku obilježavanja 170 godina rada HŠD-a i 140 godina neprekidnog tiskanja Znanstveno-stručnog i staleškog glasila Šumarski list.

ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Na 11. hrvatskim danima biomase sudjelovalo je preko 100 sudionika iz područja politike, znanosti i gospodarstva, ali i lokalnih zajednica i županija, te medija i udruga (fotografije 1. i 2.).
POZDRAVNE I UVODNE RIJEČI/BEGRÜSSUNG UND ERÖFFNUNG
Moderatorica skupa Lucija Brajdić, mag. cult. najavila je fra Zorana Bibića, gvardijana Franjevačkog samostana Našice, koji je ugledne stručnjake i goste, kao i sve nazočne iz Austrije, Mađarske, Srbije i Hrvatske, pozdravio u ime fratara sv. Antuna Padovanskog kao domaćina:
Hvaljen Isus i Marija, mir i dobro svima. U Ime domaćina Franjevačkog samostana i bratstva koje djeluje ovdje u Našicama, sve Vas iskreno pozdravljam, želim dobrodošlicu svima vama uvaženim gostima na ovom znavstveno-stručnom skupu. Primijetio sam da je organizator ove godine izabrao za temu bioenergiju i zaštitu okoliša, što je u skladu s onom brigom i osjetljivošću kojom crkva posebno zadnjih godina izražava svoju skrb i odgovornost za prirodu kao zajednički dom na planetu zemlja. Tome je svakako predvoditelj papa Franjo, koji je prošle godine napisao jednu encikliku o ekologiji LAUDATO SI, a mi smo je preveli sa HVALJEN BUDI. Tom prilikom papa je ustanovio Svjetski molitveni dan za skrb o stvorenom svijetu. Zanimljivo je, da je stavio datum 1. rujna, baš u ovo vrijeme kada se i Vi okupljate. Od prošle godine papa Franjo poziva ne samo katolike, nego sve vjernike – pripadnike svih religija na molitvu za skrb i brigu o svijetu, i kao poticaj podijelio je nekoliko misli iz poruke za ovogodišnji svjetski molitveni dan. „Budimo milosrdni prema našem zajedničkom domu. Bog nam je podario vrt izobilja, a mi smo ga pretvorili u zagađenu pustopoljinu ruševina pustoši i prljavštine. Ne možemo se predati ili biti ravnodušni na gubitak bioraznolikosti i razaranje ekosustava, koji su često prouzročeni našim neodgovornim i egoističnim vladanjima. Zbog nas na tisuće vrsta više neće slaviti boga samim svojim postojanjem, niti nam prenijeti svoju poruku. Nemamo o pravo to činiti. To je samo jedan mali izvadak, pa dalje nastavlja o problemima zagrijavanja planeta i izrabljivanju siromašnih te završavariječima: Bog nam je dao zemlju da je obrađujemo i čuvamo na uravnotežen način i s poštovanjem“.
S ovim mislima ja Vas sve pozdravljam i želim dobrodošlicu i ugodan boravak i plodonosan rad.
Mr. Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu sekcija HŠD-a zahvalio je gvardijanu na inspirativnim riječima i pozdravio sve nazočne, naglasivši kako je naslov ovogodišnjeg znanstveno-stručnog skupa aktualan i životan, jer se posljedice globalnog zatopljenja i klimatskih promjena osjećaju u cijelom svijetu, pa je 195 država na Svjetskoj konferenciji u Parizu u prosincu 2015. godine donijelo sljedeće ciljeve:
a) Da se fosilna goriva do 2035. godine reduciraju za oko 50 % i
b) Da se zatopljenje zemlje zadrži ispod 2 °C. S obzirom na današnje stanje zbog ubrzanog zatopljenja zemlje 1,5 je premalo i treba težiti ka najmanje 2 °C, da bi se ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma. Mogućnosti i rizici uporabe biomase pokazuju da zaštita klime i okoliša i očuvanje prirode ne moraju biti u konfliktu, dapače to ide jedno s drugim ruku pod ruku.
Sljedili su i pozdravi pojedinačno nazočnima:
Pozdravljam gospođu Renatu Ojurović, načelnicu Sektora drvne industrije u Ministarstvu poljoprivrede koja će otvoriti Hrvatske dane biomase, a ovdje je nazočna u ime našeg pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede, te nazočne gospodina dr. sc. Vladimira Šišljagića, župana Osječko-baranjske županije, kao i gospodina Dr. Heinza Kopetza, donedavno predsjednika Svjetske udruge za biomasu te sve izlagače

ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 90     <-- 90 -->        PDF

današnjeg stručnog skupa, kao i predstavnike medija i udruga koji su upoznali javnost s ciljem ovog skupa, a njegove će zaključke također iznijeti pred javnost.
