DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 87 <-- 87 --> PDF |
PROF. DR. SC. DAVORIN KAJBA – DOBITNIK GODIŠNJE DRŽAVNE NAGRADE ZA ZNANOST ZA 2015. GODINU Joso Vukelić Državne nagrade za znanost dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada, koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci. Zakonom o hrvatskim državnim nagradama za znanost predviđena je dodjela četiriju vrsta državnih nagrada za znanost. Jedna od njih, godišnja nagrada za znanost, dodjeljuje se za posebno znanstveno dostignuće, znanstveno otkriće i primjenu rezultata znanstvenoistraživačkog rada. Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost, na svojoj 2. sjednici održanoj 22. prosinca 2016. godine donio je odluku da godišnjom nagradom za znanost nagradi 14 znanstvenika u Republici Hrvatskoj, među kojima je i prof. dr. sc. Davorin Kajba. Nagrade su uručene u Hrvatskom saboru 29. prosinca 2016. godine, a dodijelili su ih predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov i ministar obrazovanja i znanosti prof. dr. sc. Pavo Barišić. Prof. dr. sc. Davorin Kajba rođen je 22. kolovoza 1956. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1984. godine, od kada započinje rad u svojstvu pripravnika te kasnije asistenta. Na fakultetu je prošao sve stupnjeve napredovanja, a sada je u statusu redovitog profesora u trajnom zvanju. Prof. dr. sc. Davorin Kajba istaknuo se svojim znanstvenoistraživačkim i stručnim radom na području šumarstva, posebice na oplemenjivanju šumskog drveća. Objavio je značajan broj znanstvenih i stručnih radova (preko 160). Posebice treba naglasiti koautorstvo dvaju sveučilišnih udžbenika: „Šumarska genetika“ i „Oplemenjivanje šumskog drveća i očuvanje njegove genetske raznolikosti“. Objavio je i 13 poglavlja u devet znanstvenih knjiga i monografija. Njegov znanstveni opus, posebno projekti na kojima je bio angažiran kao voditelj ili suradnik, velik su doprinos primjeni stečenih znanja u praktičnom dijelu šumarske struke. Objavljeni radovi donose nove spoznaje i postignuća iz područja oplemenjivanja i očuvanja genetske raznolikosti šumskog drveća i uzgajanja šuma. Posebno ističem da je prof. dr. sc. Davorin Kajba sudjelovao na više od 70 međunarodnih znanstvenih skupova u Europi, sjevernoj i južnoj Americi i Aziji, na kojima je imao 23 priopćenja i sedam pozvanih predavanja. Većina priopćenja i predavanja odnosila su se na selekciju brzorastućih vrsta šumskog drveća za produkciju biomase, a njihova citiranost ukazuje i na afirmaciju znanstvenika izvan Hrvatske. Bio je voditelj i suradnik na 11 međunarodnih znanstvenih projekata, a neke od njih financirala je Europska komisija. Također je vodio devet, a surađivao na 11 nacionalnih znanstvenih projekata Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma. Sada je uključen u projekte koje financira Europska Komisija kao suradnik i savjetnik (projekti LIFEGENMON – LIFE+ for European Forest Genetic monitoring system i EUFORINNO European Forest Research and Innovation), te u Cost akcijama FP 1103 FRAXBACK i FP 1403 NNEXT. Prof. dr. sc. Davorin Kajba radio je na unapređenju oplemenjivanja, sjemenarstva i uzgajanja šuma, a kroz stručni rad razvijao je koncepciju i strategiju korištenja oplemenjenog klonskog i generativnog materijala pri osnivanju kultura i klonskih sjemenskih plantaža u Hrvatskoj. Iz dugogodišnjeg rada na hibridizaciji i selekciji brzorastućih vrsta šumskog drveća u 2015. godini ostvarena su četiri nova klona (sorte) vrbe za produkciju biomase u kulturama kratkih ophodnji. Novoselekcionirani klonovi vrba testirani su u mreži pokusa na području Hrvatske i predstavljaju adaptirane genotipove visoke produkcije biomase (više od 20 t/suhe tvari/ha godišnje), a njihova su DUS testiranja obavljena u Poljskoj. