DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Sažetak: Različiti intenziteti i učestalost šteta izazvanih utjecajem oluja, požara, vjetroloma, snjegoloma, bolesti i drugo, imaju za posljedicu uspostavu prepoznatljivih sastojinskih oblika i načina gospodarenja, što u dugoročnom smislu predstavlja uzorke prirodnih utjecaja. Opsegom prirodnih poremećaja i utjecaja u rasponu od najfinije razine (grana, stablo) do grube razine (sastojina, širi šumski prostor) oblikuje se struktura šumskih površina u negospodarenim i gospodarenim šumama. U bukovim šumama srednje Europe utvrđeno je da se vjetroizvalama izazvanim progalama od nekoliko ha pospješuje obnova bukve, što ukazuje na značajnu ulogu prirodnih poremećaja na dinamiku šume. Prepoznavanje i oponašanje prirodnih uzoraka vremenske i prostorne dinamike šume kroz oblikovanje odgovarajućih sastojinskih i gospodarskih oblika, može voditi amortiziranju i ublažavanju budućih šteta uslijed prirodnih poremećaja. Na temelju relevantnih i dostupnih istraživanja dat će se pregled utjecaja različitih oblika prirodno izazvanih poremećaja na veličine, oblik i prostornu raspodjele progala i „gapova“ (izolirane ili međusobno povezane progale, ili površne s neoštećenim stablima unutar velikih oštećenih površina) kao podloga za određivanje specifičnog uzorka „prirodnog“ oblikovanja prostorne dinamike šume, te usporediti prostornim uzorkom šteta u šumama bukve izazvanih ledolomom. Učinci izazvani štetnim utjecajem prirodnih nepogoda (npr. ledolom) u značajnoj mjeri ovise o varijablama stabla, sastojinskim i stanišnim varijablama te vremenskim čimbenicima. Pregled ovisnosti stupnja šteta o varijablama stabla (dob, rašljavost, dimenzija, socijalni položaj, vitkost, oblik krošnje, radijalni rast, kut grananja, zdravstveno stanje), sastojinskih (način postanka, strukturni oblik, dob, gustoća, gustoća-promjer, protekli zahvati, rub) i stanišnih (nadmorska visina, nagib, ekspozicija, mrazište, dubina tla, dubina zakorjenjivanja) zasnivat će se na proučavanju referentne literature. Na području utjecanom štetama primjenom terenskog uzorkovanja (primjerne plohe) prikupit će se podaci radi utvrđivanja veze između gore navedenih varijabli stabala, sastojinskih i stanišnih varijabli. Isto tako, primjenom terenskog uzorkovanja istražit će se odnosi između tipa i strukturnih značajki sastojina te veličine i strukture šteta na stablima. Razmatranjem strukturnih, kompozicijskih i sukcesijskih promjena na razini šumskih sastojina i šumskih ekosustava, na temelju provedenog istraživanja cilj je donijeti preporuke gospodarenja radi umanjenja rizika od prirodnih poremećaja oblikovanjem odgovarajućih sastojinskih i strukturnih oblika, prostorne i dobne strukture šume. Preporuke se odnose na detaljne smjernice i postupke gospodarenja u okviru preventivnih mjera (podržavanje odgovarajuće početne gustoće i razvoja sastojine, dinamike i intenziteta prorjeđivanja, primjena odgovarajuće vrste na odgovarajućem staništu, podržavanje odgovarajućeg strukturnog oblika sastojine), te mjere sanacije štetom obuhvaćenog područja (struktura i dinamika procjene štete, iskorištenje drvne zalihe oštećenih stabala, kriteriji za donošenje odluke o zadržavanju i oporavku postojećih dijelova sastojina ili potpunoj sanaciji i obnovi). Procjena vrijednosti šteta na šumskim sastojinama uslijed elementarnih nepogoda Izv. prof. dr. sc. Stjepan Posavec Sažetak: Šumske štete smanjuju vrijednost zemljišta na kojemu raste šuma, uzrokuju gubitak prihoda, te smanjenu vrijednost i reproduktivnu sposobnost šume, nakon čega se stvara dodatan gubitak prihoda. Osim smanjene prihodne vrijednosti i prirasta drvne zalihe, šumske štete negativno utječu i na proizvodnju općekorisnih funkcija šuma. Kod procjena šteta u ovom slučaju, osim kartiranja oštećenih sastojina, potrebno je utvrditi i troškove proizvodnje i sanacije drvne zalihe, analizirati plan gospodarenja u promijenjenim stanišnim uvjetima te predvidjeti buduće troškove sanacije i zaštite. Sve to čini procjenu vrijednosti izuzetno kompliciranom i zahtijeva individualan, specijalistički pristup. Naravno, kada se uspije sa stanovitom sigurnošću procijeniti obujam i vrijednost šteta, novčani će prinosi ipak ovisiti o kretanju cijene drva na tržištu. Troškovi sanacije oštećenih sastojina uvijek su veći od troškova iskorišćivanja šuma u standardnim uvjetima. Povećana količina sortimenata uzrokuje i pad cijena na tržištu i umanjenog prihoda od plana gospodarenja. Također, smanjena optimalna duljina ophodnje utječe na nižu očekivanu stopu povrata kapitala i zemljišnu rentu. Snimljeno stanje šuma glede obujma, obrasta, smjese glavnih vrsta stabala, dobi, prirasta i druge relevantne činjenice služe kao podloga za iskazivanje vrijednosti šuma. Popis obuhvaća, kao i u drugim područjima gospodarskog života, |