DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 107 <-- 107 --> PDF |
MLADEN ŠPIGELSKI (1932 – 2016) Oliver Vlainić Nakon kratke i teške bolesti 27. travnja 2016. u 84. godini umro je Mladen Špigelski te pokopan dan kasnije u mjestu Rečica u kojemu je proveo čitav život. Rođen je 2. kolovoza 1932. u Rečici pokraj Karlovca gdje je završio i osnovnu školu. Školovanje je nastavio u Karlovcu, prvo pet razreda realne gimnazije, nakon čega je prešao u Srednju šumarsku školu koju je završio 1951. godine. Kasnije, 1989. godine, u istoj školi je završio za zvanje viši lovni tehničar. Nakon odslužene vojske započeo je radni vijek u rujnu 1953. godine kao pripravnik Šumarije Karlovac. Početkom 1954. godine dobio je stalno zaposlenje u istoj šumariji u kojoj je radio na poslovima uzgajanja, zaštite i iskorištavanja šuma. Godine 1956. kraće vrijeme vodio je Šumariju Krašić kao privremeni upravitelj. Stručni ispit je položio 1957. godine u Zagrebu, kada je upisao i Poljoprivredno-šumarski fakultet na kojemu se zadržao samo jedan semestar. Nakon osnivanja Šumskog gospodarstva Karlovac bio je upravitelj Šumarije Karlovac od travnja 1960. do rujna 1961. godine. Poslije toga do 1976. godine radio je kao referent za uzgajanje šuma ŠG Karlovac, kada je postavljen za lovnog referenta ŠG Karlovac. Vodio je lovstvo u lovištima gospodarstva „Petrova Gora“, „Orlova“ i „Uvala Rakovica“. S dr. Zvonkom Carom radio je na izradi lovno-gospodarske osnove za Petrovu Goru, gdje su podigli prvu ogradu za divlje svinje i pregradni gater za muflona u koji unose i brijunskog jelena lopatara. Na poslovima lovstva zadržao se sve do 1990. godine, a te je godine zbog srpske agresije napustio Vojnić gdje je bio lociran. Od 1990. do umirovljenja 1993. godine zaposlen je u Stručnim službama UŠ Karlovac kao referent narodne obrane na zaštiti objekata i organizaciji obrane u Domovinskom ratu. Svoju šumarsku povijest i osvrt na trenutno stanje u šumarstvu ukratko je opisao u travnju 1999. godine, kao umirovljenik, javljanjem časopisu Hrvatske šume koji mu je objavio pismo pod nazivom „Zašto smo zaboravljeni?“. Obiteljsku šumarsku tradiciju nastavio je sin Mladen, zaposlen kao čuvar šume u Šumariji Karlovac. Bio je član Hrvatskoga šumarskog društva i dugogodišnji blagajnik Šumarskog društva Karlovac. Digitalnu biblioteku HŠD-a obogatio je fotografijama iz lovne povijesti Petrove gore. Pomogao je svojim sjećanjima i prilikom izrade Hrvatskoga šumarskog životopisnog leksikona. Osim šumarstva velika ljubav mu je bilo i lovstvo. Od 1950. godine bio je aktivan član Lovačkog društva Rečica u kojemu je obnašao je dužnost blagajnika, tajnika, lovnika (5 godina) i predsjednika društva (20 godina). Bio je dugogodišnji član Upravnog odbora Lovačkog saveza Općine Karlovac i delegat Hrvatskoga lovačkog saveza. Dvije godine radio je honorarno kao lovni inspektor Kotara Karlovac. Bio je član ispitne komisije za lovce pripravnike. Na godišnjoj skupštini HLS-a na Plitvicama održao je referat o muflonu. Godine 1972. nazočan je kongresu lovnih biologa u Moskvi, a 1979. položio je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja. Vodio je lovove u kojima su sudjelovali visoki državni dužnosnici. Bio je vanjski predavač na Šumarskoj školi u Karlovcu 1985./86. U Lovačkom vjesniku objavio je nekoliko članaka: o lovu na Petrovoj Gori, hranilicama, hranilištima i čekama (1984. – 1985.), a kasnije kao povremeni suradnik priče iz lova. I u mirovini je za pojedina lovačka društva vodio lovno-gospodarske osnove. Za rad na području lovstva 1975. godine dobio je Orden I. reda, a uz to i više diploma i priznanja. Dobra ti kob i neka ti je laka hrvatska zemlja dragi Mladene. |