Pozdrave upućujem i svim nazočnima iz Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, te Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Saveza udruga privatnih šumovlasnika, Zagreb, kao i članove Hrvatskog šumarskog društva, koji već godinama podupiru naš posao s mnogo energije i strpljenja, na čemu im zahvaljujem. Osobito mi je drago da mogu pozdraviti predstavnike Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Sveučilišta u Zagrebu, i napose posebno želim pozdraviti i sve one koji doprinose uspješnom održavanju ovog skupa:
fra Zorana Bibića i ostale fratre samostana sv. Antuna Padovanskog u Našicama, kao domaćina te gospođu Silviju Lučevnjak, predsjednicu Ogranka Matice Hrvatske u Našicama, koja je jedan od utemeljitelja cjelokupnog festivala Dana slavonske šume i suorganizator skupa, a na kraju zahvaljujem Nexe grupi, koja također devetu godinu zaredom podupire Hrvatske dane biomase. Svima Vama upućujem riječi dobrodošlice!
Težište ovogodišnje Hrvatskih dana biomase „Bioenergije i zaštita okoliša“, Uporaba bioenergije štiti klimu i okoliš je:
1. Pariški sporazum protiv klimatskih promjena
2. Uporaba bioenergije štiti klimu i okoliš i
3. Nove tehnologije i inovacije.
Kako Hrvatska svoj gospodarski rast temelji na načelima potrajnog gospodarenja šumama i održivog razvoja poljoprivrede, nadam se da će se razmjenom iskustava sa Svjetskom udrugom za biomasu, Austrijskom udrugom za biomasu, zatim Tehničkim centrom (GET) Guessing iz Austrije, te Austrijskim saveznim šumama d.d. i Saveznim ministarstvom poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva ili kako oni to kažu Ministarstvo života, stvoriti pretpostavke za izlazak RH iz nezavidne gospodarske situacije – stvaranjem „novih zelenih radnih mjesta i dodane vrijednosti iz biomase“ u hrvatskom gospodarstvu. Danas je ovdje i naš znanac Vladimir Čamba, viši ministarski savjetnik i Dr.sc. Ronald Huber, koji će nam se isto obratiti s jednim zanimljivim referatom.
Svjetski sporazum o klimi nudi velike šanse za branše koje koriste biomasu kao energent (poljoprivredu i šumarstvo). Republika Hrvatska ima velike energetske potencijale poljoprivredne biomase, o tom će više reći prof. dr. sc. Tajana Krička i energetske potencijale šumske biomase, o čemu ću nešto govoriti ja, a čijom se uporabom stvaraju i nova radna mjesta.
Sukladno Zajedničkoj energetskoj i klimatskoj strategiji Europa će do 2030. s pogledom na 2050. reducirati emisiju CO2 za najmanje 40 % u usporedbi sa 1990. godinom. Međutim to danas nije dovoljno, tj. nakon potpisa Sporazuma iz Pariza, trebalo bi to biti minimum 60 %. Znači zadnji je čas, a na to nas upućuju i riječi našeg oca pape Franje, da se mora ozbiljno na tome raditi. Ovdje ću citirati Dr. sc. Heinza Kopetza, da Sporazum iz Pariza nudi velike šanse, budući da obnovljive energije pokreću nacionalni i globalni investicijski val, te stvaraju 70 000 novih radnih mjesta u Austriji do 2030. godine. Istovremeno se drastično reducira ovisnost o uvozu fosilne energije iz kriznih područja. U RH bi se do 2030. godine moglo, s obzirom na energetske potencijale poljoprivredne i šumske biomase, otvoriti preko 20 000 novih radnih mjesta (procjena dr. sc. Heinz Kopetza i mr. sc. Josipa Dundovića).
Poruka je našima, ponajprije vlasti i političarima, nadajući se da će:
1.1. Nova Vlada Republike Hrvatske do kraja 2016. go­di­ne: donijeti Energetsku i klimatsku strategiju Re­publike Hrvatske do 2030. G., s pogledom na 2050. g.
Strategiju gospodarenja hrvatskih šuma do 2020 + (danas ćemo vidjeti kako su to napravili Austrijsko ministarstvo poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva), koja će predstavljati jedinstvenu zajedničku viziju potrajnog gospodarenja hrvatskim šumama i budućnost Hrvatske šumarske politike.
