DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2016 str. 103     <-- 103 -->        PDF

školu završio je u Vratima 1945. god., maturirao na IV. muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu 1954. god., a diplomirao na Šumsko-gospodarskom odsjeku Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1960. god. Iste godine zaposlio se u Šumskom gospodarstvu Delnice u Šumariji Crni Lug, gdje je nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža i odsluženja vojnog roka, imenovan zamjenikom upravitelja Šumarije i samostalnim referentom za uzgoj, zaštitu šuma i lovstvo. Već tada se posebno ističe na obnovi prorijeđenih fondova krupnih vrsta divljači, što se poklapa s počecima lovnog turizma, a u suradnji s Institutom za šumarska i lovna istraživanja sudjeluje na izradi prvih lovnogospodarskih osnova za državna uzgojna lovišta, kao i na terenskim radovima na kvantitativnoj analizi avifaune u šumskim zajednicama Gorskog kotara. Već 1963. god. objavljuje svoj prvi stručni članak o lovištu „Risnjak“u Lovačkom vjesniku. Danas, kada novo-zaštitari prirode govore o provedbi „ Natura 2000 „ i posebno „Konvenciji o zaštiti ptica“, važno je reći da je šumarnik Alojzije Frković još 1966. god. u Crnom Lugu osnovao i četri godine uspješno vodio Aktiv za zaštitu ptica „Sjenica“ Crni Lug. U povodu 45. obljetnice osnivanja i rada Aktiva izdana je knjiga „U Crnom Lugu više nema praćki, za koju je kolega Frković dobio i prvu nagradu Novog lista „Gorančica 2012“. Svojim pernatim prijateljima ostao je trajno odan kao dugogodišnji suradnik Zavoda za ornitologiju HAZU i prstenovatelj ptica. Stručni šumarski ispit položio je 1966. god. Te godine donešen je novi Zakon o lovstvu, pa je kolega Frković izradio sam ili u suradnji s kolegama više od 30 lovnogospodarskih osnova za nova lovišta. Kao vrsni lovni stručnjak u lipnju 1967. god. imenovan je referentom za lovstvo u Šumskom gospodarstvu Delnice. Već svibnja 1969. god. polaže ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja, stalni je član stručnih komisija Hrvatskoga lovačkog saveza za održavanje seminara za lovce stažiste i lovačke ispite. Tijekom rada u Šumskom gospodarstvu Delnice sudjelovao je na tri međunarodna kongresa biologa divljači (Moskva 1969., Stockholm 1973. i Krakow 1987.). Od 1970. do 1973. god. obnašao je dužnost predsjednika Jugoslavenske sekcije za zaštitu ptica, od 1982. predsjednik je komisije za praćenje populacije risa u Rebubličkom zavodu za zaštitu prirode, a od 1988. god. stalni je član komisije HLS-a za ocjenjivanje lovačkih trofeja. S time u vezi objavio je Priručnik za ocjenjivanje lovačkih trofeja (Zagreb, 1981 i 2006), Lovačke trofeje, obrada, ocjenjivanje i vrednovanje. Europska divljač (Zagreb, 1989). Dugogodišnji je član uređivačkog odbora Lovačkog vjesnika i član Izdavačkog savjeta, a u povodu 100. obljetnice Lovačko (ribarskog) vjesnika inicijator i autor Bibliografije Lovačko ribarskog vjesnika 1892-1991., Zagreb, 1993. Bibliografije su, uz ostalo, dragocjen i neophodan izvor i putokaz za nužno upoznavanje i korištenje svega onoga što su već drugi utvrdili i objavili u određenoj oblasti, pa to vrijedi i za Frkovićevu Bibliografiju Lovačkoga vjesnika, pa i više. Više zbog jednog od uvodnih tekstova knjige (zbog prikaza povijesti časopisa koji je poželjan, ali nije uobičajen za bibliografije), kaže u svome prikazu Bibliografije Oskar Pikorić u Šumarskome listu 1994. god. Na kraju prikaza zaključuje: Prvi urednik, a i glavnmi pokretač Viestnika Prvog obćeg hrvatskog družtva za gojenje lova i ribolova bio je šumar F. X. Kesterčanek, a prvi bibliograf istog Vjesnika također šumar, A. Frković. Dominik Raguž glede iste Bibligrafije navodi: Upravo ova Bibliografija pomogla mi je da brzo otkrijem da sa 77 objavljenih članaka u Lovačkom vjesniku, Alojzije Frković čvrsto stoji na prvome mjestu. Naravno, on je i dalje nastavio objavljivati u istom časopisu, pa je taj broj značajno porastao. Ako čitateljima dođe odnosna Bibliografija „pod ruku“, volio bih da promisle koliko je volje, preciznosti i truda trebalo uložiti u sređivanje relevantnih, pa i onih suhoparnih podataka u tih preko 400 stranica.
Svoj rad na zaštiti prirode ostvario je i Odlukom Vlade RH 1992. god. kada je imenovan članom i na prvoj sjednici izabran predsjednikom Upravnog odbora Uprave NP Risnjak. U njegovome mandatu organizirano je obilježavanje 40. obljetnice Nacionalnog parka Risnjak, održan znanstveni skup i tiskan Zbornik radova čiji je i urednik. U Šumarskome listu je od 1975. do 1993. god. član savjeta i urednik znanstveno-stručnog područja lovstvo. U svojim istraživanjima posebno se bavi trima krupnim predatorima, vukom, medvjedom i risom, pa od 1983. god. inicira i sudjeluje u istraživanju mrkih medvjeda primjenom biotelemetrije te 1993. god. inicira kod nas i zaštitu vuka. Te godine premješten je u Direkciju JP Hrvatske šume u Zagreb na poslove stručnog suradnika za lovstvo, a 1995. god. raspoređen je u Direkciji u Uredu direktora na mjesto savjetnika za lovstvo. U zasluženu mirovinu odlazi 2000. god.
Glede radova, osim već navedenog, ako krenemo od vremena njegovoga rada u Šumskom gospodarstvu Delnice, moramo spomenuti njegov doprinos kao člana redakcijskog odbora i koautora zbornika „Deset godina razvitka Šumskog gospodarstva Delnice“ (1970) i „Šumsko gospodarstvo Delnice1960-1980“. U velikoj monografiji „Gorski kotar“ (1981. god. na 1029 stranica A4 formata), Alojzije je član Uredničkog odbora, zajedno s Filipom Juras koautor Bibliografije Gorskog kotara do 1975. i sa 30 stranica autor teksta iz područja Lovstvo. Predavao je lovstvo na Srednjoj šumarskoj školi u Delnicama, a organizirao je i tri lovačke izložbe 1965., 1977. i 1987. god. Upravo bavljenje krupnim predatorima rezultiralo je s njegovih pet monografija o divljači i zaštićenim životinjskim vrstama: Smeđi medvjed (2002), Ris (2003), Vuk (2004), Divikoza (2009) i Tetrijeb gluhan u Gorskom kotaru(2012), tri priručnika za ocjenjivanje lovačkih trofeja, knjigama Naše trofejno blago (2005), i Osamdeset godina pod Hubertusom (2005. u suautorstvu sa dr. sc. Stjepanomm Sršanom). Knjiga „Naših 75 godina“ (2007) posvećena matičnoj lovačkoj organizaciji u povodu 75. obljetnice lovačko-ribarskog udruženja Fužine i 40. godišnjice rada i djelovanja Lovačkog društva