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske predviđa poticanje uzgajanje kultura kratkih ophodnji na šumskim i poljoprivrednim zemljištima. U Europi, pa tako i u Hrvatskoj, prisutni su problemi niske profitabilne poljoprivredne proizvodnje na marginalnim zemljištima. U novije vrijeme tu proizvodnju posebno otežavaju nepovoljne klimatske promjene, onečišćenje tla i voda, nedostatak energije i depopulacija predjela s dominantnom ekstenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Uslijed rasta potrošnje drveta povećani su pritisci na prirodne šumske ekosustave, što povećava njihovu ugroženost. Također globalne klimatske promjene uz povećanje atmosferskog CO2, te proizvodnja energije i njegova potrošnja, jedni su od najkompleksnijih problema današnjice. Proizvodnja biomase sadržana je u mogućnosti fiksiranja |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 88 <-- 88 --> PDF |
energije kao produkta fotosinteze. Proizvodnja biomase i bioenergetske plantaže danas su od velikog značenja. Tako proizvedena energija dobivena je od atmosferskog CO2, a stvoren je kisik tijekom procesa fiksiranja solarne energije, pa nema nastanka novih količina CO2 ili štetnih emisija koje stvaraju fosilna goriva. Osnivanjem intenzivnih nasada vrba na zemljištima, koja su napuštena ili pak na kojima poljoprivredna proizvodnja nije rentabilna ili su nepodesna za uzgoj, moguće je rješavanje spomenutih globalnih problema pokrenuti u pozitivnom smjeru. U tu se svrhu kulture kratkih ophodnji vrba mogu osnivati kao čisti energetski nasadi, predkulture i mješovite kulture u cilju proizvodnje drvne sječke, za proizvodnju celuloze kratkih vlakanaca te trupaca za potrebe mehaničke prerade drveta. Ovakva nastojanja proizvodnje biomase sukladna su sa svjetskim trendovima, kojima je cilj bolje korištenje obnovljivih izvora energije. Prema predviđanjima, ovisnost RH o uvozu energije porast će sa sadašnjih 55 % uvoza na preko 70 % u 2030. godini. Korištenjem biomase smanjuje se ovisnost o uvozu energije te tako pridonosi zaštiti i napretku gospodarske stabilnosti zemlje. Dodijeljena Godišnja nagrada za znanstveno otkriće za 2015. godinu zasluženo je priznanje prof. dr. sc. Davorinu Kajbi za njegov dosadašnji rad na selekciji i oplemenjivanju šumskih vrsta drveća, koji je rezultirao kreiranjem četiriju novih klonova vrba za održivu produkciju biomase za energiju u kulturama kratkih ophodnji. Ova nagrada dodatni je poticaj da svojim radom i dalje bude primjer kolegama u njihovom znanstvenoistraživačkom radu. Godišnja državna nagrada za znanost prof. dr. sc. Davorinu Kajbi istovremeno je priznanje Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, hrvatskim šumarskim znanstvenicima i šumarskoj struci u cjelini. Čestitamo prof. dr. sc. Davorinu Kajbi na zasluženoj nagradi i želimo mu uspjeh u daljnjem radu. Josip Dundović ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP „BIOENERGIJA I ZAŠTITA OKOLIŠA“, UPORABA BIOENERGIJE ŠTITI KLIMU I OKOLIŠ U dvorani Emaus Franjevačkog samostana Našice, 9. rujna 2016. godine, Hrvatska udruga za biomasu sekcija HŠD-a organizirala je u suorganizaciji sa Hrvatskim šumama d.o.o., Grupacijom za biomasu i Grupacijom za bioplin ZOIE (Zajednica obnovljivih izvora energije) HGK i Ogrankom MH Našice, a u suradnji sa Svjetskom udrugom za biomasu (Dr. Heinz Kopetz, predsjednik), AEBIOM (Europska udruga za biomasu), Austrijskom udrugom za biomasu, Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije i NEXE Grupom d.d. Našice, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, 11. hrvatske dane biomase – Znanstveno-stručni skup „Bioenergija i zaštita okoliša“, (Uporaba bioenergije štiti klimu i okoliš). Hrvatski dani biomase održani su u znaku obilježavanja 170 godina rada HŠD-a i 140 godina neprekidnog tiskanja Znanstveno-stručnog i staleškog glasila Šumarski list. |