DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2016 str. 90 <-- 90 --> PDF |
POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE Jozo FRANJIĆ Makedonski hrast (Quercus trojana Webb, Fagaceae) u Hrvatskoj (= Q. grisebachii Kotschy, Q. macedonica DC., Q. ostryaefolia Borbás) (= crni cer, makedonski cer) eng. Macedonian Oak; njem. Macedonische Eiche; fra. Chéne de Macedonie; tal. Quercia troiana Makedonski je hrast prirodno rasprostranjen na zapadnome dijelu Balkanskoga poluotoka, jugoistočnome dijelu Apeninskoga poluotoka (Apulia) i u sjeverozapadnome dijelu Male Azije. Visinski je rasprostranjen od razine mora, pa sve do oko 900 (-1500) m n.v. na južnim padinama. Najbolje razvijene sastojine nalaze se od 200-500 m n.v. Naseljava topla kamenita staništa submediteranskoga područja. Često se javlja pojedinačno ili u manjim skupinama, a nisu rijetki i manji šumarci pa i veće sastojine od nekoliko desetaka hektara. U Hrvatskoj je rasprostranjen na području Dalmacije. U Flora Croatica Database (Nikolić 2016) navode se samo tri lokaliteta na samom jugu (Prevlaka), a lokalitet Brižine kod naselja Parčine, Dalmatinska zagora (43.67339, 16.31376) se ne navodi, iako je to nalazište u literaturi poznato još od 1999. godine (usp. Tolić 1999). Dana 20. svibnja 2015. godine provjeren je taj nalaz i utvrđeno je da se zaista radi o makedonskome hrastu (usp. sl. 1-4). To nalazište je ujedno i najzapadnije nalazište makedonskoga hrasta (za BiH najzapadnije nalazište je Trebižat 43°09’25’’ 17°36’25’’, Ballian i dr. 2014). Za hrvatsku floru to nalazište ima veliko značenje, jer se na njemu nalaze stabla stara i preko 200 godina (usp. Tolić 1999) te se može pretpostaviti da se radi o još jednom hrastu koji je autokton u hrvatskoj flori i trebalo bi mu posvetiti znatno veću pozornost. Raste kao grm ili niže stablo visine oko 20 m, a prsni mu promjer može dostići i preko 100 cm. Korijenov mu je sustav dobro razvijen, ima središnji korijen i dobro razvijeno bočno korijenje. Krošnja mu je u mladosti piramidalna a kasnije široka, jajasta ili polukuglasta. Kora na tanjim ograncima i grančicama je glatka, sivkastozelenkasta i sjajna, a na deblu i debljim granama je sivosmeđa, po nekoliko centimetara duboko mrežasto ispucana. Pupovi su sitni oko 5,5 mm dugi i promjera oko 3 mm, jajasti, crvenkastosmeđi, sastavljeni od većega broja ljusaka, koje su u mladosti dlakave. Plojke listova su su eliptične, sitne, do oko 6 cm duge i oko 2 cm široke, na bazi srcaste, polukožaste, tvrde, odozgo su tamnozelene, gole, sjajne, a odozdo svjetlozelene i obrasle dlačicama; nervatura je nepravilno paralelna, jako izražena, osobito odozdo; peteljke su kratke; |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2016 str. 91 <-- 91 --> PDF |
žile na rubu lista završavaju oštrim nazubljenjem; uvenulo lišće je žućkaste boje i ostaje na granama tijekom zime i opada tek u proljeće. Cvjetovi su jednospolni; muške rese su duge oko 30 (22-36) mm, sa 7-13 cvjetova; ženski cvejtovi su najčešće pojedinačni ili najviše 4-6 cvijetova na istoj resi. Plod (žir) je krupan, sazrijeva u listopadu druge godine; dužina mu znatno varira, a najčešća je oko 30 mm (22-45), promjera oko 20 (13-29) mm, do polovice je u sjedećoj kupuli (bez stapke) koja je visine 11-35 mm i promjera 19-33 mm. Ljuske su na bazi kupule jajaste i priljubljene uz kupulu, a u sredini kupule su streličaste i kukasto unatrag savijene; na rubu kupule su uspravljene i nešto prema žiru savijene. Makedonski je hrast jednodomna, anemofilna, kserotermofilna, heliofilna i kalcifilna vrsta. Ima veliku izbojnu snagu, najveću od svih listopadnih hrastova. Razmnožava se sjemenkama. Raste sporo i doživi duboku starost. Drvo je jezgičavo i krupno prstenasto-porozno. Bijeljika je široka i žućkastobijela, a srčika je žućkastosmeđa. Drvo je teško, vrlo tvrdo, čvrsto i trajno; upotrebljivo za građu i ogrijev. Ballian, D., A. Hajrudinović, J. Franjić, F. Bogunić, 2014: Morfološka varijabilnost lista makedonskoga hrasta (Quercus trojana Webb.) u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Šum. list 138(3-4): 135-144. Nikolić, T. (ur.), 2016: Rasprostranjenost Quercus trojana Webb u Hrvatskoj. Flora Croatica baza podataka (http://hirc.botanic.hr/fcd). Sveučilište u Zagrebu – Prirodoslovno-matematički fakultet (datum pristupa:15.09.2016). Tolić, I., 1999: Makedonski hrast – Quercus trojana WEBB (Quercus macedonica A.D.C.) u Dalmatinskoj zagori. Šum. list 123(11-12): 581-586. |