DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Problemi pri sprovođenju sanacije
Nedostatak domaćih izvođača radova;
Nedostatak skladišnih objekata za drvne sortimente;
Zastoj otkupa drvnih sortimenata lošije kvalitete i pad cijena;
Rast cijena izvođača radova;
Produženi rokovi plaćanja i smanjena likvidnost;
Nepripremljenost privatnih vlasnika šuma na udruživanje;
Dodatne količine drvne mase na tržištu zbog gradacije potkornjaka.
Jedan od glavnih problema kod sanacije bio je nedostatak domaćih izvođača radova. Slovenija ima samo 300 profesionalnih radnika i trebalo je dovesti strane radnike iz Austrije, Njemačke, pa su tako i iz Hrvatske došle ekipe radnika. Problem je bio u nedostatku prostora za skladištenje sortimenata. Velik problem bile su i cijene sortimenata koje su pale 30-40 %, produženi su i rokovi plaćanja, pa su vlasnici šuma dobili vrlo malo od prodane robe. U Sloveniji se šuma kod privatnih vlasnika smatra rezervom u koje se ulazi prema potrebi za novčanim izdacima (ženidba, kupnja automobila i sl. investicija). Ovi su ledolomi mnogim ljudima uništili tu „zlatnu“ rezervu. U Sloveniji su do pojave ovih ledoloma prevladavale tehnike izrade sortimenata s relativno malim učešćem strojne tehnike (harvesteri) dok je sada preko 60 % sastojina sanirano strojnom tehnikom. Osim učinkovitosti takvih strojeva smanjena je opasnost od ozljeda radnika koje su u ovakvim okolnostima uobičajene, a omogućen je rad u svim vremenskim uvjetima i u više smjena, pa i noću. Do kraja 2015. u Sloveniji je sanirano 65 % šuma, u državnim šumama 100 % i samo 15 % u privatnim šumama. Nakon ledoloma uslijedile su velike štete od potkornjaka. Izrađeno je oko 3,0 mil. m3 stabala napadnutih potkornjakom, a još 2,0 mil. m3 čeka izradu. Što nas još čeka ne znamo, ali bojimo se da će štete od potkornjaka biti još veće nego od ledoloma.
Sanacija ledoloma na području UŠP Delnice
Denis Štimac, dipl. ing. (voditelj proizvodnje, UŠP Delnice)
Na početku izlaganja prikazane su fotografije s posljedicama ledoloma kako na šumama, šumskoj infrastrukturi, tako i na ostalom, a posebice na elektroinstalacijama.
Dijelovi Gorskog kotara bili su potpuno odsječeni, bez struje i telekomunikacije. Ukratko kraj je ličio na ratom opustošeno područje. Odlukom Uprave Hrvatskih šuma sve raspoložive snage stavljene su u funkciju deblokade prometnica na čemu su radile prvih 15-tak dana nakon katastrofe. Procjenjuje se da je taj trošak deblokade koštao oko 600.000 kuna. Ti napori su prepoznati od lokalnog stanovništva za što smo dobili brojne pohvale, a od Primorsko goranske županije Uprava šuma podružnica Delnice dobila je „Godišnje priznanje“.
Što se radilo na početku:
6. veljače članovi Uprave obilaze nastradale šumarije.
Pristupa se odmah procjeni šteta te se donosi Akcijski plan po kojem će se vršiti sanacija šteta.
24. ožujka na ispomoć na radovima doznake stabala dolazi 30 dipl. ing. šum. iz svih Podružnica Hrvatskih šuma d.o.o.
Unutar šumarija Podružnice Delnice vrši se preraspodjela dipl. ing. šum. na radove doznake.
31. 3. dogovorena je i ispomoć na doznaci stabala na području NP Risnjak; 4 dipl. ing. šum.
Ispomoć na doznaci trajala je do početka lipnja mjeseca. U tom periodu doznačeno je oko 220.000 m3 oštećenih i uništenih stabala.