DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 84 <-- 84 --> PDF |
imovinu različitih oblika. Ono što je proizvodni program proizvodnoga poduzeća, to je u šumarstvu struktura sastojine. Što je struktura bolja, to je vrijednije drvo, više je potencijala za proizvodnju usluga općekorisnih funkcija šume, to je imovina sadržana u šumi veća i vrjednija. Na osnovi analize prikupljenih podataka daljinskih istraživanja, izmjerenih elemenata sastojine na odabranim plohama i organizacijskih troškova utvrdit će se količina drvne zalihe uništene elementarnom nepogodom i vrijednost nastalih šteta na ugroženom području. Koristit će se primarni i sekundarni izvori podataka, inozemna i domaća znanstvena i stručna literatura. Pomoću metode sadašnje sječive vrijednosti, metoda troškova i koristi, metode stope rentabilnosti, prosječne stope i vremena povrata ulaganja, procijenit će se vrijednost šumskih šteta na primjeru sastojine oštećene nepogodom. Dobiveni rezultati istraživanja omogućit će tvrtki Hrvatske šume d.o.o. pregled troškova, organizacije ublažavanja i uklanjanja posljedica nepogode. Analizirat će se utjecaj elementarnih nepogoda na prihode tvrtke i opravdanost budućeg investiranja. Sigurnosne mjere i postupci pri sanacijskim radovima, uključujući i specifične zahtjeve FSC-a i programa Natura 2000 Prof. dr. sc. Ivan Martinić Sažetak: Nastala oštećenja od leda na šumskim sastojinama i infrastrukturi čine izvanredne okolnosti koje u operativnom poslovanju zahtijevaju specifične i prilagodne mjere u svim aspektima djelatnosti poduzeća. Jednim su dijelom od ledoloma stradale sastojine ujedno i područja ekološke mreže Natura 2000 i to podjednako područja važna za očuvanje vrsta i staništa, naglašeno šumskih stanišnih tipova (POVS područja) i isto tako područja važna za očuvanje ptica (POP područja). U odnosu na redovite sigurnosne mjere i opće mjere očuvanja ovo implicira uvažavanje novonastalih uvjeta koji se podjednako odnose na promjenu glavnih kvantitativnih i kvalitativnih obilježja proizvodnje uslijed bitno različite strukture drva za sječu, na odstupanje od standardiziranih tehnoloških procesa zbog oštećenja i zakrčenost prometnica, izostanka doznake stabala i njihove nasumične distribucije, različitosti razine i vrste šteta, neprohodnosti terena, nužnosti pregrupiranja sredstava rada i ljudskih resursa. Poseban uvjet čine degradacija i dodatni rizici gubitka ekoloških vrijednosti i benefita sastojina, posebno u dijelu koji uključuje moguće smanjenje i gubitak kvalitete područja ekološke mreže Natura 2000. Pri izvođenju sanacijskih radova, bilo onih biološke obnove, kao i onih pridobivanja drva, ključno je poštivanje načela certificiranja šuma – FSC cerifikata slijedom kojega su Hrvatske šume, kao nositelj certifikata, obvezne udovoljavati različitim specifičnim zahtjevima. Sukladno FSC-u, najveći se naglasak mora dati detaljnom planiranju, a potom strogo nadziranoj izvedbi kako bi se ukupne (ekonomske, socijalne i ekološke) štete, ali i negativni utjecaji po prirodu sveli na najmanju moguću mjeru. U tom smislu za nužne sanacijske aktivnosti provest će se kompleksna procjena rizika radi razboritog odabira sigurnosnih i organizacijsko-tehničkih mjera kojima će se istodobno nastojati maksimalno smanjiti gubitke od sječa i prerade drva, ali i izbjegavati štete na drugim šumskim resursima. Sve aktivnosti u šumi provodit će se na način da se uz najpovoljniji rezultat u pridobivanja drva štiti integritet ostatka sastojine, posebno značajki važnih za bioraznolikost. Pri izvođenju sanacijskih radova na lokalitetima/radilištima u okviru ekološke mreže Natura 2000 trebat će u elaborate pripreme radilišta ugraditi specifične mjere zaštite, vezano za smanjenje utjecaja aktivnosti, uzimajući u obzir za svaki Natura 2000 lokalitet prema njegovom SDF (Standard Data Form) profilu, vrstu mehanizacije, način, opseg i vrijeme/dinamiku njezine uporabe. S druge strane, s ciljem očuvanja i/ili postizanja povoljnog stanja Natura 2000 područja vremenska dinamika svih sanacijskih radova trebat će biti prilagođena specifičnim zahtjevima vrsta (zona neuznemiravanja i dr.). Sanacija ledoloma u Sloveniji Jože Sterle, dipl. ing. (direktor Udruge za šumarstvo slovenske gospodarske komore) |