1.2. ratificirati Sporazum iz Pariza; Austrija je to napravila u lipnju ove godine.
2. Lokalne vlasti su jako bitne. Načelnici i gradonačelnici, zajedno s Hrvatskom zajednicom županija trebaju inicirati poticanje uporabe obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, te kreirati Studiju o izradi Energetskog koncepta autarkičnih/neovisnih regija do 60 000 stanovnika na primjeru Energetski autarkičnog grada Guessinga, te Klimatskog i energetskog modela regije Hartberg u Austriji i dodatno motivirati stanovništvo za energetsku uporabu OIE. To je model koji u Austriji jako dobro funkcionira. Mi smo u suradnji s kolegom i prijateljem Franjom Jandrisitsom, koji će ovom prigodom govoriti o svojim iskustvima

ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 91     <-- 91 -->        PDF

na primjeru Biotoplane na šumsku sječku Guettenbach u okviru Programa Horizont 2020., došli do zaključka da bi to u Hrvatskoj trebalo biti negdje oko 30 takvih kogeneracijskih autarkičnih regija.
3. Hrvatska drvna industrija (na pr. BE-TO Glina, čak oko 98 % opreme je domaća proizvodnja) i Hrvatske šume d.o.o. trebaju sustavnije promišljati o rješavanju problema većeg energetskog korištenja biomase i aktivnijim pokretanjem kogeneracijskih postrojenja (BE-TO), proizvodnji briketa i peleta (Vidi: ŠGOP 2016. – 2025., kojom treba planirati radove njege i obnove, povećanje godišnjeg etata drva za energiju smanjenjem otpada u šumi sa 40 % na 15 % i podizanjem „kultura kratkih ophodnji“ na šumskom zemljištu i zapuštenom poljoprivrednom zemljištu!) Šumi ne treba ništa više za prihranu tla osim lišća, iglica i grančica do 3 cm promjera, sve iznad toga što ostaje u šumi trune i proizvodi CO2, umjesto stvaranja prihoda iz bioenergije. Hrvatsko šumarstvo ima velike kadrovske i financijske potencijale, te stvarne mogućnosti proizvodnje i uporabu drva za bioenergiju). Nadam se, da će hrvatski šumari u godini, kada Hrvatsko šumarsko društvo obilježava 170 godina neprekidnog rada, biti hrabriji i uspješni u korištenju EU fondova za razvoj novih djelatnosti, kao što su „regionalno stvaranje novih radnih mjesta i dodane vrijednosti“ energetskim korištenjem drva za bioenergiju, posebno na području Like, Gorskog kotara, Banovine, Slavonije I drugim šumovitim područjima naše Domovine!
I na kraju posebno bih naglasio Program ruralnog razvoja za Republiku Hrvatsku 2014. do 2020., gdje stoji na raspolaganju 120 000 000 Eura za sve šumarske mjere. Konverzija degradiranih sastojina je mjera s omotnicom od 46 000 000 Eura ili u grubo preko 7000 hektara devastiranih sastojina možemo prevesti u visoke šume i to i u privatnim i državnim šumama. U ovom trenutku otvoren je natječaj za konverzije od 8 000 000 Eura. Napominjem, da se na tim površinama šumska biomasa odmah može koristiti (u grubo bukove šume u Lici su 50 % panjače, znači prvi metar od panja je za ogrjev, pa onda ide dio debla za trupac,te krošnja za energiju, ali na kontinentalnom području imamo i dio grabovih panjača, koje bi trebale biti visoke šume hrasta kitnjaka, bukve, graba. Tu još uvijek razmišljamo, ali ne znam zašto, trebamo ići odmah u konverzije i na taj način možemo grabove panjače prevesti u visoke šume). Sada se za izgradnju šumskih cesta dobiva 100 % subvencije, za konverzije šuma također 100 %, a za strojeve i alate u šumarstvu 50 % i pilane u ruralnom području 50 % (preradom tanke i pilanske oblovine proizvodimo finalne proizvode i bioenergiju).
Dobar primjer su šumovlasnici iz Našica, koji su u industrijskoj zoni Grada Slatina izgradili drvoprerađivački pogon Slavonski hrast d.o.o., koji zapošljava 42 djelatnika i investiraju još 6 500 000 Eura ove godine i otvaraju još 30 radnih mjesta. Planiraju izgradnju kogeneracijskog postrojenja i pogona za proizvodnju peleta na području grada Našica, gdje se nalazi većina šuma privatnih šumovlasnika, a sve u cilju dodane vrijednosti i otvaranja novih radnih mjesta na mjestu nastanka sirovina, to jest uz šumu!
