DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2016 str. 86     <-- 86 -->        PDF

na premještanje vegetacije kao posljedice promjene temperature.
Područje mediterana je posebno osjetljivo na klimatske promjene, koje uz transformacije poljoprivrednih kultura, pašnjaka te čestih požara povećavaju ranjivost ekosustava. Posebice su osjetljive monokulture, egzotične vrste i domaće vrste izvan prirodnog areala. Uz ostalo to su najčešće gusti nasadi zbog izostanka potrebnih uzgojnih zahvata za funkcioniranje borovih kultura. U središnjoj i južnoj Italiji je tijekom prošloga stoljeća podignuto mnogo kultura crnog bora (Pinus nigra, zajedno s Pinus nigra ssp Laricio) za zaštitu tla od erozije. Ove površine umjetno podignutih šuma su vrlo osjetljive, što je još pogoršano promjenom klimatskih uvjeta, kao i čestim temperaturnim i olujnim udarima.
Cilj ove studije je ocijeniti potencijalnu prikladnost teritorija regije Toskane za kulture crnoga bora u aktualnim klimatskim uvjetima (2013 g.) i u budućnosti (2008 g.), te dati odgovore na pitanja: koja je površina borovih kultura na adekvatnoj površini, koje se promjene očekuju zbog klimatskih promjena, u kojim se okolišnim uvjetima nalaze sekundarne vrste u borovim sastojinama te koju ulogu imaju u renaturalizaciji borika.
Površina regije Toskana iznosi 22.800 km2, a borove šume se nalaze na površini od više od 10.000 km2, od čega na sekundarne vrste otpada oko 22 % (kesten, cer i bukva).
Proces klimatskih promjena zasniva se na modelu globalne klimatske prognoze HadCH3, kojim se predviđa povećanje temperature od 3,2 °C i smanjenje oborina za 7 % u 2080. g., koji se inače primjenjuju za sva istraživanja vezana za klimatske promjene.
Na osnovi metodologije „Land suitability“ (FAO 1976) izrađene su mape s procjenama povoljnosti teritorija za šumske vrste, na temelju slijedećih parametara: srednja godišnja temperatura, srednja temperatura najhladnijeg mjeseca, srednja godišnja količina oborina, prosječna ljetna količina oborina, nagib terena, struktura tla, pH, propusnost i dubina tla. Za svaki parametar predviđen je kartografijski model u formatu „raster“ s prostornom rezolucijom od 250 m. Svi podaci dobiveni su obradom mjesečnih mapa temperature i oborina.
Na osnovi godišnjih povećanja temperatura i smanjenja oborina, izračunato je očekivano povećanje temperature i smanjenje oborina u 2080. g., a ostali parametri smatrani su nepromijenjenima. Tako se na primjer ocjene parametara tla ocjenjuju vrijednostima od 0,0 – 1,0 kako slijedi; dubina tla duboko 1,0, umjereno duboko 0,5, površinsko 0,0. Po istom načelu ocjenjuje se propusnost, struktura i pH tla. Ovi parametri su obrađeni za sve promatrane vrste, crni bor kao primarna vrsta, te cer, kesten i bukva kao sekundarne vrste.
Područje regije Toskana već u sadašnjim klimatskim uvjetima (2013. g.) nije povoljno za kulture crnog bora (i prateće vrste), tako da u povoljne uvjete za crni bor spada svega 6 % ukupne površine. Na umjereno povoljne uvjete za crni bor spada 25,5 % površine, dok 68,5 % površine nije prikladno za crni bor. Slični rezultati dobiveni su za prateće vrste – cer, kesten i bukva.
Preračunato u hektare, ispada da je u regiji Toskana za crni bor povoljna površina od 2.650 ha.
U očekivanim uvjetima 2080. g., statističkom obradom podataka došlo se do sljedećih rezultata za crni bor: povoljna površina 240 ha, što je 22,4 % manje nego 2013. g., umjereno povoljna 5.450 ha, što je 3,8 % manje nego 2013. g., a nepovoljna površina 5.010 ha ili 26,2 % više nego 2013. g.
Slična tendencija odnosi se na sekundarne vrste cer, kesten i bukvu.
Uz smanjenja povoljnosti površina, za ove vrste važno je i pomicanje visinskih limita, tako da se srednja visina za crni bor u 2013. g. od 858 m n.v. premješta u 2080. g. na visinu od 1197 m n.v., što iznosi gotovo 340 m ili oko 5 m godišnje. Slični podaci dobiveni su i za prateće vrste, s tim da će bukva u klimatskim uvjetima 2080. g. imati nepovoljne uvjete i neznatno učešće u borovim kulturama.
Zaključci:
U ovoj situaciji načinjena je procjena potencijalne povoljnosti za teritorije regije Toskana za crni bor, cer, kesten i bukvu u aktualnim klimatskim uvjetima (2013. g.) i buduće koji se odnose na 2080. g., simulirane uz primjenu scenarija A2 globalnog atmosferskog – oceanografskog modela HadCM3. Mape prikladnosti okoliša elaborirane su metodom „Land suitability“ (FAO), s rezolucijom 250 m.
Sasvim je sigurno da je crni bor u Toskani sađen na područja koja nisu prikladna za ovu vrstu. U promjenjivim uvjetima najmanju redukciju površine tla imat će cer, koji se u Toskani nalazi prirodno rasprostranjen od obalnih brežuljaka do 1300 m n.v. na Apeninima. Najveću redukciju površine imat će bukva kao mikrotermalna vrsta s većim zahtjevima za vlagom u odnosu na ostale promatrane vrste.
U ovoj situaciji potrebno je planirati i primjenjivati niz aktivnosti na ublažavanju učinka klimatskih promjena i povećati kapacitet prilagodbe.
Kartografski modeli iz ove studije omogućuju uvid gdje treba primarno orijentirati intervencije, te eventualno pribjeći izboru vrsta koje treba favorizirati u uvjetima klimatskih promjena.