DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2016 str. 92     <-- 92 -->        PDF

ZNANSTVENA MONOGRAFIJA: Prof. dr. sc. DALIBOR BALLIAN I DOC. dr. sc. VELID HALILOVIĆ „VARIJABILNOST OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) U BOSNI I HERCEGOVINI“
Davorin KAJBA
Ova značajna znanstvena monografija tiskana je ove godine od izdavača Udruženja inženjera i tehničara šumarstva Federacije Bosne i Hercegovine (UŠIT BiH) i suizdavača Silva Slovenica – izdavačkog centra Šumarskog instituta Slovenije u Ljubljani (Slovenija). Monografija sadrži 345 stranica, od čega 112 slika i 93 tablice.
U Uvodu autori daju pregled strukture jelovih šuma i njihov značaj s gospodarskog i ekološkog stajališta u Bosni i Hercegovini. Također su prikazani sažeti rezultati europskih istraživanja, a uključuju pokuse provenijencija, molekularne analize do filogeografskih istraživanja. Sistematika obične jele, Morfološke karakteristike obične jele, Prirodna rasprostranjenost obične jele i Dinamika populacija obične jele predstavljaju potpoglavlja unutar poglavlja Uvod. U ovim dijelovima rukopisa dan je detaljan prikaz taksonomskih jedinica za ovu vrstu sa svojim morfološkim karakteristikama, tipom prirodne rasprostranjenosti u Europi i Bosni i Hercegovini, te njezino migracijsko kretanje prema paleontološkim podacima i molekularno-genetičkim istraživanjima.
Ekološke osobitosti obične jele predstavljaju zasebno poglavlje, a uključuje potpoglavlja Klimatski uvjeti, Uvjeti tla, Prirašćivanje, Uzgojna svojstva jele i Ekološko-vegetacijska pripadnost obične jele. U ovom dijelu dan je prikaz o klimatskim zahtjevima, biološko ekološkom statusu vrste, te je opsežno obrađena ekološko-vegetacijska razdjelba obične jele na sjemenske jedinice.
U poglavlju Morfološko-fiziološka istraživanja uključeno je potpoglavlje Istraživanja češera i sjemena obične jele u središnjoj Bosni u kojem su dani rezultati dobiveni istra­ži­va­njem morfometrijskih veličina češera i sjemena, kao i odre­đi­vanja parametara klijavosti sjemena za pet populacija obične jele. Poglavlje Procjena genetskog opterećenja na temelju istraživanih fizioloških svojstava sjemena obične jele cjelovito obuhvaća utvrđenu varijabilnost subpopulacija, kao i unutarpopulacijsku varijabilnost s obzirom na starost stabala, zaraženost imelom i njihov utjecaj na kvalitetu sjemena. Uz pomoć niza statističkih analiza dobiveni su značajni rezultati i zaključci, a odnose se na grupiranje populacija s obzi­rom na različita morfološka i ekološka svojstva obične jele. Primjena multivarijatne analize pri ocjeni međupopu­la­cijske varijabilnosti obične jele obrađeno je u poglavlju Primjena multivarijatne analize pri ocjeni međupopulacijske varijabilnosti obične jele iz pet populacija središnje Bosne.
Poglavlje Testiranje polusrodnika obične jele u rasadniku Busovača obuhvaća prikaz rezultata koji su značajni za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala, što samo potvrđuje da su i rezultati dobiveni kod juvenilnog biljnog materijala od važnosti u sagledavanju varijabilnosti unutar i između populacija.
U poglavlju Istraživanje varijabilnosti morfoloških svojstava obične jele u testu provenijencija Delimusa dobiveni su vrijedni podaci o statistički značajnim razlikama istraživanih provenijencija obične jele, a obuhvaćaju presjek rasprostranjenosti od sjeverne populacije (Bosanski Petrovac) do najjužnije hercegovačke provenijencije Prozor. Rezultati preživljavanja, kao i varijabilnost kvantitativnih svojstava dali su mogućnost utvrđivanja uspijevanja populacija s obzirom na njihovu diferencijaciju i ekološke uvjete.
Istraživanja kloroplastne, mitohondrijske DNK, izoenzimskih analiza genetičkog opterećenja u populacijama obra­đeno je u poglavlju Molekularna i biokemijska istraživanja. Prikaz povezanosti istraživanih populacija obične jele s onima u srednjoj i južnoj Europi dan je u potpoglavlju Analiza kloroplastne DNK kod obične jele, te je utvrđeno postojanje znatnih razlika u broju haplotipova između populacija. U potpoglavlju Istraživanje varijabilnosti obične jele analizom mitohondrijske DNK (mtDNK) dobiveni su značajni rezultati uporabom mitotipova koji su razjasnili podrijetlo nekih populacija, a odnose se na taksonomiju obične jele iz malih i izoliranih populacija. Istraživanje genetičke strukture popu­lacija

