DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Najveće štete zabilježene su na području Ureda Tršće, na područjima šumarija Fužine, Lokve, Crni Lug, Gerovo, Tršće i Prezid, dok je Područje Ureda Delnice sa šumama na području šumarija Delnice, Mrkopalj i Ravna Gora samo djelomično zahvaćeno ledolomom. Drvna zaliha crnogorice iznosi 1.244.960 m3, bjelogorice 1.867.300 m3, ukupno 3.112.260 m3. Procjenjuje se da je ledolomom oštećena 1/3 stabala, što je 380.000 m3 crnogorice i 560.000 m3, ukupno 940.000 m3. Što smo napravili? Ured Tršće zaprimio je 228 zahtjeva za sječu i na njima je doznačeno 41.800 m3, izdano je 97 popratnica, a otpremljeno je 23.000 m3. Ured Delnice imao je samo 27 zahtjeva za sječu, doznačeno 1.100 m3, izdano je 20 popratnica, a otpremljeno je 700 m3. Od biološke reprodukcije u Uredu Tršće na površini od 55,7 ha posađeno je 27.850 sadnica i iz sredstava OKFŠ-a je prihodovano 264.843 kune, dok je na Području Ureda Delnice na površini od 7 ha unešeno 1.800 sadnica, a iz sredstava OKFŠ-a je prihodovano je 19.000 kuna. Sve to ukazuje na slab interes šumovlasnika za gospodarenje šumama. Razlozi su: imovinsko pravna nesređenost šumskog posjeda rascjepkanost šumskog posjeda i mala veličina šumskog posjeda niska cijena drvne mase mala otvorenost šuma, kako cestama tako i vlakama prosječna visoka dob šumovlasnika raseljenost šumovlasnika nesređenost stanja kultura u katastru – većinom se vode kao poljoprivredne površine neusklađenost zakonodavstva, dugotrajno, komplicirano i skupo rješavanje imovinsko pravnih odnosa. ŠTO MOŽEMO UČINITI Informiranje i edukacija šumovlasnika kroz: predavanja i savjetovanja, okrugle stolove, poučne radio i tv emisije, bolja suradnja s UŠP Hrvatskih šuma, monitoring, razvijati svijest da su i privatne šume važan dio ekosustava. RASPRAVA Akademik Igor Anić iskazao je žaljenje što je veći dio „prvog reda“, tj. članovi Uprave Hrvatskih šuma, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, već napustilo skup, jer bi se dio njegove rasprave odnosio upravo na njih. Žalim što ovdje više nema ni predstavnika lokalnih samouprava jer oni često u medijima iznose svoje stavove o šumama, a kada bi trebali nešto čuti o toj temi onda ih nema. Danas smo ovdje čuli izvrsna izlaganja iz raznih područja mojih kolega profesora Šumarskog fakulteta, no nismo čuli niti jednu riječ iz glavnog područja, a to je uzgajanje šuma, za što krivim naručitelja projekta (Hrvatske šume). To vam je kao da za bolesnika koji boluje od srčane bolesti prikupite sve nalaze, a onda ih ne odnesete kardiologu. Danas nismo čuli najvažniju stvar – što je s oporavkom ovih šuma. Moje mišljenje, kao uzgajivača je: Suština priče je da „Novi sistem uređivanja prebornih šuma“ akademika Klepca nije u potpunosti zaživio do današnjeg dana. Zašto? Zato što u preboru još uvijek imamo premale intenzitete sječa. Oni dovode do povećanja drvnih zaliha, što ima za posljedicu nivelaciju sklopa, ona pak dovodi do pada gustoće srednjeg sloja, dolazi do blokade pomlađivanja i općenito do destabilizacije ekosustava. Da smo gospodarili po tipičnim prebornim načelima i štete od ledoloma bile bi manje. Drugo pitanje je posljedica šteta u jednodobnim bukovim sastojinama u kojima nismo gospodarili po jednodobnim načelima pa smo dobili strukturno nestabilne sastojine slabije otpornosti na ekstremne situacije, kao što je u ovom slučaju ledolom. Sada je pitanje, što dalje? Na terenu sada imamo sastojine koje liče na jednodobne hrastove sastojine u Slavoniji prije dovršnog sijeka. Na terenu |