DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 26 <-- 26 --> PDF |
dobiveni rezultati s rezultatima dosadašnjih istraživanja provedenim vizualnom interpretacijom na analognim (Ståhl 1992, Benko 1993, Næsset 1996, Kovats 1997, Anttila 1998, Eid i dr. 2004, Magnusson i Fransson 2005) ili digitalnim aerosnimkama (Magnusson i dr. 2007), razvidno je kako u ovom radu primijenjena metoda fotogrametrijske izmjere visina na digitalnim aerosnimkama visokih prostornih rezolucija (GSD 10 cm i GSD 30 cm) daje rezultate poboljšane točnosti, odnosno manja odstupanja od terenski izmjerenih podataka. U već spomenutom istraživanju, Eid i dr. (2004) navode prosječna odstupanja fotogrametrijskih visina dominantnih stabala za cijelo područje istraživanja od -5,6 i -5,5 %, dok su se odstupanja fotogrametrijskih visina pojedinačnih sastojina kretala u rasponu od -29 do 26 % u odnosu na terenski procijenjene visine. Magnusson i dr. (2007) procjenjivali su srednje sastojinske visine manualnom interpretacijom Z/I DMC digitalnih aerosnimaka GSD 48 cm s odstupanjima (RMSE) od 0,9 do 1,6 m u odnosu na terensku izmjeru. Nadalje, Korpela (2004) je istaknuo da problem podcjenjivanja visina stabala prilikom vizualne interpretacije proizlazi zbog nemogućnosti točnog određivanja vrha stabla na analognim (ili digitalnim) aerosnimkama niskih prostornih rezolucija, te nemogućnosti očitanja tla (pokraj stabla) uslijed sklopljenosti krošanja. Primjenom u ovom radu korištene metode, ponajprije DMR-a, koji omogućuje očitanje nadmorske visine tla (podnožja stabla) u gustim sklopljenim sastojinama i digitalnih aerosnimaka visokih prostornih rezolucija, koje omogućuju jasno određivanje vrha stabla, ne dolazi do uobičajenog podcjenjivanja visine stabala. Nadalje, unatoč podcjenjivanju broja stabala i precjenjivanju srednjeg sastojinskog promjera, obje fotogrametrijske izmjere polučile su vrlo dobre rezultate odnosno razmjerno mala odstupanja pri procjeni temeljnice i volumena sastojina. Usporedbe radi, Kušan (1992) je procjenjivao temeljnice sastojina jele i smreke kombinacijom fotogrametrijske izmjere analognih aerosnimaka i prirasno-prihodnih tablica. Primjenom Hauserovih prirasno-prihodnih tablica dobio je prosječna odstupanja od 13,9 %, a primjenom Švicarskih tablica odstupanja od -16,5 % u odnosu na terenski procijenjenu temeljnicu. Slična odstupanja (standardna pogreška), u rasponu od -12,7 do 22,8 % dobivena su u nizu istraživanja provedenih u sastojinama četinjača u Skandinaviji (Eid 2003, Naesset 1996). Eid i dr. (2004) dobivaju znatno manja prosječna odstupanja: -7,1 % za jedno, te -5,4 % za drugo područje istraživanja. Međutim, kao i pri procjeni broja stabala, dobivaju velika odstupanja pojedinačnih sastojina, i to u rasponu od -37 do 51 %. U okviru brojnih istraživanja provedenih vizualnom interpretacijom analognih aerosnimaka volumen sastojina procjenjivan je sa standardnom pogreškom u rasponu od 13-33% (Ericson 1984, Ståhl 1992, Eid 1996, Næsset 1996, Eid i Næsset 1998, Magnusson i Fransson 2005), dok su Magnusson i dr. (2007) procijenjivali volumen sastojina na digitalnim aerosnimkama GSD 48 cm uz prosječni RMSE od 24%. Izravna usporedba s rezultatima prijašnjih istraživanja nije moguća, budući da su tijekom istih korištene aerosnimke različitih karakteristika (većinom analogne ili u manjoj mjeri digitalne, slabijih prostornih rezolucija). Nadalje, istraživanja su provedena u sastojinama drukčijih strukturnih karakteristika, i to većinom u jednodobnim sastojinama ili kulturama četinjača (Skandinavske zemlje). Pri tome, za procjenu točnosti fotogrametrijske izmjere korištene su različite mjere odstupanja (npr. standardna pogreška), te su fotogrametrijski podaci uspoređivani s terenskima na različitim razinama (uglavnom na razini primjernih ploha). Međutim, unatoč nemogućnosti izravne usporedbe, razvidno je da su u okviru ovog istraživanja dobivena manja odstupanja fotogrametrijski procijenjenih strukturnih elemenata sastojina u odnosu na terenski procijenjene, i to posebice na aerosnimkama GSD 10 cm. Primjena digitalnih aerosnimaka poboljšane kvalitete (prostorne, radiometrijske, spektralne rezolucije) dovela je do smanjenja odstupanja pri fotogrametrijskoj procjeni visina, prsnog promjera i broja stabala, što je u konačnici dovelo do povećanja točnosti procjene prosječne temeljnice i volumena sastojina. Dakle, pogreške precjenjivanja prsnih promjera i podcjenjivanja broja stabala djelomično se poništavaju, što dovodi do točne ili približno točne procjene temeljnice i volumena. Budući da kod obje fotogrametrijske izmjere dobivamo slična odstupanja, evidentno je da kod fotogrametrijske izmjere na aerosnimkama GSD 30 cm precjenjivanje prsnih promjera i podcjenjivanje broja stabala je toliko veće, da u konačnici ipak dobijemo procjene temeljnica i volumena kao i kod fotogrametrijske izmjere na aerosnimkama GSD 10 cm. Također, na točnost dobivenih podataka zasigurno utječe i primjena lokalnih regresijskih modela procjene prsnog promjera koji su izrađeni za glavne vrste drveća na području istraživanja. Što se tiče mogućnosti determinacije odnosno vizualne interpretacije vrsta drveća na digitalnim aerosnimkama, tijekom istraživanja je prema očekivanjima utvrđeno da aerosnimke GSD 10 cm pružaju znatno veću mogućnost razlučivanja detalja, pa prema tome i lakšu determinaciju pojedinih vrsta drveća u odnosu na aerosnimke GSD 30 cm. Nakon provedene fotogrametrijske izmjere može se zaključiti da se vizualnom interpretacijom u stereomodelu na digitalnim aerosnimkama GSD 30 cm pouzdano mogu determinirati (razlučiti) srednjodobna i starija stabla hrasta kitnjaka, obične bukve, zatim crne johe neovisno o starosti, te vrste drveća iz skupine OMB (topole, breze), zbog njihovog specifičnog preslikavanja na ICK aerosnimkama. Međutim, teškoće nastaju u mladim mješovitim sastojinama, gdje je prilično teško razlikovati stabla obične bukve, graba i ostalih vrsta drveća. U takvim situacijama, važno je iskustvo samog interpretatora, ali i poznavanje barem približne |