ŠUMARSKI LIST 9-10/2016 str. 93     <-- 93 -->        PDF

iz središnje Bosne, zapadne Hrvatske i nekih submediteranskih populacija, te njihove kontakne zone obrađena je u poglavlju Taksonomska istraživanja obične jele. U poglavlju Procjena genetičkog opterećenja u nekim sastojinama obične jele na temelju fiksacijskog indeksa i njegov značaj prikazani su rezultati koji se odnose na značajno prisustvo inbridinga u istraživanim populacijama, a što će imati izravan utjecaj na potrebu praćenja genetičke strukture.
Završno se nalazi zasebno poglavlje Preporuke za gospodarenje običnom jelom na temelju genetskih istraživanja i sadrži smjernice za očuvanje genetske raznolikosti ove vrste metodama in situ, ex situ, kao i mjere za pomlađivanje sastojina i obnovu njihovog genetskog potencijala.
Na 25 stranica opsežno je navedena korištena literatura, a na kraju rukopisa nalazi se sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku.
Znanstvena monografija „Varijabilnost obične jele (Abies alba Mill.) u Bosni i Hercegovini“ iako je namijenjena užoj šumarskoj znanstvenoj javnosti, napisana je jasno i razumljivo, na potrebnoj sveučilišnoj i visokoj stručnoj razini, a moći će je koristiti znanstvenici i stručnjaci prirodoslovnog i biotehničkog područja, studenti, učenici, ali i široki krug čitatelja ljubitelja prirode. Monografija se može preporučiti kao dodatna literatura iz područja šumarstva, posebice u oplemenjivanju i uzgajanju šuma, a pridonijet će očuvanju jedne značajne šumske vrste u širokom bogatstvu biljnog svijeta Bosne i Hercegovine. Zadovoljstvo mi je naglasiti da je ova vrijedna monografija objavljena i smatram da predstavlja bitan doprinos pozitivnom odnosu ljudi prema šumskom drveću i popularizaciji vrijednih i ugroženih vrsta, kao i poticaj da se njima posveti veća pozornost, sukladno šumarsko genetičkim posebnostima.
TARIK TREŠTIĆ: IMELE U BOSNI I HERCEGOVINI
Milan GLAVAŠ
Ovu knjigu – monografiju napisao je prof. dr. Tarik Treštić sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji je ujedno i izdavač. Recenzenti su prof. dr. sc. Milan Glavaš i prof. dr. Azra Čabaravdić. Tisak je obavio PLANJX PRINT, Tešanj. Obim knjige je 103 stranice. Tekst je podijeljen u 6 poglavlja i obogaćen je sa 19 izuzetno korisnih slika, 3 karte i 15 grafikona. Nakon toga slijedi popis literature od 121 izvora. Na kraju je dodat indeks znanstvenih imena, biljaka, biljnih zajednica, ptica, kukaca i gljiva s preciznim naznakama pripadajućih stranica.
U Predgovoru autor citira jedan izvod o imeli iz Glasnika Zemaljskog muzeja u BiH iz 1899. godine. Naglašava da su u monografiji objedinjeni rezultati istraživanja imela u Bosni i Hercegovini i kojim je stručnjacima namijenjena. Također ističe što je sve o bijeloj imeli napisno u preko 4500 izvora, upućuje čitatelje na sadržaj i namjenu monografije, osvrće se na istraživanje imele u BiH i upućuje zahvale. Slijedi prikaz po poglavljima.
1. Uvod. Ovdje se skreće pozornost da s obzirom na način prehrane postoji nekoliko grupa heterotrofnih biljaka, među kojima su najzastupljenije parazitske cvjetnice (oko 4500 vrsta). Objašnjava način ishrane parazitskih cvjetnica, a detaljno tumači haustorije. Osvrće se na povijest parazitskih biljaka, istraživanja i objavu spoznaja u literaturi. Na kraju govori o vrstama imela u BiH, istraživanjima istih i ukazuje na potrebu njihove kontrole i suzbijanja.
2. Hemiparazitske cvjetnice. Navedeno je nekoliko redova kojima pripadaju hemiparazitske cvjetnice. Za svaki red daje objašnjenje, a detaljno za red Santalales i njemu pripadajuće porodice. Na kraju ukazuje na široko zastupljenu bijelu i žutu imelu u BiH o kojima se govori u ovoj monografiji.
3. Viscum album L. – bijela imela. Ovo je najopširnije poglavlje (47 stranica) koje je uz prikaz osnovne vrste podijeljeno na još tri podpoglavlja u kojima su obrađene