DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Ledolom je na nekim područjima Slovenije praktično zaustavio normalne tijekove aktivnosti i do mjesec dana. Nije bilo električne energije, željezničke veze bile su prekinute, a trgovine su oskudijevale baš robom koja je bila najpotrebnija (svijeće, baterije). Agregati za proizvodnju električne energije bili su pokupovani, pa se po njih trebalo ići u Italiju ili Austriju. Iako su ledolomi u Sloveniji posljednjih 100-200 godina učestala pojava, u prosjeku svakih 10-tak godina, ovaj posljednji imao je zaista katastrofalne posljedice. Ledolomi se najčešće pojavljuju uz granicu prema Hrvatskoj (Gorski kotar), područje Postojne, pa u smjeru sjeverozapada Slovenije. Uzrok tomu je tzv. „prolazna klima“ koja dolazi između mediteranske i kontinentalne klime. Od ukupno 1,2 mil. ha šuma Slovenije polovina je bila oštećena ledolomom. S obzirom na vlasničku strukturu (80 %) najviše štete bilo je u privatnim šumama. Ukupno je posječeno 9,5 mil. m3 oštećenih stabala (3,0 mil. m3 crnogorice i 6,5 mil. m3 bjelogorice), što otprilike čini dva godišnja etata Slovenije; 8,0 mil. m3 u privatnim i 1,5 mil. m3 u državnim šumama. Oštećeno je 15 km šumskih prometnica i 6 tis. šumskih putova. 14. 000 ha sastojina je potpuno uništeno i treba ih obnoviti. Ukupna šteta na šumama procijenjena je na 214 mil. €, a ukupna na više od 500 mil. €.
Posljedice ledoloma u brojevima:
Potrebno je posjeći 9.100.000 kubnih metara oštećene drvne mase za koju smo procijenili da se ne može regenerirati (izvaljena, odlomljena, prelomljena, jako nagnuta stabla ili stabla koja imaju jako oštećenu krošnju (više od 1/3 polomljene krošnje kod četinara; 60 do 80% oštećene krošnje kod listača).
Neprohodnih 15.000 km šumskih prometnica (od toga 4.000 km šumskih puteva).
Uništenih je 13.810 ha šuma, koje je potrebno obnoviti.
Ugrožena je zaštitna funkcija šuma na 15.000 ha.
Procijenjena šteta: 214 mil. €.
Troškovi sanacije: 35 mil. € (20 mil. € – subvencioniranje).
Slovenija ima za takve slučajeve tzv. „Interventni zakon“ koji omogućuje brzo reagiranje u sličnim okolnostima.
Interventni zakon -Važne dikcije zakona za sanaciju štete u šumama:
Definira prioritetno rešavanje i izdavanje dozvola, odobrenja i drugih suglasnosti, koji su potrebni za sprovođenje aktivnosti na sanaciji oštečenih šuma;
Pojednostavljuje procedure za dobijanje dozvola i odobrenja za rekonstrukciju šumskih puteva i izgradnju novih šumskih vlaka;
Daje mogućnost vlasnicima šuma da sami „očiste” šumske prometnice (bez saglasnosti vlasnika šumskih prometnica);