Želim svima Vama ovdje uspješne 11. hrvatske dane biomase i ugodan boravak u našem gradu.
Skupu se potom obratio i mr. sp. Krešimr Žagar, gradonačelnik Našica, pozdravivši nazočne, zaželivši im da se ugodno osjećaju i uživaju u ostalim sadržajima festivala, a ne samo znanstvenoga skupa. I danas i sutra i u nedjelju u Našicama bit će pregršt događanja, pa iskoristite vrijeme nakon ovih stručnih znanja usvojenih na 11. stručnom skupu, iskoristite Našičane, upoznajte našičke potencijale.
Zatim je skup pozdravio Dr. sc. Vladimir Šišljagić, župan Osječko baranjske županije, naglasivši važnost ovoga skupa koji će pridonijeti razvoju Slavonije i Baranje, koja ima izuzetne potencijale obnovljivih izvora energije. Nažalost jako sporo se znanje primjenjuje u praksi, a potencijala imamo. Dakle s jedne strane znanost, s druge strane u struci izvanredni i stručnjaci sa znanjem, s iskustvom, a gdje onda zakazujemo, očito mi u politici. Ako Hrvatska nema potencijala za obnovljive izvore energije, onda tko ima? Donosimo zaključke, a ništa ne napravimo. Želim vam ugodan boravak u Našicama, nadajući se da ćete možda imati slobodnog vremena i otići malo u druge dijelove Osječko baranjske županije.
Na kraju se skupu obratila gospođa Renata Ojurović, pozdravljajući nazočne ispred Ministarstva poljoprivrede i u ime ministra gospodina Davora Romića, zamjenika ministra gospodina Tugomira Majdaka i pomoćnika ministra gospodina Ivice Francetića. Ministarstvu poljoprivrede nije u direktnoj nadležnosti politika zaštite okoliša i energetika, ali u svim našim aktivnostima koje planiramo i provodimo, prihvaćamo i načela ovih dviju politika. Posebnu pozornost pridajemo ekološkoj i okolišnoj dimenziji u razvoju i konkurentnosti područja, koji su u našem resoru, poput poljoprivrede, šumarstva, a posebice prerade drva i proizvodnje namještaja i svih ekonomskih djelatnosti u našem resoru. Iskoristit ću priliku i reći, kako je u tijeku izrada Nacionalne strategije šumarstva Republike Hrvatske do 2030. godine, te da je u završnoj fazi donošenja, odnosno čekamo saziv novog Sabora za usvajanje Strategije razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja. Obveza svih nas je vlastita osviještenost i poduzimanje mjera po pitanju ovog važnog djela našeg svakidašnjeg življenja, a upravo takav doprinos daje današnje znanstveno stručno okupljanje. Želim Vam učinkovit i ugodan poslovni, a ponajprije prijateljski rad i druženje, a Hrvatsko šumarskom društvu želim barem još najmanje 170 godina

ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 92     <-- 92 -->        PDF

neprekidnog rada. Hvala i ugodan rad na 11. Hrvatskim danima biomase, koje proglašavam otvorenim!
Nakon pozdravnih i uvodnih riječi, prešlo se je na radni dio Znanstveno-stručnog skupa, koji je podijeljen u tri dijela:
PARIŠKI SPORAZUM O ZAŠTITI KLIME/KLIMASCHUTZABKOMMEN VON PARIS
– „Paris – wie weiter?!“/“Pariz – kako dalje?!“, gosp. Dr. Heinz Kopetz, viši savjetnik u Svjetskoj udruzi za biomasu,
– „Österreichische Waldstrategie 2020+“/“Austrijska strategija šuma 2020+“, gosp. DI RonaldHuber i gosp. DI Vladimir Čamba, Savezno ministarstvo poljoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva
– „Niskougljični razvoj i energetska strategija Republike Hrvatske“, gđa. Tihana Mojsinović, prof.
