DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2016 str. 24     <-- 24 -->        PDF

područje 22,50/30,00 km/1000 ha i 4) krško reljefno područje 12,00/15,00 km/1000 ha.
Kod Elaborata se, za razliku od Studije, gotovo nikada, osim u rijetkim i izdvojenim slučajevima, i to samo kada bi prihvatljive (definirane od strane EU) i strategijskim planiranjem definirane (Pentek i dr. 2012) vrijednosti gustoće primarne šumske prometne infrastrukture bile istovjetne, na razini gospodarske jedinice ne dostižu parametri koji su pokazatelj optimalne mreže primarne šumske prometne infrastrukture.
4. Zaključna razmatranja
Final Concludions
Studija kao dokument u kojemu su objedinjeni svi rezultati taktičkog planiranja mreže primarne šumske prometne infrastrukture na razini gospodarske jedinice i za razdoblje od 10/20 godina nema alternativu.
Studiju treba, putem zakonskih i podzakonskih akata, čim prije, s ciljem kvalitetnijeg svekolikog gospodarenja šumom i šumskim zemljištem, a poglavito primarnom šumskom prometnom infrastrukturom, implementirati u operativno šumarstvo.
Iako se i Elaborat i Studija prevladavajuće bave taktičkim planiranjem, Elaborat nije i ne može biti zamjena za Studiju.
Elaborat je kreiran na izričiti zahtjev EU kao dokument kojim će se analizirati i ocijeniti kvantiteta i kvaliteta prostornog rasporeda primarne šumske prometne infrastrukture određene gospodarske jedinice, utvrditi potreba njezina daljnjeg primarnog otvaranja te definirati položaj idejnih trasa planiranih primarnih šumskih prometnica.
Elaborat je dobro prijelazno rješenje iz situacije koju smo u svezi s planiranjem primarne šumske prometne infrastrukture na taktičkoj razini u Republici Hrvatskoj imali/imamo, kao situaciji kakvu bi u što kraćem razdoblju u našoj državi željeli imati. Potrebno je provesti određene »kozmetičke« zahvate, kako bi Elaborat u budućnosti bio jednostavniji, pregledniji, provjerljiviji i usporedljiviji.
I u slučaju Elaborata pokazalo se slijedeće: 1) iako smo i sami svjesni određenih nedostataka koji su u složenom postupku gospodarenja šumom i šumskim zemljištem prisutni, u ovom slučaju povezanih s šumskom prometnom infrastrukturom, ništa ne činimo kako bi uočene nedostatke uklonili/umanjili, već ih jednostavno ignoriramo i 2) potrebna je inicijativa/pritisak »sa strane« kako bi angažirali svoje nesumnjive znanstvene i stručne potencijale te prije spomenute nedostatke vrlo kvalitetno uklonili/umanjili.
Treba vjerovati (ali i djelovati) kako će do uvođenja Studije kao zakonske obaveze Elaborat, koji je sada obveza samo u slučaju financiranja ulaganja (izgradnje/rekonstrukcije šumske ceste) sredstvima EU, postati standard pri izgradnji/rekonstrukciji šumskih cesta u Republici Hrvatskoj neovisno o izvoru financiranja ulaganja. Jednom dosegnuti standardi se ne bi smjeli umanjivati.
Zahvala
Acknowledgements
Istraživanje je provedeno u sklopu znanstvenoistraživačkoga projekta »Razredba terena za šumarstvo i razvoj tehnologija pridobivanja drva« koji financira trgovačko društvo »Hrvatske šume« d.o.o Zagreb.
5. Literatura
References
Backmund, F., 1966: Kennzahlen für den Grad der Erschließung von Forstbetrieben durch autofahrbare Wege. Forstwissenschaftliches Centralblatt 85(11–12): 342–354.
Bajrić, M., Sokolović, Dž., 2015: Rehabilitation of a Secondary Network of Forest Traffic Infrastructure (Skid roads – Skid Trails). Bulletin of The Faculty of Forestry Beograd, Special Issue, 5–13.
Beuk, D., Tomašić, Ž., Horvat, D., 2007: Status and Development of Forest Harvesting Mechanization in Croatian State Forestry. Croat. j. for. eng. 28(1): 63–82.
Brajković, S., 1997: Sadašnja i optimalna otvorenost G.J. Topolovac-model za nizinske šume Spačvanskog bazena. Magistarski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1–167.
Bumber, Z., 2011: Primjena GIS-a pri analizi otvorenosti GJ Šiljakovačka dubrava II kroz strukturu prihoda drva u prostoru i vremenu. Magistarski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1–139.
Cavalli, R., Grigolato, S., 2009: Influence of characteristics and extension of a forest road network on the supply cost of forest woodchips. Journal of Forest Research 15(3): 202–209.
Chung, W., Stückelberger, J., Aruga, K., Cundy, T.W., 2008: Forest road network design using a trade-off analysis between skidding and road construction costs. Can. J. For. Res. 38(3): 439–448.
Contreras, M., Chung, W., 2007: Computer approach to finding an optimal log landing location and analyzing influencing factors for ground-based timber harvesting. Can. J. For. Res. 37(2): 276–292.
Contreras, M., Chung, W., 2011: A modeling approach to estimating skidding costs of individual trees for thinning operations. Western Journal of Applied Forestry 26(3): 133–146.
Çalişkan, E., 2013: Planning of forest road network and analysis in mountainous area. Life Science Journal 10(2): 2456–2465.
Danilović, M., Stojnić, D., Novković, N., Gačić, D., 2013: The state of forest roads and determining an optimum density of a forest road network using GIS. Forest review 44: 6–10.
Danilović M., Stojnić D., 2014: Assessment of the State of a Forest Road Network as a Basis for Making a Program of Forest Management Unit Opening. Bulletin of The Faculty of Forestry Beograd 110: 59–72.
Danilović, M., Grujović, D., Milovanović, B., Karić, S., 2014: Ocjena modificirane poludeblovne metode listača s dijelovima krošnje. Nova meh. šumar. 35: 35–50.