DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2017 str. 105 <-- 105 --> PDF |
DOKUŠ ANTUN KRUNO (1934 – 2016) Miroslav Harapin Antun Kruno Dokuš dipl. ing. šumarstva, magistar znanosti, stručni savjetnik i znanstveni asistent rađen je 11. svibnja 1934.g. u Seoni kraj Našica. Sin je učitelja Ivana i majke Zdenke rođ. Matun. Realnu gimnaziju završio je u Osijeku 1953.g., iste godine upisao Poljoprivredno šumarski fakultet i diplomirao na Šumskogospodarskom odjelu 1959.g. Naslov magistra šumarskih znanosti iz oblasti silvikulture stekao je 1976.g. Tijekom studija i nakon diplomiranja radio je honorarno na Šumarskom fakultetu u Zavodu za šumarsku ekonomiku, Zavodu za dendrologiju i u Zavodu za uzgajanje šuma. Od 15. ožujka 1961.g. zaposlen je u Jugoslavenskom institutu za četinjače u Jastrebarskom, koji 1974.g. mijenja naziv u Šumarski institut. Najprije je bio asistent za sjemenarstvo i rasadničku proizvodnju, zatim kao suradnik uzgajivač, pa šef Odjela za uzgoj šuma i samostalni istraživač za uzgajanje šuma. Od 1. kolovoza 1971.g. do 1. ožujka 1972.g. bio je vršitelj dužnosti direktora Šumarskog instituta. Od 16. rujna 1985. do 31. prosinca 1990.g. zaposlen je u SIZ-u šumarstva Hrvatske u Zagrebu kao rukovoditelj službe za biološku reprodukciju šuma. Nakon reorganizacije hrvatskog šumarstva 1991.g. radi u Direkciji javnog poduzeća „Hrvatske šume“, odakle 30. lipnja 1991.g. odlazi u mirovinu. Njegovo glavno područje rada bilo je uzgajanje crnogorice domaćih i stranih vrsta i provenijencija u terenskim pokusima na području prirodnih crnogoričnih šuma u Hrvatskoj. Za potrebe šumarske operative izradio je sa suradnicima 15 izvedbenih projekata za ljetne akcije pošumljavanja. Bio je na specijalizaciji iz rasadničke proizvodnje i tehnike osnivanja kultura četinjača u Danskoj, Velikoj Britaniji i Španjolskoj kao stipendist FAO-a (Međunarodna agencija za ishranu i razvoj). Na studijskim putovanjima bio je u Poljskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Danskoj, Italiji, Njemačkoj, Irskoj i Nizozemskoj. Bio je član sljedećih organizacija: Internacionalnog udruženja šumarskih istraživačkih organizacija (IUFRO-a); Komisije za sjemenarstvo i sadni materijal; Komisije za stručni nadzor nad proizvodnjom šumskog sadnog materijala; Hrvatskog šumarskog društva; Hrvatskog ekološkog društva; Sportskog ribolovnog društva „Mrežnica“ Duga Resa; Lovačkog društva Drušac, Bosiljevo. Obnašao je dužnost predsjednika Upravnog odbora, Radničkog savjeta i Zbora radnih ljudi. Bio je aktivni športaš, igrač hokeja na travi. Nastupao je za reprezentaciju, Jugoslavije, Zagreba i Hrvatske u Hrvatskoj i inozemstvu. Za uspješan rad u Institutu nekoliko je puta pohvaljivan i nagrađivan. Objavio je kao autor ili sa suradnicima 88 radova od 1964. do 1992.g. koji su objavljivani u časopisu Radovi Šumarskog instituta, Biltenu Poslovnog udruženja šumsko-privrednih organizacija Hrvatske, izdanjima JAZU, Šumarskom listu i Šumarskoj enciklopediji. To je velik doprinos Antuna Dokuša unapređenju šumarske struke iz područja rasadničke proizvodnje i uzgajanja šuma u Hrvatskoj. Dragi naš Kruno, hvala ti za tvoj dragocjen obol u podizanju kultura četinjača od tvoje Slavonije do Gorskog kotara, Like, Istre i Dalmacije. U ime svih šumara s kojima si surađivao izražavamo našu najiskreniju sućut supruzi Julijani i bliskoj rodbini, sa željom da te naše molitve i nezaboravna sjećanja prate na tihom putu u vječnu radost i mir. Hvala ti. Znanstveni i stručni članci: Od 88 naslova elaborata, projekata i radova, navodimo slijedeće: Dokuš, A., Popović, B., Hajdin, Ž., Potočić, Z., 1964: Dopunski elaborat za podizanje 2000 ha intenzivnih nasada četinjača ubrzanog rasta u predjelima Medak i Žitnik Š.G. Gospić. Harapin, M., Dokuš, A., Milatović, I., 1971: Osjetljivost na insekte i bolesti izabranih sjevernoameričkih vrsta šumskog drveća uzgajanih u Jugoslaviji. Završna studija na temu koju su financirale SAD. Šumarski institut Jastrebarsko. Dokuš, A., 1976: Uspijevanje borovca (Pinus strobus L.) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (magistarski rad), Šumarski fakultet, Zagreb. |