UPORABA BIOENERGIJE ŠTITI KLIMU I OKOLIŠ/BIOENERGIE_NUTZUNGSCHUETZT KLIMA UND UMWELT
– „Mit Holz heizen – Emissionsenken“, Beispiel Biowaerme Guettenbach/“Grijanje s drvom – smanjuje emisije“, Primjer Biotoplana Pinkovac, gosp. DI Franz Jandrisits, voditelj Biotoplane Pinkovac
– „Energetski potencijali poljoprivredne biomase“, gđa. prof. dr.sc. Tajana Krička, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
– „Die Biomasseampel–Holzernte und Nährsoffkreislaüfe“/ “Semafor za biomasu-uporaba drva i kružni tokovi hranjiva“, gosp. Dr. Norbert Putzgruber, Osterreichische Bundesforste AG, Purkersdorf
– „Potencijali šumske biomase i zaštita okoliša“, gosp. Mr.sc. Josip Dundović, predsjednik Hrvatske udruge za biomasu sekcija HŠD-a
– „BIOENERGIJA TOPLANA GLINA – industrijska kogeneracija u funkciji toplifikacije“, gosp. Vjekoslav Ribarević, voditelj projekta
NOVE TEHNOLOGIJE I INOVACIJE/NEUE TECHNOLOGIE UND INOVATION
– “Projekt CoolHeating fuer Stadt Ozalj“/“Projekt CoolHeating – malih moduliranih toplinskih i rashladnih sustava za Grad Ozalj“, 1.dio gosp. DI Dr. Richard Zweiler, voditelj Guessing Energie Technologie GmbH, Forschungsinstitut fuer erneuerbare Energie i 2.dio gosp. mr.sc. Tomislav Novosel, Strojarsko-brodograđevni fakultet, Zagreb
– „Nove tehnologije u proizvodnji opreme Centrometal d.o.o.,Macinec“, gosp. Mladen Renato Martinac, direktor Predstavništva Zagreb
RASPRAVA I ZAKLJUČAK SKUPA/ DISKUSSION UND SCHLUSSFOLGERUNGEN
Nakon kratke rasprave zaključeno je kako je važna suradnja Austrije i Hrvatske, posebice što se RH kao članici EU omogućuje korištenje EU-fondova u Programu ruralnog razvoja za RH od 2014. do 2020.godine, i to i za privatne i državne šume u ukupnom iznosu od 120 milijuna EUR-a za sve šumarske mjere.
ZAKLJUČAK SKUPA:
Nova Vlada RH do kraja 2017.godine treba:
1. donijeti Energetsku i klimatsku strategiju RH do 2030. s pogledom na 2050.,
2. donijeti Strategiju gospodarenja hrvatskih šuma do 2020.+, koja će predstavljati jedinstvenu zajedničku viziju potrajnog gospodarenja hrvatskim šumama i budućnost hrvatske šumarske politike i
3. ratificirati Sporazum iz Pariza, jer Sporazum iz Pariza nudi velike šanse, budući da OIE pokreću nacionalni i globalni investicijski val, te stvaraju 70 000 novih radnih mjesta u Austriji do 2030.godine.U RH bi se do 2030.godine moglo, s obzirom na velike energetske potencijale poljoprivredne i šumske biomase, otvoriti preko 20 000 novih radnih mjesta.
Više o 11.hrvatskim danima biomase na www.sumari.hr/biomasa!
Za vrijeme pauze za kavu dao sam izjavu za novinare (sli­ka 3.):
1. STV – Televizija Slavonije i Baranje, gosp. Marinu Čuriću,
2. HRT Radio Osijeku, gđi. Mirti Milas, Emisija za selo i poljoprivredu; zajedno sa Dr. Heinzom Kopetzom i prof.dr.sc. Tajanom Krička,
3. Mjesečnik „Hrvatske šume“, gosp. Goran Vincenc,
4. Radio Našicama (ove godine obilježava 50-tu godišnjicu neprekidnog rada) i
5. GLASU SLAVONIJE, (posebni prilog 10. i 11.rujna 2016.), gđi. Snježani Fridl.
Na kraju se Josip Dundović zahvalio svim sudionicima na iskazanom interesu, trudu i povjerenju, što su omogućili i pridonijeli da ovogodišnji hrvatski dani biomase budu uspješno realizirani. Ujedno je pozvao na 12. hrvatske dane biomase, koji će se održati u petak, 8.rujna 2017. u dvorani Emaus Franjevačkog samostana Našice.
Nakon zajedničkog ručka, na poziv upućen uzvanicima i predavačima predsjednika Uprave NEXE Grupa d.d. Našice gosp. Ivana Ergovića, otišli smo na kušanje vina u Stari podrum Feričanci!
Fotografije: Snježana Fridl