DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 91     <-- 91 -->        PDF

ispunjenih vodom. Mladi naraštaj je zbog gustog sklopa slabije razvijen, a ono što se pojavilo nije nositelj buduće sastojine.
Drvna zaliha iznosi 664 m3/ha, a prirast 16 m3/ha. U omjeru smjese smreka je zastupljena s 61 %, jela s 38 % i bukva s 1 %. Struktura drvne zalihe je:
debljinski razred 10–30 cm – jela 26 %, smreka 22 %
debljinski razred 31–50 cm – jela 44 %, smreka 58 %
debljinski razred > 51 cm – jela 20 %, smreka 14 %
Osnovom gospodarenja propisan je etat 4.400 m3, 142 m3/ha (intenzitet 21 %) i to 1.900 m3, 61 m3/ha (intenzitet 24 %) kod jele i 2.500 m3, 81 m3/ha (intenzitet 20 %) kod smreke. U odnosu na prirast to iznosi ukupno 89 %, 130 % kod jele i 73 % kod smreke.
U smjernicama gospodarenja i obrazloženju etata navodi se: propisani etat realizirati proredama na cijeloj površini odsjeka, vadeći nekvalitetna i neperspektivna stabla kako bi se najboljim stablima omogućio nesmetan razvoj.
U 2012. godini posječeno je u redovnom prihodu 1.884 m3 jele, 1.484 m3 smreke i 69 m3 bukve te 77 m3 jelovog i 81 m3 smrekovog sanitara. U 2014., nakon ledoloma, posječeno je kao slučajni prihod 682 m3 jele i 25 m3 smreke te 12 m3 bukve.
Krajem 2015. godine ponovno su se pojavili sušci koji su doznačeni i naknadno nadoznačeni u travnju 2016. godine i to 57 m3 jele i 496 m3 smreke. Sječa je izvršena između 26. travnja i 9. svibnja 2016. i u roku od 10 dana sve je izvučeno i otpremljeno s pomoćnog stovarišta. Nakon našeg obilaska 18. lipnja 2016. doznačeno je još 21 m3 jele i 294 m3 smreke (slučajni prihod). Sječa, vuča i otprema završit će se do 14. srpnja 2016.
Došavši na plohu prof. dr. sc. Boris Hrašovec pitao je kolege iz Šumarije: zašto su ova stabla posječena? Jel biste to posjekli na isti način da se nije „posušilo“? OK, ako se u tome slažemo onda treba proglasiti „krivca“, a to je POTKORNJAK!
Možemo razglabati i raspravljati znanstveno i stručno oko toga zašto je potkornjak napao smrekova stabla, možemo objašnjavati sve to na način da je inicijalni „udar“ bio ledolom (u ovom konkretnom slučaju i jest, velik broj smreka u vidokrugu izgubio je vrh), možemo se upustiti u debatu o ulozi smreke na ovom staništu, njenoj „dotrajalosti“ i izvršene pionirske uloge za jelu, ali ostaje nepobitna činjenica (tko još ne vjeruje, jadna mu majka) da je „DOZNAKU“ smreka izvršio nitko drugi doli POTKORNJAK (u konkretnom našem, slovenskom i bilo kojem drugom slučaju) u 99 % slučajeva to je smrekov pisar – Ips typographus)!!!!!